INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK-TRAVNIK
SAOBRAĆAJNI FAKULTET TRAVNIK
CESTOVNA ČVORIŠTA
SEMINARSKI RAD
Predmet: Infrastruktura cestovnog saobraćaja
Mentor: Doc. dr. Momčilo Sladoje Student: Martina Gavrić
Viši asistent: Mr. Samed Ormanović dip. ing. Br. indeksa: S-70/13-I
Travnik, ožujak 2015.
1
SADRŽAJ
1. UVOD.........................................................................................................3
1.1 Osnovni elementi i pojmovi................................................................3
2. OSNOVNI KRITERIJ PRI IZGRADNJI ČVORIŠTA........................4
3. ČVORIŠTA U JEDNOJ RAZINI............................................................5
3.1 Postupci s vozilom u raskružju..........................................................5
3.2 Karakteristični tipovi čvorišta u istoj razini.................................7
4. CESTOVNA ČVORIŠTA U DVIJE ILI VIŠE RAZINA...................15
4.1 Podjela i vrste čvorišta.....................................................................15
4.2 Osnovni elementi čvorišta u dvije razine ili više razina............18
5. OSNOVNA BOJA ZNAKOVA ZA VOĐENJE PROMETA..............21
6. ZAKLJUČAK..........................................................................................23
LITERATURA........................................................................................24
3
prometne trakove iz slijedećih razloga:
proširenje prometnog traka na za nastavak vožnje u pravcu kada se trak u zoni
raskršća nalazi uz uzdignuti otok (proširenje za 20 do 60 cm, pa i više, u ovisnosti o
projektiranoj brzini na predmetnom prometnom traku),
proširenje prometnih trakova namijenjenih za lijeva ili desna skretanja u zoni raskršća
(iznos proširenja najveći je kod desnih skretača, jer je ovdje u pravilu moguće
ostvariti manji polumjer zaokretanja, a veličina proširenja prvenstveno ovisi o
geometriji kretanja mjerodavnih teških vozila odnosno njihovom udjelu u prometnom
toku; proširenje može iznositi i više od 200 cm).
Otoci
se u zoni raskrižja primjenjuju radi kanaliziranja i pravilnog usmjeravanja prometnih
tokova, kako bi se smanjila zona konflikta i osiguralo pouzdano, razumljivo i pregledno
vođenje prometnih tokova odnosno smanjila nesigurnost ili neizvjesnost kod vozača. Otoci
osim toga mogu poslužiti za postavljanje vertikalne i svjetlosne prometne signalizacije. Otoci
nadalje omogućuju skraćenje pješačkog prijelaza, te na taj način dodatno doprinose sigurnosti
kretanja na čvorištima. Otoci mogu biti uzdignuti od ostale površine kolničkog zastora
(obično oko 12 cm), ili iscrtani na kolniku. Ukoliko se u zoni čvorišta trebaju ostvariti
odgovarajuće trajektorije vozila, tada se prvenstveno koriste uzdignuti otoci.
4
2. OSNOVNI KRITERIJ PRI IZGRADNJI ČVORIŠTA
Najvažniji kriterij je sigurnost. Može se povećati pravilnim izborom oblikovanja križanja i
standarda gradnje u ovisnosti o prometnom opterećenju, rangu ceste, računskoj brzini,
kapacitetu, ekonomičnosti i sigurnosti vožnje
.
Da bi prometno čvorište imalo određenu sigurnost pri protjecanju prometnih tokova, pri
projektiranju treba uzeti u obzir četiri osnovna načela:
1. vidljivost
-
kad se približuje nekom čvorištu, svaki ga vozač mora pravodobno uočiti i
prema njemu prilagoditi način i brzinu vožnje. Uočavanje čvorišta postiže se osiguravanjem
dobre vidljivosti pomoću odgovarajuće signalizacije i rasvjete.
2. preglednost
-
čvorište mora biti pregledno da bi vozač mogao pravodobno procijeniti
prometnu situaciju čvorišta. Preglednost čvorišta postiže se pravokutnim ulijevanjem
prometnih tokova, izbjegavanjem smetnji koje sprečavaju vidljivost, dobrom rasvjetom i sl.
3. prilagodljivost
-
treba biti riješeno što jednostavnije, tj. bez složenih i dugih vođenja
prometnih tokova. To se postiže izbjegavanjem vijugavih vožnji, preglednošću, ispravnim i
pregledno obilježenim prometnim trakovima, dobrom rasvjetom i sl.
4. protočnost
-
protočnost čvorišta postiže se prilagođivanjem čvorišta uvjetima vožnje. Na
čvorištu ne smije biti više izmjena smjera nego što to zahtijeva njegov oblik. Smjer vožnje
mora se nastaviti, po mogućnosti, iza čvorišta. Čvorište mora biti dobro obilježeno radi boljeg
optičkog vođenja prometnih tokova.
Kapacitet
se određuje prema broju vozila što u stanovitom vremenskom intervalu prolaze
prometnim čvorištem.
Ekonomičnost
prometnog čvorišta određuje se troškovima gradnje, potrebnim prostorom,
vrijednošću zemljišta, duljinom odsjeka vožnje, utroškom goriva, vremenom putovanja,
troškovima održavanja ...
Pri projektiranju valja voditi računa o estetskom izgledu prometnog čvorišta. Pri vođenju trase
treba uzeti u obzir topografske i građevinske okolnosti, oblik krajolika i uklapanje trase u
okolicu. Prometno čvorište mora se uklopiti u ukupnu prometnu mrežu s time da se zadrže
osnovne značajke prometnica.
6
SPANJANJE – izvodi se kada vozilo s desne ili lijeve strane ulazi u drugi prometni tok.
Slika 2. Spajanje ili uplitanje votila u prometni tok.
PREPLITANJE – izvodi se pri kretanju na smaknutom križanju ili raskrižju s kružnim tokom
prometa.
Slika 3. Preplitanje
KRIŽANJE – izvodi se kada vozilo presjeca smjer presjeca smjer kretanja vozila koji dolazi
iz suprotnog smjera.
Slika 4. Križanje
Mjesta gdje može doći do sudara nazivamo točkama sudara a njihov broj u zoni raskrižja ovisi
o mogućim smjerovima pojedinih vozila.
