Cerebralna paraliza
Studentski Medicinski Glasnik 2010;1(1):45-52
kontakt e-mail autora: [email protected]
2
UDK 12345678
1
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu;
2
Klinika za neurologiju Kliničkog centra Niš;
Autori:
Mentor
: Asist. dr Stevo Lukić
2
SAŽETAK
Cilj primene lečenja bolesnika sa epilepsijom ne bi trebalo da bude samo
adekvatna kontrola napada, već i sagledavnja ukupnog kvaliteta života (QOL).
Uprkos širokoj upotrebi instrumenata za procenu QOL u kontrolisanim studijama,
malo istraživanja je ispitivalo rutinsku kliničku upotrebu ovih instrumenata u cilju
individualizacije tretmana bolesnika.
Procena kognitivnih aspekata kvaliteta života kod bolesnika sa epilepsijom
u rutinskom kliničkom radu, primenom standardizovanog upitnika.
Prospektivna observaciona studija 11 konsekutivnih bolesnika sa
kompleksnom parcijalnom epilepsijom. Kriterijumi za uključivanje bolesnika u
studiju bili su: 1) starost ≥ 18 godina; 2) dijagnoza kompleksne parcijalne
epilepsije postavljena po standardnom kliničkom, elektrofiziološkom i
neuroradiološkom protokolu; 3) nepromenjena terapija tokom prethodna dva
meseca; 4) sposobnost da se da informacioni pristanak i popuni ispitivani upitnik
uz minimalnu pomoć i 5) odsustvo simpomatske hronične bolesti ili upotrebe
medikacije sa značajnim potencijalom za kognitivne neželjene efekte.
Procena kognitivnih aspekata kvaliteta života je izvršena primenom
subskale za kognitivne funkcije na upitniku QOLIE-31-P.
Za obradu podataka koriščeni su deskriptivni statistički metodi, kao i
procena korelacije (Spirmanov koeficijent ro).
Rezultati ukazuju da su kognitivni aspekti kvaliteta života aproksimativno
slični rezultatima referentne kohorte bolesnika sa epilepsijom (T-skor). Analizom
povezanosti kliničkih parametara, utvrñena je značajna korelacija starosti
bolesnika, tipa napada, faktora terapije (efikasnost i broj lekova) sa svim
kognitivnim aspektima kvaliteta života.
Studija je pokazala da su kognitivni aspekti kvaliteta života naših bolesnika
slični referentnoj populaciji. Potrebna su dalja specifična istraživanja svih
pridruženih kliničkih faktora kod bolesnika sa epilepsijom, u cilju boljeg
profilisanja i individualizacije terapije.
Ključne reči:
epilepsija, kvalitet života, kognicija
PROCENA KOGNITIVNIH ASPEKATA KVALITETA
ŽIVOTA KOD BOLESNIKA SA KOMPLEKSNOM
PARCIJALNOM EPILEPSIJOM
Jovana Ilić
1
,
Filipović Jelena
1
, Simić Tamara
1
UDC 616.853:159.955
kontakt e-mail autora: [email protected]
2
Studentski radovi
UVOD
Epilepsija je naglo nastali prolazni
poremećaj funkcije mozga, koji prestaje naglo
i ima tendenciju za ponavljanjem u raznim
vremenskim
intervalima.
Klinički
se
epilepsija manifestuje kao epileptički napad,
koji može biti u vidu konvulzija, poremećaja
svesti, nadražajnih fenomena pojedinih delova
mozga
ili
kombinacija
navedenih
poremećaja
1
.
Epilepsija je hronična bolest koja utiče
na mnoge aspekte bolesnikovog života, čak
iako postoji potpuna kontrola napada.
Identifikacija faktora koji su važni za kvalitet
života bolesnika sa epilepsijom su jedan od
ciljeva Globalne kampanje protiv epilepsije,
koju
sprovode
Svetska
zdravstvena
organizacija i Internacionalna liga za borbu
protiv epilepsije
2
. Stoga, cilj primene lečenja
bolesnika sa epilepsijom ne bi trebalo da bude
samo adekvatna kontrola napada, već i
sagledavnja ukupnog kvaliteta života (QOL),
što je posebno važno u kontekstu činjenice da
je kod značajnog broja bolesnika lečenje
doživotno.
Važnost kvaliteta života povezanih sa
zdravstvenim
problemima
je
nedavno
prepoznata kao važan faktor u kliničkom
praćenju bolesnika, što je dovelo do
uključivanja ovih instrumenata u kontrolisane
kliničke studije. Ovi instrumenti se često
koriste kao sekundarni parametar za procenu
dejstva odreñene intervencije (primene leka,
ugradnja aparata, hirurške intervencije...)
tokom vremena. Iako je značajan broj QOL
instrumenata razvijen specifično za bolesnike
sa epilepsijom, većina istraživanja bilo je
usmereno na validaciju instrumenata ili
ciljeve kontrolisanih studija, dok ima malo
podataka o praktičnoj, rutinskoj upotrebi ovih
instrumenata
3
.
Kliničke studije ukazuju da postoji
značajan broj
bolesnika sa epilepsijom sa
kognitivnim i bihejvioralnim problemima, od
kojih su najčešći poremećaji pamćenja,
anksioznost i depresija
4,5
. Hronična upotreba
AEL sa potencijalnim psihotropnim efektima,
ukazuju da posebna briga i pažnja prema
kognitivnim i bihejvioralnim efektima AEL,
mora biti značajan aspekt tretmana bolesnika
sa epilepsijom.
CILJ
Cilj rada bila je procena kognitivnih aspekata
kvaliteta života kod bolesnika sa epilepsijom
u rutinskom kliničkom radu, primenom
standardizovanog upitnika.
METODOLOGIJA
Bolesnici
Prospektivna
opservaciona
studija
na
konsekutivnom uzorku ambulatnih bolesnika
Odeljenja za epilepsije Klinike za neurologiju
Kliničkog centra u Nišu, u periodu 01-
31.decembra 2009. godine.
Kriterijumi za uključivanje u studiju bili su:
1)
starost ≥ 18 godina;
2)
dijagnoza
kompleksne
parcijalne
epilepsije postavljena po standardnom
kliničkom,
elektrofiziološkom
i
neuroradiološkom protokolu;
3)
bez
promena
u
terapiji
tokom
prethodna 2 meseca;
4)
sposobnost da se dâ informacioni
pristanak i popuni ispitivani upitnik uz
minimalnu pomoć i
5)
odsustvo
simpomatske
hronične
bolesti ili upotrebe medikacije sa
značajnim potencijalom za kognitivne
neželjene efekte.
Instrumenti
Procena kognitivnih aspekata kvaliteta života
je izvršena primenom subskale za kognitivne
funkcije na upitniku QOLIE-31-P (Patient-
Weighted Quality of Life in Epilepsy
Questionnaire)
upitnika
(v.
Dodatak)
6
QOLIE-31 je upitnik koji sadrži 31 pitanja,
tako da bolesnik može samostalno da
odgovori na postvaljena pitanja
7
. Sadrži 7
podskala (zabrinutost za napad, sveukupni
kvalitet života, emocionalno blagostanje,
energija-zamor,
kognitivne
funkcije,
društveno
funkcionisanje)
i
stavku
o
zdravstvenom stanju. Odgovori se boduju

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti