INTERNACIONALNI UNIVERZITET
PRAVNI FAKULTET - BRČKO
PREDMET: OBLIGACIONO PRAVO
TEMA: CESIJA
Uradili:
Alma Pobrić OP.115/11
Vedad Zeherović OP.202/12
Mentor:
Doc. Dr. Sc. Osman Jašarević
Brčko, novembar 2012.
I.UGOVORNO USTUPANJE POTRAŽIVANJA ( CESIJA )
1. CESIJA
Cesija
(
cessio
- ustupanje)
znači pravo prvog povjerioca (cedenta) da svoje potraživanje
prenese na drugog povjerioca (cesionara).
Za izmirivanje obaveze cesijom potrebno je da učestvuju najmanje dva pravna lica (povjerilac
i dužnik), s tim što učestvuje i treće pravno lice koje nije predmet ugovora:
- pravno lice koje prenosi (cedira) svoje potraživanje,
- pravno lice koje postaje novi povjerilac u čiju korist je prenijeto (cedirano) potraživanje,
- pravno lice - dužnik (cezus) koji preuzima novog povjerioca i kome izmiruje svoj dug.
Cesija se obavlja uglavnom na osnovu sklopljenog ugovora o cesiji između prvog povjerioca
(cedenta) i novog povjerioca (cesionara), pri čemu je cedent obavezan da obavijesti dužnika
(cezusa) da ustupa svoje potraživanje drugom povjeriocu, kako bi ovaj znao kome treba da
izmiri dug. Prilikom ustupanja potraživanja, cedent nije obavezan tražiti saglasnost od
dužnika.
Cesijom se mogu vršiti i avansna plaćanja, ako su avansi ugovoreni između pravnih subjekata.
Osim ugovorne cesije tj,cesije po ugovoru, cesija može biti zakonska i sudska.
Ustupanje potraživanja utvrđeno je Zakonom i to članovima.od 436 do 445.
Postoje slučajevi kada se potraživanje ne može ustupiti drugom. Ti slučajevi su propisani
odredbama Zakona čl.436. Službeni list R BiH br.2/92 i 13/94.
Slučaj kada se cesija ne može primijeniti: Cesija se ne može primijeniti kada se radi o
potraživanjima po osnovu penzija, alimentacija ili kada je to zakonom zabranjeno, a
ugovor o ustupanju nema dejstvo prema dužniku, ako su on i povjerilac ugovorili da
ovaj neće moći prenijeti potraživanje na drugog ili da ga neće moći prenijeti bez
dužnikovog pristanka.
Na novog povjerioca, sa potraživanjem prelaze i određena prava, kao što su pravo prvenstva
naplate, hipoteka, zaloga, prava iz ugovora sa jemcem, pravo na kamatu, ugovornu kaznu i sl.
Za dospjele, a neisplaćene kamate po osnovu potraživanja koje se ustupa, pretpostavlja se da
se i one ustupaju, ako se ugovorom ne odredi drugačije.
Kada se ustupa potraživanje, onaj koji ga ustupa, ustupilac je dužan da preda novom
povjeriocu dokaze o postojanju duga, tj. neku izjavu o dugu. Za izmirivanje obaveza putem
cesije, važe ista pravila kao i kod asignacije, što znači da za sprovođenje cesije mora da
postoji likvidnost kod cedenta i cezusa (dužnika). Kod prvog, zbog primjene člana 46. Zakona
o platnom prometu, a kod drugog, da bi on mogao da izvrši plaćanje trećem učesniku u cesiji
(cesionaru).
U slučaju da je račun jednog od dužnika u blokadi, u tom slučaju cesija se ne može sprovesti.
Banka je dužna da to provjeri, na osnovu podataka koji se nalaze u pozivu na broj zaduženja.
2. PREDMET USTUPANJA
Predmet potraživanja je određeno potraživanje a ne cjelokupan obligacioni odnos iz kojeg je
proizašlo to potraživanje. Na primjer ako prodavac trećem licu ustupi svoje pravo da od kupca
potražuje isplatu cijene, on mu nije ustupio svoj položaj prodavca.
1
Ustupanje cjelokupnog
položaja ugovorne strane, vrši se drugim institutom a ne cesijom. Tada se govori o ustupanju
ugovora. U principu moguće je ustupiti svako potraživanje. Prenostivost proizilazi iz samog
pojma potraživanja usvojenog u modernoj pravnoj nauci. Prenosivost potraživanja se
predpostavlja, a zabrana prenosa prestavlja izuzetak. Pošto se radi o izuzetku od općeg
pravila, to se mora regulirati zakonom. Naš ZOO zabranu prenosa potraživanja određuje kao
izuzetak i reguliše je u članu 436. Predmet sporazuma o ustupanju mogu biti dospjela i
nedospjela potraživanja, bez obzira na osnov iz koga potiču. Cedirati se mogu uslovna pa i
buduća potraživanja.
2
Sudska praksta usvaja načelni stav da se cesija može odnositi i na
buduća potraživanja, ali da se od dužnika ne može zahtijevati naplata budućeg potraživanja
prije dospijeća tog potraživanja.
3
Ustupljeno potraživanje mora biti određeno ili najmanje
odredivo.
4
c) Potraživanje od dvostrano obaveznih ugovora
Stupanjem u obligaciono pravne odnose, stranke u dvostrano obaveznim pravnim poslovima
imaju ne samo prava nego i obaveze. Ovdje se postavlja pitanje šta će se dogoditi kod
dvostran obaveznog posla, gdje se cesus javlja kao povjerilac, u slučaju neispunjenja obaveze
prema cesusu. Pravna doktrina
9
jedinstvena je u tome da se u slučaju neispunjenja obaveze
prema cesusu iz dvostrano obaveznog posla cedent biti odgovoran, jer je on ugovorna strana
iz tog posla.
d) Forma ugovora o cesiji
Ugovor o cesiji je neformalan. Za nastanak ovog ugovora dovoljna je saglasnost volja
ugovornih strana o cesiji, bez ikakvog posebnog akta. Naš ZOO ne zahtjeva posebnu formu za
ovaj ugovor. Od ovog pravila, kao i od mnogih drugih, postoji izuzetak. Cesija će biti
formalna, u slučaju kada je za pravni posao koji čini, osnov ustupanja potrebna određena
forma.
10
U većini drugih zakonodavstava cesija se također javlja kao neformalan ugorov. Npr.
u Njemačkom pravu za ugovor kojim se ustupa potraživanje, u osnovi uzevši, nije predviđena
nikakva forma, osim u slučaju kad se prenosi potraživanje koje je opterećeno
hipotekom.
11
Prema članu 165.stav 1. Švicarskog zakonika o obligacijama, ugovor o cesiji
mora biti zaključen u pismenoj formi. To se opravdava željom za većom pravnom sigurnošću.
___________________
8 Peter Derleder, AcP 169,97, str.97 i dalje
9 Vidjeti, Munchener Kommentar/G.Roth,op.cit,398 margina 71.
10 Vidi, Vladan Stankovic, odrednica "Cesija" u Enciklopediji op,cit,str.129 i J.Radišić, op.cit.str.401.
11 313 BGB "Za ugovor, kojim se jedna strana obavezuje prenijeti vlasništvo na nekretnini potrebna je
javnobilježnička ovjera!
