MONETARNE I JAVNE FINANSIJE

Tema: 

Centralna banka i monetarno regulisanje

CENTRALNA BANKA- EMISIONE BANKE- NOVČANIČNE BANKE

-

POJAM I KARAKTERISTIKE

 

 

Sa razvojem novčanih sistema ove banke su nastale od univerzalnog tipa banaka 

koje su uz ostale poslove izdavale i novčanice. Kasnije emisioni posao postaje njihov 
glavni   zadatak   koji   oni   obavljaju   kao   privilegovane   institucije   na   osnovu   posebnog 
ovlašćenja   koje   im   izdaju   države.   Tako   u   svim   zemljama   Centralna   banka   dobija 
centralno mesto i ulogu u bankarskom i kreditno- monetarnom sistemu. Time ona ima sve 
snažniji uticaj na privredna i finansijska kretanja jedne zemlje. Ovlašćenja koja joj je u 
početku   davala   država   usmerena   su   na   to   da   deluje   u   pravcu   usklađivanja   čitavog 
novčanog sistema, kao i na privilegiju ili monopolu izdavanju novčanica i kovanju novca, 
čime ona postaje institucija od strane države odgovorna za održavanje vrednosti novca i 
za kontrolu bankarskog aparata u oblasti monetarno- kreditnih odnosa.

U početku su to bile emisione ustanove koje nisu imale karakter banaka jer nisu 

obavljale bankarske poslove koje obavljaju sve druge banke. One su državne ili javne 
ustanove čiji je prvorazredni zadatak da emituju novac. Tako je naziv „Centralna banka“ 
odomaćen u anglosaksoskom bankarskom i poslovnom svetu čime se ukazuje na njeno 
mesto i ulogu u bakarsko- kreditnom sistemu. To mesto joj je centralno zato što, za 
razliku od drugih banaka u zemlji, ima posebna ovlašćenja, funkcije i zadatke.

Emisione banke ne zauzimaju centralno mesto u bankarskim sistemima zemalja, 

samo po emisiji novca. One imaju pravo emisije, postaju državna banka. To pravo se 
dopunjuje sa novim funkcijama, tako da one danas, pored te osnovne funkcije, imaju 
ulogu bankara države čime postaju regulator novčanih kretanja u zemlji. One su centralni 
mehanizam za vođenje kreditno- monetarne politike, a sa tim u vezi i za sprovođenje 
ekonomske   politike   uopšte.   Emisiona   banka   mora   u   svom   radu   da   vodi   računa   o 
ekonomskoj politici i direktivama države. Na takav način emisione banke su Centralne 
banke i svojevrsni organ vlade. Centralna banka je organ Vlade koji preuzima glavne 
finansijske   operacije   te   sprovođenjem   tih   operacija   i   drugim   sredstvima   deluje   na 
ponašanje finansijskoh institucija čime podržava ekonomsku politiku Vlade. Centralna 
banka mora biti sastavni deo Vladine mašinerije jer ona, za razliku od ostalih banaka, ima 
specifične   zadatke.   Centralne   banke   se   razlikuju   od   ostlih   komercijalnih   banaka,   pre 
svega, po tome što:

1. njime rukovode ljudi koji su tesno povezani sa organima Vlade,
2. one ne postoje da bi obezbeđivali maksimalan profit što je osnovni cilj svake 

druge komercijalne banke,

3. su one u mnogim zemljama kreditni izvor države,

http://www.besplatniseminarskiradovi.com

4. one daju savet državi, ali su podložne vrhovnom autoritetu Vlade.

-RAZLIKE IZMEĐU CENTRALNE BANKE I POSLIVNE BANKE

Institucija   centralne   banke   svuda   u   svetu   ima   specifične   karakteristike   prema 

kojima se razlikuju od poslovne banke, a to su:

1. Centralna banka vrši emisiju novčanica i kovanog novca usled čega se naziva 

novčanična banka;

2.   Centralna   banka   reguliše   potencijal   poslovnih   banaka   i   usmerava   njihovu 

kreditnu politiku;

3.   Centralna   banka   vrši   nadzor   nad   ukupnim   poslovanjem   banaka   i   drugih 

finansijskih institucija;

4. Centralna banka je garant likvidnosti ili poslednje utočište bankarskog sistema;
5. U Centralnoj banci država ima odlučujuću ulogu u upravljanju;
6. Centralna banka nema direktne odnose sa privredom;
7.   Između   centralne   banke   i   poslovnih   banaka   nema   direknih   konkurentskih 

odnosa.

-

FUNKCIJE CENTRALNE BANKE

 

 

Funkcije Centralne banke imaju veliko značenje za privredni razvoj zemlje. Zbog 

toga se nad njihovim poslovanjem i zadacima uspostavlja čvrsta zakonska tj. državna 
regulativa. Država zato postavlja organe upravljanja i rukovođenja u Centralnoj banci. 
Ona   time   ferifikuje   sve   značajnije   monetarne   i   kreditne   odluke   Centralne   banke. 
Centralna banka je upućena da najčešće i najtešnje sarađuje sa ministarstvom zemlje.

Svoj osnovni zadatak da utiče na stabilnost i razvoj privrede Centralna banka 

ostvaruje kroz sledeće funkcije:

1. regilisanjem potrebne količine novca;
2. predlaganjem mera za kreditiranje privrede radi aktiviranje njenih proizvodnih 

mogućnosti u granicama utvrđene ekonomske politike zemlje;

3.   preduzimanjem   mera   za   obezbeđenje   likvidnodti   u   plaćanjima   sa 

inostranstvom;

4. finansijski nadzor nad radom poslovnih banaka u pogledu sprovođenja politike 

održavanja likvidnosti;

5.   regulisanjem   platnog   prometa   i   kreditnih   odnosa   sa   inostranstvom   i 

izvšavanjem međunarodnih ugovora i sporazuma;

6. praćenjem i proučavanjem privrednih problema u vezi sa primenom kreditne i 

devizne politike i kreditnih odnosa sa inostranstvom;

7. podnošenjem izveštaja i predloga odgovarajućih mera monetarno-   kreditne 

politike Saveznoj skupštini i Saveznoj Vladi.

-

MODELI CENTRALNIH BANAKA U SVETU

 

 

U organizacionom pogledu u svetu posoje dva tipa centralnih banaka:
1. jedinstveni model Centralne banke kao najmasovniji model organizacije i 

background image

Želiš da pročitaš svih 9 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti