VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA LESKOVAC
OSNOVNE STRUKOVNE STUDIJE
S E M I N A R S K I R A D
Predmet: Kulturno nasleđe
TEMA: CARIČIN GRAD KAO ARHEOLOŠKI LOKALITET
OD IZUZETNOG ZNAČAJA
Mentor: Studenti:
Prof. Sasa Korunovski Marija Stevanović 12 802/15
Jovana Mladenović 12 765/15
Milica Stojanović 12 804/15
Mart, 2016
Seminarski rad Cari
čin Grad kao arheološki lokalitet od izuzetnog značaja
4
Sadržaj:
1. Uvod ……………………………………………………………………………………….5
2. Justinijan I ………………………………………………………………………………….6
3. Arheološko nalazište ……………………………………………………………………….7
4. Istraživanja …………………………………………………………………………………8
5. Prikaz grada ………………………………………………………………………………..9
5.1. Akropolj……………………………………………………………………………….10
5.2. Gornji grad…………………………………………………………………………….12
5.3. Donji grad……………………………………………………………………………..15
6. Zaključak………………………………………………………………………………….17
7. Literatura………………………………………………………………………………….18
Seminarski rad Cari
čin Grad kao arheološki lokalitet od izuzetnog značaja
6
2. Justinijan I
Justinijan Flavije Petar Savatije podjen je u Taurezumu, oko 428.godine, na 28km od
danasnjeg Leskovca. Bio je slovenskog porekla. Njegovo pravo ime Upravda potiče iz
istorijskog falsifikata, Justinijanovog latinskog zitija. Poznat je kao poslednji rimski i prvi
fizantijski car, imperator Istočnog rimskog carstva i pravoslavni teolog. On je nastojao da
obnovi moć, veličinu i organizaciju rimskog carstva. Ukinuo je sve nehrišćanske filozofske
škole u Atini 529.godine kao i Platonovu Akademiju. Sazvao je Peti vaseljenski sabor
553.godine u nameri da pomiri monofizite sa pravoslavcima. Smatra se jednim od najvećih
kodifikatora celokupnog rimskog prava.
Nasledio je vlast od svog ujaka Justina I. Stupio je na presto 527.godine kao neograničeni
gospodar drzave I crkve. Preduzimao je pohode protiv varvarskih naroda: Istočnih Gota u
Italiji, Zapadnih Gota u Španiji I Vandala u Africi, u nameri da obnovi carsku vlast u
zapadnom delu Rimskog carstva. Vodio je ratove protiv Persijanaca i Slovena.
Preminio je u 83-oj godini, u Carigradu, 565.godine.
Slika 2.
Justinijan I na mozaiku u balziki San Vitale u Raveni, Italija
Seminarski rad Cari
čin Grad kao arheološki lokalitet od izuzetnog značaja
7
3. Arheološko nalazište
Caričin grad predstavlja vanredni spomenik antičkog urbanizma i arhitekture. Ruševine, ulice
sa porticima, bazilika javnih i privatnih grđevina, odaju nekadašnji izgled grada i
predstavljaju dostignuće paleovizantijske civilizacije, nastale na grčko – rimskim
tekovinama.
Grad je bio važan crkveni, vojni i administrativni centar, sedište novoosnovane arhiepiskopije
Justiniane Prime, čime je pravo Soluna ograničeno na južne delove provincije. Gradske ulice
su popločane pravougaonim krečnjačkim pločama. U stambenom delu grada, blizu trga je
otkopana trobrodna bazilika sa kriptom, pronadjeni su fragmenti podnog mozaika i fresaka.
Jugoistočno od foruka bila je treca crkva. U predgradju je otkopana dvojna bazilika I južno
od nje peta bazilika, izvan gradskih zidina nadjena je šesta crkva. Sve ove crkve podignute su
u VI veku.
Spomenici crkvene i svetovne arhitekture po svojoj urbanističkoj postavci, po skupocenim
mozaičkim podovima i raznovrsnom dekorativnom plastikom u potpunosti odgovaraju
Prokopijevom opisu Justininane Prime.
Naselje se snabdevalo vodom iz veštačkog jezera čija je brana bila dugačka 100 metara, a
visoka 6,15 metara.
Mozaici su najveća vrednost Caričinog grada. Oni predstavljaju dobrog pastira, feniksa, koji
je simbol uzdignuća carstva iz pepela, scenama iz lova, borbi sa medvedom i panterom, na 80
metara kvadratnih poda bazilike pronašli su arheolozi prilikom iskopavanja 1951. godine.
Caričin grad je sagrađen 535. godine i živeo je 80 godina, podlegavši najezdi Avara i
Slovena.
Slika 3. Arhitektura grada.
