Centralna banka
SADRŽAJ
SADRŽAJ........................................................................................................................................1
1. POJAM I FUNKCIJE CENTRALNE BANKE.........................................................................3
2. ULOGA CENTRALNE BANKE...............................................................................................9
UVOD
Centralna banka je centralna monetarna ustanova u nekoj državi koja ima
monopol emisije novca. Funkcije centralne banke su da održava
monetarnu stabilnost nacionalne ekonomije, sprovođenjem monetarno-
kreditne politike, reguliše novčani opticaj, organizuje i vodi platni promet
zemlje, bavi se kupoprodajom deviza te propisuje stopu obavezne rezerve,
kontroliše bankovni sistem, određuje službeno eskontnu stopu i slično.
Uglavnom u svim zemljama egzistira samo jedna takva banka, npr. u
Srbiji Centralna banka Srbije (Narodna banka Srbije), u EU Evropska
centralna banka (ECB). Međutim, negde ih je više, npr. kao u SAD, Kanadi,
ali opet su te banke okupljene oko jedne centralne banke, a zajedno čine
FED - sistem federalnih rezervi.
Za Centralnu banku se može reći da je kvazi banka ili specifična
državna institucija. Ona predstavlja neprofitna institucija, i ona ne
uspostavlja direktne odnose sa nebankarskim sektorima, osim sa državom,
što znači da nema konkurentskih odnosa između centralne banke i drugih
banaka. Centralna banka vrši emisionu funkciju. Ona preko svojih
specijalizovanih institucija emituje gotov novac. Centralna banka emituje i
primarni novac tako što odobrava kredite poslovnim bankama ili od njih
kupuje nedospela potraživanja. Na ovaj način Centralna banka održava
potrebnu količinu novca u opticaju i reguliše visinu kamatnih stopa na
2

Država na centralnu banku kao monetarnu instituciju prenosi prava i
ovlašćenja u domenu vođenja emisione, kreditno-monetarne, devizne
politike i regulisanja novčane mase. Pored niza zajedničkih obeležja,
ovlašćenja i načina funkcionisanja, mogu se razlikovati od zemlje do
zemlje, a prvenstveno zavisi od stepena razvijenosti finansijskog sistema i
infrastructure. Centralne banke se takođe razlikuju sa stanovišta odnosa i
uticaja države na vođenje monetarne, kreditne, kamatne i devizne politike.
Centralna banka je vladina agencija koja vrši emisiju novčanica i
kovanog novca reguliše ponudu novca i kredita u privredi, kamatne stope,
devizni kurs (vodi monetarnu politiku)vrši superviziju finansijskog sistema
služi kao zajmodavac u krajnjoj instanci upravlja deviznim rezervama
zemlje drži depozite banaka i drugih centralnih banaka organizuje
obavljanje platnog prometa reguliše plaćanje i kreditiranje poslova sa
inostranstvom.
Centralna banka je javna ili kvazi – javna agencija sa eksplicitnim i
ekskluzivnim pravom kontrole novčanih i kreditnih poslova. Kao “banka
svih banaka”, čijim posredstvom komercijalne banke mogu namirivati
svoja uzajamna potraživanja, garantuje
vrednost domaće valute, vodeći politiku stabilnosti cena. Može da skuplja,
obrađuje i da analizira informacije o finansijskim tokovima i o realnoj
ekonomiji. Državna banka koja emituje novac i vrši kontrolu poslovnih
banaka, pa se otuda i naziva “banka banaka”.
Miroljub Hadžić: “Bankarstvo”, Beograd 2009., str. 16
4
Aktivu centralne banke čine:
Svo raspoloživo zlato i drugi plemeniti metali koji se drže od i za
račun Centralne banke
Sve novčanice i kovani novac koji se drzi od ili za račun Centralne
banke
Sve mjenice, solo mjenice, uvjerenja o depozitu, obveznice i
vrijednosni papiri koje izdaje rezidenti drugih zemalja a koji su
držani od ili za račun Cetralne banke
Svo potraživanje naplativo u slobodnoj konvertibilnoj valuti
Specijalna prava između MMF i Centralna banka
Pasivu centralne banke čine:
Svako potraživanje koje plativo u kovertibilnoj valuti, vodi u
knjigama Centralne
banke, na racunima stranih Centralnih banki ili drugih finasijskim
institucijama.
Sve Konvertibilne marke koje drži MMF.
Krediti prema stranim centralnim bankama i vladama
Terminski ugovori o prodaji i preprodaji koje je Centralna banka
zaključila sa stranim bankama.
Centralna banka je dužna da svakog mjeseca objavljuje mjesečne podatke o
ukupnom iznosu Konvertibilnih maraka u opticaju kao i zvanične rezerve
Centralne banke.
Upravno vijeće Centralne banke propisom zahtjeva da banke drze depozite
kod Centralne banke, preko centrale i glavnih jedinica u minimalnom
propisanom nivou koji iznosi do 20%. Obavezne rezerve se primjenjuju
Sejmenović Jovan, Finansijska tržišta-tržište novca i kapitala, Univerzitet za poslovne studije B.
Luka, 2009.godine. str. 96
5

centralna banka u tome ima odlučujuću ulogu obzirom da emituje
primarni novac koji služi kao osnova za sekundarnu emisiju poslovnih
banaka.
Funkcija sprovođenja monetarne politike:
Centralna banka je nadležna za vođenje monetarne politike, u čijoj osnovi
je kvantificiranje i dinamiziranje ponude novca.
Sa druge strane, monetarna politika je politika koju vodi centralna banka, s
namerom da utiče na monetarne i realne agregate, kamatne stope i devizni
kurs, a sve u cilju postizanja krajnjih ciljeva makroekonomske politike
(stabilnost cijena, ekonomski rast, puna zaposlenost i uravnotežen platni
bilans), pri čemu se akcenat stavlja na stabilnost cijena.
Dejstvo centralne banke u sprovođenju monetarne politike podrazumijeva
odgovarajuće rukovanje tzv. instrumentima monetarne politike (sredstva i
metode koje primjenjuje centralna banka sa ciljem održavanja adekvatnog
nivoa, mase i strukture novca i kredita)
7
Instrumenti
Instrumenti
monetarne
monetarne
politike
politike
Kvantitativni
Kvantitativni
instrumenti
instrumenti
Kvalitativni
Kvalitativni
instrumenti
instrumenti
Politika obaveznih rezervi
Politika obaveznih rezervi
Politika eskontne i uopšte
Politika eskontne i uopšte
ka
ka
m
m
atne stope
atne stope
Politika otvorenog tržišta
Politika otvorenog tržišta
Regulisanje kredita centralne
Regulisanje kredita centralne
banke
banke
poslovnim bankama
poslovnim bankama
Regulisanje uslova kredita
Regulisanje uslova kredita
Selektivna kreditna politika
Selektivna kreditna politika
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti