UNIVERZITET POSLOVNIH STUDIJA
Fakultet pravnih nauka
NASLJEDNO PRAVO
Oblici testamenta
(SEMINARSKI RAD)
Prof. dr
Banja Luka, 2017. godine
SADRŽAJ
UVOD……………………………………………………....………………………………….3
I POJAM TESTAMENTA……………………………....……………………………………..4
1. Uslovi za punovaţnost testamenta………....………………………………………...5
2. Osobine testamenta kao pravnog posla...….………………………………………...6
II OBLICI TESTAMENTA………………....…………………………………………………7
1. Redovni testament……………....…………………………………………………...8
2. Vanredni testament…………...…………………………………………………….11
III SADRŽAJ TESTAMENTA……...……………………………………………………….12
1. Određivanje nasljednika i nasljednih dijelova……………………………………..13
2. Određivanje nasljednika uz izvjesna ograničenja...….…………………………….13
3. Izvršilac testamenta………………………………………………......…………….14
VI ZAKLJUČAK…..………………………………………………………………………...17
LITERATURA…..…………………………………………………………………………..18
1.Uslovi za punovažnost testamenta
Kako je testament jedan od važnijih pravnih instituta svakog poretka, država
propisuje uslove koji moraju biti spunjeni da bi se poslednja volja uopšte mogla uzeti u
razmatranje. Jednostavno rečeno, testament je valjan ako je propisan u obliku propisanom
Zakonom o nasljeđivanju i pod uslovima koje zakon određuje.
Da bi testament bio punovažan traba da se ispune sljedeći uslovi:
1.1.Sposobnost za pravljenje testamenta
Sposobnost za pravljenje testamenta mora postojati u momentu njegovog pravljenja.
„Testament moţe sačiniti svako lice sposobno za rasuđivanje koje je navršilo 16 godina
života.“ /čl.62. ZN BiH/ Zakon je regulisao sposobnost za pravljenje testamenta, nezavisno
od opšte građanskopravne sposobnosti. To je posebna, testamentalna sposobnost. Osnovni
kriteriji na osnovu kojih se procjenjuje testamentalna sposobnost , tiču se uzrasta i mentalne
sposobnosti ostavioca.
Sigurno je da se testamentalna sposobnost ne bi mogla steći prije određenog uzrasta.
To mora biti uzrast koji garantuje ne samo intelektualnu zrelost, nego i izvjesno životno
iskustvo. Istina, 16 godina ţivota nije garanacija za posjedovanja navedenih atributa. No,
zakonodavac je ovaj uzrast odredio relativno nisko, zato što je testament strogo lični akt, pri
čijem sastavljanju nije moguće zakonsko zastupanje. Da bi se i sasvim mladim licima pružila
mogućnost da izvrše raspored imovine za slučaj smrti,starosna granica ostavioca određena je
relativno nisko. „Testament može sačiniti svako lice sposobno za rasuđivanje koje je navršilo
16 godina života.“ (čl.62. ZN BiH)
Pored navedenog starosnog uslova Zakon za testamentalnu sposobnost traži i
sposobnost za rasuđivanje kao i subjektivni elemenat. Tu sposobnost ostavilac ima ako je
svjestan svojih postupaka, i u mogućnosti je da shvati stvarni i pravni značaj radnje koju
poduzima. Tako, testamentalnu sposobnost neće imati lice koje je u momentu testiranja usljed
duševne bolesti, zaostalog duševnog razvoja, fizičkih nedostataka, utjecaja alkohola, droge,
živčanih otrova i drugih razloga biološke prirode, nesposobno za rasuđivanje.
Što se tiče punoljetnih lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost,od pravosnažnosti
sudske odluke smatraju se nesposobna za rasuđivanje, pa prema tome nemaju ni
testamentalnu sposobnost. Ukoliko bi ovo lice sačinilo testament u svijetlim trenucima, u
kojim je bilo sposobno za rasuđivanje, postavlja se pitanje njegove punovažnosti.
U slučaju spora o punovaţnosti testamenta napravljenog u svijetlim trenucima, teret
dokazivanja pada na lice koje se na testament poziva, i koje mora obarati zakonsku
pretpostavku o nesposobnosti za rasuđivanje lica kojem je oduzeta poslovna sposobnost.
„Gubitak sposobnosti za rasuđivanje koji bi nastupio pošto je testament sačinjen ne utiče na
njegovu punovaţnost.“ (čl.62.st.3.ZN BiH)
1.2. Izjava volje
Izjava posljednje volje ostavioca mora predstavljati njegovu stvarnu volju,izraženu
slobodno i svjesno, a ne da je data u zabludi, pod prijetnjom ili prinudom.
Dakle namjera za sačinjavanje testamenta jeste pravno relevantna volja nekog lica da
preduzme određene pravne radnje i njegova svijest o uslovima i posljedicama preduzetih
radnji. Ta volja mora biti: ozbiljna (nije punovažan testament koji je napisan "iz zezanja"),
stvarna, slobodna i upućena na nešto što je moguće ostvariti.
1.3. Forma testamenta
Testament mora biti sačinjen u zakonom predviđenoj formi.
„Punovaţan je onaj testament koji je sačinjen u obliku utvrđenom u zakonu i pod uslovima
predviđenom u zakonu.“ (čl.65 ZN BiH)
