BELGRADE COLLEGE OF COMPUTER SCIENCES 

 
 
 
 
 
 
 

Arhitektura ra

č

unarskih sistema 

 
 
 
 
 
 

Seminarski rad: 
Celeron procesor 

 

 

 

 

 

 
 

 

 

 

 

Predmetni nastavnik: 

 

 

 

 

 

          Student: 

Goran Radi

ć

 

 

 

 

 

                                      Jelena Kosti

ć

 04/04  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Datum predaje 

          04.01.2004. 

Celeron procesor                                                                                    Jelena Kosti

ć

 04/04 

UVOD 

Celeron je derivat Pentium II procesora. Lansiran je na tržište bez L2 keša, pa nije 

prodavan tako dobro kao što se Intel nadao. Ne postoji na

č

an da se modifikuje L2 keš na 

kertridžu procesora, ili na mati

č

noj plo

č

i za

 

Celeron, ili za

 

bilo kog drugog 

č

lana P6 «porodice» 

procesora. Celeron, kao i ostali Pentium II procesori, ima dva L1 keša (oba po 16 Kb veli

č

ine) 

za

 

podatke i za

 

instrukcije. 

Celeron je smišljeno dizajniran kao «jeftin Pentium II nevidljivi lovac» protiv 

konkurencije (AMD i Cyrix). Radi na 266 MHz, što je samo malo snažnije od Pentiuma II koji 

radi na 233 MHz. Celeron uvek radi sa sistemskom frekvencijom od 66 MHz, dok Pentium II i 
Pentium III modeli od 350 MHz, pa nadalje, mogu da rade sa sistemskom frekvencijom od 100 
MHz. 

Celeron varijante, koje nemaju L2 keš i rade na 266, ill 300 MHz, vrlo brzo su 

opremljene sa 128 Kb keša, kao što možete videti u slu

č

aju verzije na 300 MHz (njeno ime 

uklju

č

uje i slovo A. Svi naredni Celeron procesori imaju  ovaj  L2  keš,  koji  za  razliku  od 

Pentiuma II i Pentiuma III, uvek radi na punoj frekvenciji procesora. Kao rezultat, na istoj 
frekvenciji Celeron je skoro podjednako brz kao Pentium II i Pentium III, iako L2 keš na ovim 

procesorima ima kapacitet od 512 Kb. U praksi, ina

č

e, izmedu njih jedva možete primetiti 

stvarne razlike u performansama. 

IZVODI I SIGNALI 

Komplikovano pakovanje koriš

ć

eno za Pentium II nije upotrebljeno za Celeron: one je 

ustvari, «gola» plo

č

a. Zbog toga je nazvana SEPP (single edge processor package)

Spoljni 

izgled je kompatibilan Slot1 pakovanju i kao rezultat Celeron plo

č

a odgovara Slot1 pakovanju i 

u mehani

č

kom i u elektri

č

nom pogledu. Problem je, me

đ

utim, što nema pakovanje (ku

ć

ište), 

pa ne može biti pravilno pri

č

vrš

ć

ena. Kao rezultat toga, Celeronu su potrebni novi drza

č

i i 

druga

č

ija jedinica za hla

đ

enje, što, nažalost, ne odgovara normalnoj Pentium II mati

č

noj plo

č

i. 

Samo novije mati

č

ne ploce koje imaju univerzalne drža

č

e (URM 

universal retention module), 

ill biranje razli

č

itih drža

č

a za izabrani procesor rešavaju ovaj problem. 

Ina

č

e, Celeron ne koristi sve signale koje koristi PentiumII. Ako nisu u upotrebi, 

možete ih smatrati rezervom. To su slede

ć

i signali: 

 

Celeron ne podržava kodove za korekciju  greške (ECC) na magistrali podataka 

i,zbog toga, ne koristi signale DEP0 do DEP7 (pinovi: A25, A27, B26, A28, B27, A29, 
A31, B28). 

 

Celeron ne zna ništa o kreiranju pariteta za adresnu magistralu, pa ovi signali nisu 

prisutni: AP0 do AP1(pinovi: A117, B116), AERR(Pin: B118), RP(Pin: B114) i RSP(Pin: 

B115). 

 

Adresabilno podru

č

je adrese je 4 Gb, umesto 64 Gb, pošto Celeron nema adresne 

linije A35 do A32 (pinovi: B78, A80, A79, A32). 

 

Intel nije nameravao da se Celeron u Slot1 pakovanju koristi za višeprocesorske 

sisteme. Prema tome, BR0 signal (Pin 

A76) 

nije prisutan. 

 

U varijantama Celerona koje nemaju L2 keš tako

đ

e nisu prisutni signali BINIT (Pin: 

A24) i BERR (Pin: 

A77). 

U zavisnosti od proizvedene serije, neki od pomenutih signala mogu biti prisutni 

mnogo puta u aktuelnom Celeron procesoru, ali nisu povezani na Slot 1 kontakte. To otkriva 

 

2/15

background image

Celeron procesor                                                                                    Jelena Kosti

ć

 04/04 

Kada pogledate socket pinsku raspodelu (slika 1) zapazi

ć

ete mnogo brojne pinove koji 

su obeleženi sa RSVD (rezervisan). Ako pretpostavljate da je to neko tajno ponašanje, imate 
pravo: neki od njih koriste FC-PGA Pentium III i Celeron III.  

 PROCESORI BAZIRANI NA PENTIUMU II 

«Porodica» procesora bazirana na Pentiumu II nastavlja da raste, tako da su kodna 

imena prikazana u listi u tabeli 1 

č

esto koriš

ć

ena za njihovo razlikovanje. Ova kodna imena 

nisu zvani

č

ne oznake, ali mogu olakšati razlikovanje razli

č

itih procesora. 

Opis 

Vrsta 

Brzina (MHz) 

Osobine 

Coppermine  Pentium III B-vrsta 

od 500 

133 MHz sistemska frekvencija, 256 Kb 

keša koji radi na punoj frekvenciji 

procesora, za SIot1 i 370-pinski socket 

Covington Celeron  266,300 

nema L2 keš, za Slot 1 

Deschutes 

Pentium II 

333,350,400  100 MHz sistemska frekvencija, za Slot 1 

Katmai 

Pentium III 

od 450 

100 MHz sistemska frekvencija, ISSE, 

arhitektura obezbe

đ

enja, za Slot 1 

Klamath Pentium 

II 

233,266,300 

Standardni Pentium II, 66 MHz sistemska 

frekvencija, za Slot 1 

Mendocino 

Celeron (A) 

od 300 

128 Kb keša, radi na punoj frekvenciji 

procesora, za Slot1 i 370-pinski socket 

Tabela 1. Podaci za Pentium II i njegove derivate 

Noviji modeli Pentiuma III (sa Coppermine jezgrom) rade na 133 MHz, što tako

đ

e važi 

za  L2  keš.  Me

đ

utim, to je, nažalost, polovina prethodne veli

č

ine, tj. 256 Kb. L2 keš je 

integrisan na 

č

ip (ku

ć

ište) i nije odvojena komponenta na plo

č

i procesora. Baš kao i Celeron, 

radi na punoj frekvenciji procesora. Tu su nekoliko varijanata 

č

ipova, koje možete iskazati 

odvojeno od njihovih oznaka. I noviji Coppermine (vrsta e) i Katmai su dostupni sa istom 
frekvencijom od 133 MHz (umesto prethodnih 100 MHz), koje, u stvari, možete prepoznati 
zato sto su Cipovi obelezeni sa B.

 

CELERON 

Č

IPSET 

Startuju

ć

i sa LX 

č

ipsetom, Intel je 1998. godine predstavio dva dodatna 

č

ipseta za 

Pentium II procesore i njihove «naslednike». To su 440 BX i 440 EX. BX 

č

ipset podržava 

Pentium II procesore koji rade sa frekvencijom od 400 MHz (ili ve

ć

om), dok prethodnik (LX) 

može koristiti maksimalno jedan Pentium II procesor na 333 MHz. Procesorski most je nazvan 

82443BX i u ovom slu

č

aju PIIX4 (PIIX4E) je, tako

đ

e, upotrebljen kao PCI/ISA most. 

BX sistemska frekvencija je uvek 100 MHz, umesto 66 MHz, kao kod prethodnih 

modela. To ima mnogobrojne efekte na SDRAM memoriju koja 

ć

e biti upotrebljena, jer uvek mora biti 

isklju

č

ivo podešena za 100 MHz. Ovakvi DIM moduli se nazivaju 

PC100 DIM-ovi i moraju imati 

odgovaraju

ć

i EEPROM kao konfiguracionu memoriju. 

Dodeljivanje takta se realizuje sinhronizovano, to jest, na primer, frekvencija za PCI 

magistralu podeljena je sa tri da bi se dobila frekvencija od 33 MHz, koja se potrebna. BX 

omogu

ć

ava koriš

ć

enje (starijih) Pentium II procesora, kojima je potrebna sistemska 

frekvencija od 66 MHz ukoliko je ova opcija dostupna u BIOS setupu, što i jeste slu

č

aj. 

 

4/15

Celeron procesor                                                                                    Jelena Kosti

ć

 04/04 

Standardni 

č

ipset za Pentium II/III i Celeron procesore je Intel 440BX, koji je osnova 

mnogih mati

č

nih ploca. Slot-1 adapter zna

č

i da možete koristiti i Celeron procesor sa 370-

pinskim ku

ć

ištem. Medjutim, neke starije mati

č

ne plo

č

e mogu zahtevati ažurirani BIOS ukoliko 

ve

ć

 ne podržavaju Celeron, ili Pentium III procesore. U poredjenju sa mati

č

nim plo

č

ama 

baziranim na BX 

č

ipsetu, mati

č

ne plo

č

e sa BX «naslednicima», kao što su 1820, ili 1815, ne 

nude zna

č

ajna poboljšanja performansi. Ipak, BX 

č

ipset je dizajniran samo za maksimalnu 

sistemsku frekvenciju od 100 MHz, što je danas pomalo zasterelo. Uprkos tome, neki 
proizvodja

č

i mati

č

nih plo

č

a još uvek proizvode opciju podešavanja na 133 MHz, što zna

č

i da 

AGP više ne radi na preporu

č

enih 66 MHz, ve

ć

 je podešen na 89 MHz - to je više od onoga što 

obi

č

ne AGP grafi

č

ke kartice mogu podneti. Medjutim, ovaj problem nestaje ako koristite PCI 

grafi

č

ku karticu. 

Podaci 

Intel 

Intel 

Intel 

Intel 

Č

ipset 440BX 

440EX 

440ZX 810 

Sistemski kontroler 

82443BX 

82443EX 

82443ZX 

82810-DC-l00 

Severni most 

 

 

 

 

Maksimalna memorija 

1 Gb 

256 Mb 

512 Mb 

256 Mb 

USB podrška 

Da 

da 

Da 

da 

SDRAM podrška 

Da 

da 

Da 

da 

AGP podrška 

Da 

da 

Da 

da 

UDMA mod 2 

Da 

ne 

Da 

da 

Maksimalna frekvencija 

100 MHz 

66 MHz 

100 MHz 

100 MHz 

Južni most 

82371AB 

82371AB 

82371EB 

82801AA 

(lSA, EIDE, USB) 

(PIIX4) 

(PIIX4) 

(PIIX4E) 

(lCH) 

Napomena 

Standardni 

PII 

č

ipset 

Max. samo 

DIMM-a i 3 

PCI slota 

Max. samo 

DIMM-a i 3 PCI 

Slota 

Integrisana AGP 

grafika, nema 

ISA slotove 

Tabela 2. Klju

č

ne karakteristike Intelovih 

č

ipsetova za Pentium II, Pentium III i Celeron 

CELERON JE PII 

Ne  baš,  iako  to  naši  prodavci stalno naglašavaju. Procesor Celeron je izveden iz 

procesora P55C i osnovna razlika je u slotu: socket 370 i slot 1 prema socketu 7. Procesor 
P55C je izveden iz P54. Da se podsetimo, P55C je Intel Pentium MMX sa konektorom Slot 7, a 

P54 je klasi

č

an Pentium koji je u prvoj seriji imao grešku deljenja (pogrešno shva

ć

en SRT 

algoritam...). Procesori PII, PIII, P4 i Xeon izvedeni su iz Pentium Pro procesora. U pitanju su 

dva potpuno razli

č

ita jezgra, oko kojih se vrše unapre

đ

enja: pove

ć

anje keša, optimizacija 

nekih instrukcija pove

ć

anjem paralelizma (dubinom pipelinea) i pove

ć

anje frekvencije 

magistrale i jezgra. Razlika izme

đ

u ove dve linije procesora je tolika da 

č

ak postoje i naredbe 

koje Celeron i P55C ne poseduju. P4, PIII, PII, kao i Pentium Pro podržavaju serverske 
instrukcije SYSENTER/SYSEXIT, FXSAVE/FXRSTOR, CMOV/FCMOM, FCOMI, RDPMC i UD2, od 

kojih je najvažnija instrukcija uslovnog punjenja registra - CMOVcc i FCOMcc, npr. CMOVZ 
EAX, EBX, tj. ako je Zero zastavica setovana, prebaci EBX u EAX i SYSENTER/SYSEXIT - brzi 

sistemski poziv. Ovo je najozbiljniji nedostatak i zbog toga bi mogli da postoje programi koji 
rade samo na liniji procesora Pentium Pro. Ali ovo nije slu

č

aj, jer svi novi programi imaju 

delove koda napisane za razli

č

ite procesore, pa se pri instalaciji sa CD-a snimi samo verzija za 

odgovaraju

ć

i procesor. Ali su zato baze podataka i grafika zna

č

ajno brži na Pentiumu Pro, 

Pentiumu II i Pentiumu III nego na procesorima P55C i Celeron. Instrukcija CMOV može se 
zameniti asemblerskim instrukcijama Jcc i MOV, ali instrukcija uslovnog skoka lomi šemu 
predikcije paralelizma mikroinstrukcija, što drasti

č

no usporava program. 

 
             Procesor  Pentium  Pro  ima  izuzetno optimizovane naredbe i sistem za uparivanje 

procesora. Cena ga je u

č

inila nepopularnim, pa je Intel odlu

č

io da obi

č

an Pentium P54 snabde 

 

5/15

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti