Centralna Banka
SEMINARSKI RAD
Monetarna ekonomija i bankarski menadžment
TEMA
:
Centralna Banka
STUDENT:
Mentor:
Nemanja Tubin Doc. dr Radmila Čičković
Br. index II-4111/14
Sadrzaj:
UVOD............................................................................................................................3
CENTRALNA BANKA................................................................................................4
EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA....................................................................5
EVROPSKA CENTRALNA BANKA..........................................................................6
EVROSISTEM.............................................................................................................. 6
STRUKTURA I ZADACI EVROPSKE CENTRALNE BANKE................................7
TARGET....................................................................................................................... 7
UPRAVNA TELA ECB................................................................................................8
UPRAVNI SAVET........................................................................................................8
IZVRŠNI ODBOR........................................................................................................ 9
GENERALNI SAVET.................................................................................................. 9
INSTITUCIONALNA NEZAVISNOST EVROPSKE CENTRALNE BANKE.........9
STRATEGIJA EVROPSKE CENTRALNE BANKE................................................10
STATUT EVROPSKE CENTRALNE BANKE.........................................................11
ZAKLJUČAK..............................................................................................................16
2

CENTRALNA BANKA
Centralna banka osnovana je u Švedskoj 1656. godine, a najveći
uticaj je imala
Bank of England
koja je osnovana 1695. godine.
Definisana je kao samostalna i jedinstvena emisiona ustanova
montarnog sistema, odgovorna za monetarnu politiku, za stabilnost
valute i finansijsku disciplinu i za obavljanje drugih poslova određenih
zakonom.
Ona predstavlja neprofitnu instituciju, i ne uspostavlja direktne
odnose sa nebankarskim sektorima, osim sa državom, što znači da nema
konkurentskih odnosa izmađu centralne banke i drugih banaka.
Centralna banka vrši emisionu funkciju. Ona preko svojih
specijalizovanih institucija emituje gotov novac. Centralna banka
emituje i primarni novac tako što odobrava kredite poslovnim bankama
ili od njih kupuje nedospela potraživanja. Na ovaj način Centralna banka
održava potrebnu količinu novca u opticaju i reguliše visinu kamatnih
stopa na finansijskim tržištima. Centralna banka se javlja kao „banka-
banaka“ i kao „banka- države“.
Centralna banka može da obezbedi ostvarivanje svojih funkcija uz
pomoć instrumenata moneterno-kreditnog regulisanja, u koje spadaju:
eskontna stopa, obavezna rezerva, utvrđivanje minimalne rezerve
likvidnosti, kupovina i prodaja hartija od vrednosti učešće u deviznim
transakcijama, ograničenje plasmana i slično.
Funkcije centralne banke:
održava monetarnu stabilnost nacionalne ekonomije,
sprovođenjem monetarno-kreditne politike,
reguliše novčani opticaj,
organiziuje i vodi platni promet zemlje,
bavi se kupoprodajom deviza i propisuje stopu obavezne rezerve,
finansira državni budžet (emisiona dobit),
kontroliše bankarski sistem,
Određuje službenu eskontnu stopu i sl.
Centralne banke su se do drugog svetskog rata organizovale kao
akcionarska društva, a tek kasnije su se nacionalizovale i tek onda stupile
pod kontrolu države.
4
EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA
Ekonomska i monetarna unija (
Economic and Monetary Union
-
EMU) naziv je procesa harmoniziranja ekonomskih i monetarnih politika
država članica EU s ciljem uvođenja zajedničke valute - eura.
EMU je uređena Ugovorom iz Mastrichta iz 1991. godine, koji
uređuje harmonizaciju u tri faze:
PRVA FAZA -
trajala je od 1.6.1990. do 1.1.1994. godine. U ovoj
fazi uspešno je kompletirano jedinstveno tržište roba, usluga i
kapitala, ostvarena je potpuna liberalizacija kretanja kapitala unutar
Zajednice i uspostavljeni su mehanizmi čvršće koordinacije
ekonomskih i monetarnih politika. Ovu vazu su pratili nepovoljni
ekonomski uslovi (recesija, velika nezaposlenost, javni dugovi
pojedinih zemalja, povećane margine oscilacija deviznih kurseva u
odnosu na paritete u okviru EMS (Ekonomskog monetarnog sistema).
DRUGA FAZA -
počela je od 1.1.1994. godine i trajala je sve do
1997.(ako većina zemalja članica ispuni kriterijume konvergencije za
ulazak u treću fazu), a najduže do 1999. godine.Predviđeno je bilo
jačanje koordinacije monetarnih politika zemalja članica, kako bi se
pripremio teren za konstituisanje i vođenje jedinstvene monetarne
politike u trećoj fazi. Na početku ove faze osnovan je Evropski
monetarni institut (EMI), kao prethodnica ECB. Njegove članice su
različite evropske banke, i njegov zadatak je da pripremi put za treću
fazu.
TREĆA FAZA -
na početku ove faze, EMI je zamenila ECB, čiji su
izvršni odbor imenovale države članice koje su bile spremne da
učestvuju u jedinstvenoj valuti. ECB zajedno sa NCB biće odgovorna
za upravljanje novom valutom, čime se predviđa da : „Zemlje članice
mogu izdavati metalni novac u skladu sa odobrenjem ECB za
količinu. Savet može, u skladu sa kvalifikovanom većinom predloga
Komisije, i nakon konsultacija sa ECB, a u saradnji sa Evropskim
parlamentom, usvojiti mere za usaglašavanje denominacija i tehničkih
specifikacija svog metalnog novca u prometu...“
Na samitu u Madridu decembra 1995. doneta je odluka da nova
monetarna jedinica treba da se zove evro, i da u odnosu prema ekiju
Ugovor iz Mastrihta,Leonard Dik,2004,
Vodič kroz Evropsku uniju
,Narodna knjiga, Beograd
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti