SEMINARSKI RAD
PREDMET: OSNOVI SAOBRAĆAJA I TRANSPORTA
TEMA: CARINSKO POSLOVANJE
MENTOR:
STUDENT:
Prof. dr Marko Markovic
Marko Markovic
BANJA LUKA, maj, 2019. god.
Visoka škola za primijenjene i pravne nauke
"Prometej"Banja Luka
Ul. Knjaza Miloša 10A, tel. 051/315-780, fax. 051/315-820, e mail: [email protected], www. prometejbl.com
4
1.POJAM I ZNAČAJ CARINE
Carina je
određen iznos u domaćoj valuti koji vlasnik robe plaća državi prilikom
prelaska robe preko državne granice
.
Ona predstavlja najstarije i najprihvatljivije sredstava
spoljnotrgovinske politike
.
Naziv carina se koristi za vrstu posrednog poreza koji se napaćuje
u spoljnotrgovinskom prometu. Carine predstavljaju za duže vrijeme nepromenjiv instrument
spoljnotrgovinske politike. To znači da se carine ne mogu brzo mijenjati i bez odgovarajuće
zakonodavne, u pravilu vremenski dugačke procedure.
U modernom smislu, carina se smatra dažbinom (posrednim porezom) koji se
naplaćuje, najčešće, na uvoznu robu u vidu određenog iznosa, a po utvrđenim carinskim
stopama u Carinskoj tarifi, bilo u cilju zaštite domaće privrede, fiskalnih, socijalnih i drugih
razloga. Kod nekih zemalja postoji i carina koja se naplaćuje na robu koja se izvozi iz zemlje
i to najčešće, iz socijalnih razloga. Na primjer, naplatu ovakve carine u Indiji koja je uvedena
na žitarice i neke druge prehrambene artikle, kako bi se spriječio izvoz istih roba. Na taj
način, omogućava se putem ove carine zadržavanje istih roba na indijskom tržištu, u cilju
prehranjivanja domaćeg stanovništva. Iz tih razloga, ovakve izvozne carine, nazivaju se i
socijalnim carinama.
Savremena carina ima ulogu prije svega da zaštiti domaću proizvodnju i da joj
omogući adekvatniji i uspiješniji razvoj. Ovo je iz razloga, što se sa naplatom carine na robu
koja se uvozi u carinsko područje jedne države smanjuje njena pretjerana konkurencija na
tržištu zemlje uvoza. Domaći kupac je motivisan, vrlo često, da se opredjeljuje za kupovinu
domaće robe, pod uslovom da je ista približnog kvaliteta ili čak i malo lošija od inostrane
uvozne robe, na koju je naplaćena carina. Ovo i zbog činjenice, da je domaća roba ne samo
što je jeftinija u odnosu na inostranu, nego i iz razloga što je često za nju obezbjeđen
adekvatniji i brži servis, a nekada i kupovina na kredit.
Carina pored tog primarnog dejstva, ima i sekundarnu ulogu, tj. da se ne može
zanemariti ni njen fiskalni efekat – da ona predstavlja i značajan izvor prihoda država i
njenog budžeta. U ranijim periodima, ovaj je odnos bio obrnut, pa je primarna uloga carina
bila fiskalna, a sekundarna zaštita domaće proizvodnje. To se, međutim, može reći i danas za
niz država, azijskog i afričkog kontinenta, kod kojih su stope u carinskoj tarifi enormno
visoke i kreću se u rasponima od 150% - 300% (primjer, Sudan, Arapska Republika Sirija,
5
Maroko i neke druge), pa čak i kod nekih država američkog kontinenta (Brazil, Peru,
Kolumbija, Bolivija) gdje uvozne carinske stope prelaze procenat od 100%.
1
1
https://www.academia.edu/12115554/Seminarski_rad_carine
