Srednja škola „Vitez“
Vitez
MATURALNI RAD
TEMA: Carine
Profesor: Vesna Šero
Učenik: Marko Lujanović
Vitez, svibnja 2018.godine
1
UVOD
Osnovni smisao i svrha postojanja carine se mijenjala kroz povijest. Međutim, uvijek
je služila politici ekonomskih odnosa s inozemstvom, te je tako i danas osnovna mjera
reguliranja vanjskotrgovinskih odnosa. Carina je osnovni oblik reguliranja vanjskotrgovinskih
odnosa, a u početkuje imala pretežno fiskalni karakter i služila osiguranju, te povećanju
državnih prihoda, a kasnije je sve više poprimila zaštitni karakter.
Po svojim osnovnim karakteristikama svrstava se u grupu indirektnih poreza,
tereti potrošnju,
utračunava se u cijenu robe i prevaljuje na krajnjeg potrošača što je označava
kao oblik
poreza na promet. Carina ima osnovne elemente kao i porez: carinski povjerilac,
carinski
dužnik, carinska osnovica, carinska stopa, carinske olakšice. Obaveza plaćanja carine nastaje
kada predmetna roba prijeđe carinsku liniju, dok kod ostalih oblika poreza ta činjenica
nema
nikakvu ulogu.
U današnjoj suvremenoj ekonomiji i trgovini gotovo je nemoguće stvoriti sustav bez carina,
stoga su one neizostavni dio uvoza ili izvoza. Upravo cilj maturalnog rada jest razraditi temu
carina, način na koje se formiraju i kako utiču na državno gospodarsko stanje.
2
1. POJAM CARINE
U međunarodnoj razmjeni pod pojmom carina podrazumijeva se iznos sredstava koji
država naplaćuje kada predmet razmjene, odnosno roba prijeđe granicu. Podrijetlo carine se
nalazi raznim dadžbinama. Neki od tih dadžbina su cestarina, mostarina, carski i državni
porez, što su ubirali vladari, crkva i država kada bi roba prelazila na njihova područja. Carina
kao dadžbina ima fiskalni karakter, sredstvo je prikupljanja prihoda vladara. Današnje,
suvremene carine imaju zaštitni karakter, a taj naziv je zbog toga što štite domaću proizvodnju
od inozemne konkurencije. Za ulogu i funkciju carina presudno je bilo ograničavanje uvoza te
protekcionizam i forsiranje izvoza radi ostvarenja što povoljnije vanjskotrgovinske bilance.
Zaštitne, odnosno protekcionističke carine, osim što štite domaću proizvodnju, služile su i za
stjecanje akumulacije i bogatstva u nacionalnim okvirima, snižavanje troškova i povećanje
produktivnosti rada te za jačanje konkurencijskih pozicija vlastitog gospodarstva u
međunarodnoj razmjeni. Carinskom se politikom, ograničavanjem i onemogućavanjem uvoza
stvaraju uvjeti da domaća proizvodnja podmiruje domaću potrošnju, a potrošnja jača
proizvodnju za izvoz. U monopolizmu carina, osim zaštitne funkcije, ima i funkciju sredstava
za ekspanziju gospodarstva na međunarodno tržište, dok u liberalnom kapitalizmu ima samo
zaštitnu funkciju. Danas, u suvremenoj razmjeni carine su instrument reguliranja odnosa
vrijednosti i cijena na unutarnjem i međunarodnom tržištu, tj. razlika između produktivnosti
neke zemlje i prosječne produktivnosti drugih zemalja. Zemlje s nižom produktivnošću i
višim cijenama uvođenjem uvoznih carina prikupljaju cijenu nekoj vrsti inozemne robe na
domaćem tržištu i tako na domaće proizvođače preusmjeravaju potražnju za tom vrstom robe
te smanjuju potražnju za stranom robom. To je jedan od načina na koji se carinama utječe na
gospodarska kretanja u proizvodnji, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu. Kada bi se
carinskom politikom potpuno spriječio utjecaj inozemne konkurencije, to bi destimulativno
djelovalo na nositelje poslovnih aktivnosti i tada bi zaštitna carina imala suprotan učinak.
