CITIRANJE I REFERENCIRANJE 

 

SADRŽAJ 

1.

 

VAŽNOST CITIRANJA I REFERENCIRANJA 

1

 

2.

 

LITERATURA I BIBLIOGRAFIJA 

3

 

3.

 

HARVARDSKO CITIRANJE 

4

 

3.1.

 

C

ITIRANJE REFERENCI U TEKSTU PRIMJENOM HARVARDSKOG SUSTAVA

 

4

 

3.1.1.

 

A

UTOROVO IME CITIRANO U TEKSTU

 

4

 

3.1.2.

 

I

MENA DVAJU AUTORA RAZLI

Č

ITIH RADOVA CITIRANA U ISTOJ RE

Č

ENICI

 

4

 

3.1.3.

 

I

MENA DVAJU AUTORA ISTOG RADA CITIRANA U TEKSTU

 

5

 

3.1.4.

 

R

EFERENCIRANJE NA RAD

 

5

 

3.1.5.

 

R

AD S DVA AUTORA

 

5

 

3.1.6.

 

Z

A REFERENCIRANJE RADA KOJI IMA VIŠE OD DVA AUTORA NAVO

Đ

ENJEM AUTORA U TEKSTU

 5

 

3.1.7.

 

R

EFERENCIRANJE VE

Ć

EG BROJA RADOVA AUTORA 

Č

IJA IMENA NISU DIREKTNO CITIRANA U 

TEKSTU

 6

 

3.1.8.

 

N

EPOZNAT AUTOR

 

6

 

3.1.9.

 

N

EPOZNATA GODINA OBJAVE RADA

 

6

 

3.1.10.

 

D

OSLOVNO PREUZIMANJE DIJELA TEKSTA DRUGIH AUTORA

 

7

 

3.1.11.

 

V

E

Ć

I BROJ RADOVA ISTOG AUTORA OBJAVLJENI U RAZLI

Č

ITIM GODINAMA

 

8

 

3.1.12.

 

V

E

Ć

I BROJ RADOVA ISTOG AUTORA OBJAVLJENIH U ISTOJ GODINI

 

9

 

3.1.13.

 

R

ADOVI OBJAVLJENI POD OKRILJEM RAZNIH ORGANIZACIJA

 

9

 

3.1.14.

 

S

EKUNDARNE REFERENCE

 

9

 

3.1.15.

 

T

ABLICE

,

 SLIKE

,

 GRAFOVI I DIJAGRAMI

 10

 

3.1.16.

 

P

RAVILA I NORME

 12

 

3.1.17.

 

W

EB IZVORI U TEKSTU

 12

 

3.1.18.

 

P

ODJELE

,

 NABRAJANJA

,

 MATEMATI

Č

KI IZVODI I FORMULE

 12

 

3.2.

 

C

ITIRANJE REFERENCI U LITERATURI 

/

 BIBLIOGRAFIJI PRIMJENOM HARVARDSKOG 

SUSTAVA

 

12

 

3.2.1.

 

K

NJIGE

 

13

 

3.2.2.

 

R

EFERENCIRANJE NA STRANICU KNJIGE

,

 DIO ILI POGLAVLJE

 14

 

3.2.3.

 

E

LEKTRONI

Č

KE KNJIGE

 14

 

3.2.4.

 

Č

LANAK OBJAVLJEN U ZNANSTVENOM ILI STRU

Č

NOM 

Č

ASOPISU

 15

 

3.2.5.

 

E

LEKTRONI

Č

KI OBLIK 

Č

LANAKA OBJAVLJENIH U ZNANSTVENIM I STRU

Č

NIM 

Č

ASOPISIMA

 15

 

3.2.6.

 

ZNANSTVENI I STRU

Č

NI RAD U KONFERENCIJSKOM ZBORNIKU

 16

 

3.2.7.

 

D

IPLOMSKI RAD

,

 MAGISTARSKI RAD I DISERTACIJA

 16

 

3.2.8.

 

VII.

 

C

ITIRANJE ZAKONA

,

 PRAVILNIKA I UPUTA

 16

 

3.2.9.

 

N

ORME

 

17

 

3.2.10.

 

C

ITIRANJE PUBLIKACIJA INTERNACIONALNIH ORGANIZACIJA I DRUGIH IZVJEŠTAJA

 17

 

3.2.11.

 

C

ITIRANJE 

W

EB IZVORA

 17

 

POPIS KORIŠTENIH REFERENCI 

19

 

 

 

 
 

1

 

1.

 

VAŽNOST 

C

ITIRANJA I REFERENCIRANJA

 

 

Pri pisanju znanstvenih i stru

č

nih radova od velikog je zna

č

aja ispravno 

referenciranje i citranje. U prvom redu tu se misli na smanjenje mogu

ć

nosti 

klasificiranja nekog rada ili dijela rada kao plagijata

1

.  Slobodno možemo re

ć

i da u 

procesu sastavljanja znanstvenih i stru

č

nih radova pod plagijarizmom 

podrazumijevamo preuzimanje ne

č

ijih ideja, mišljenja, stavova, spoznaja,  rezultata 

istraživanja, raznih prikaza i sl. bez eksplicitnog navo

đ

enja originalnog izvora istih ili 

još jednostavnije i op

ć

enitije prisvajanje ne

č

ijeg rada kao vlastitog.  

Drugi razlozi proizlaze iz potrebe za skretanje pažnje na radove drugih autora koji su 
iz bilo kojeg razloga bitni za dano istraživanje bilo da predstavljaju teoretske ili 
prakti

č

ne osnove, da se pruži uvid u dano podru

č

je istraživanja i ostalima omogu

ć

njihovo detaljnije izu

č

avanje (koji autori se bave danom temom ili srodnim temama, 

slijed razvoja istraživanja o danoj problematici, koja su najnovija dostignu

ć

a na tom 

podru

č

ju, postoje li druga podru

č

ja koja se bave istraživanjima koja su od važnosti za 

primarno podru

č

je istraživanje, itd.), da se na njihove rezultate ili zaklju

č

ke rad 

naslanja ili nastavlja i sl. Osim navedenog, citiranje i referenciranje 

č

esto upu

ć

uje na 

č

injenicu da autor, odnosno autori nisu usamljeni u svojim navodima, stavovima i 

spoznajama, a ponekad da se pozovu na eminentni autoritet u nekom podru

č

ju.  

 

 

 

 

 

 

To ne zna

č

i da se bilo kome treba ograni

č

iti i onemogu

ć

iti originalnost pri 

znanstvenom / stru

č

nom radu. Postoje slu

č

ajevi u povijesti znanosti u kojima su 

zabilježeni izvorni znanstveni radovi bez referenci. Tipi

č

an primjer je Einsteinov 

č

lanak originalno naslovljen „Zur Elektrodynamik bewegter Körper“ (u prijevodu „O 

elektrodinamici tijela u gibanju“) objavljenom u Annalen der Physik 30.06. 1905. u 
kojem su iznesene osnove Specijalne teorije relativnosti. 

Č

lanak nije sadržavo niti 

                                               
 

1

 Plagijat (prema Klai

ć

, B. Rje

č

nik stranih rije

č

i, 1990.) – (lat. plagium – otmica 

č

ovjeka) literarna kra

đ

a; 

prisvojenje tu

đ

eg autorstva; izdanje tu

đ

eg djela pod svojim imenom 

U radu se citiraju ili referenciraju svi izvori koji su korišteni 
pri izradi i sastavljanju rada, u cilju lakšeg pronalaženja 
samog izvora i razlu

č

ivanja vlastitog doprinosa i rada od 

djela drugih autora.  

background image

 

 

 
 

3

 

 

U sljede

ć

ih nekoliko poglavlja pobliže 

ć

emo se upoznati s harvardskim sustavom 

citiranja koji predstavlja najzastupljeniji na

č

in citiranja u prirodnim i društvenim 

znanostima. 

2.

 

LITERATURA I BIBLIOGRAFIJA

 

 

Prije nego što navedemo osobitosti harvardskog sustava citiranja prisjetimo se 
definicija literature i biliografije. 

Literatura sadrži listu referenci koje su direktno citirane u tekstu.  

 

 

 

 

 

Bibliografija sadrži listu referenci koje su citirane u tekstu, ali i sve one izvore koji su 
korišteni za izradu i pisanje rada, a nisu direktno citirani u tekstu. Bibliografija ukazuje 
na 

č

injenicu da ste za provo

đ

enje samog istraživanja i pisanje rada prou

č

ili i 

pregledali znatno više izvora nego što ste ih citirali.  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Svi citati u tekstu moraju biti navedeni u Literaturi (popisu 

na kraju rada) i obrnuto, svi citati iz popisa moraju biti 
citirani u tekstu(Belak, 2005).

Bibliografija je u biti proširena literatura upotrebljena za 
izradu i pisanje rada, te predstavlja popis svih citiranih i 
necitiranih referenci bitnih za danu problematiku.

 

 

 
 

4

3.

 

HARVARDSKO CITIRANJE

 

 

Harvardski sustav citiranja, kao i svi ostali sustavi citiranja koji su danas u upotrebi, 
podrazumijeva kako je ve

ć

 re

č

eno posebno definiran skup pravila pri navo

đ

enju 

izvora u tekstu rada i njihovog navo

đ

enja u literaturi odnosno bibliografiji. Izvori mogu 

biti raznovrsni i za svakog postoji pravilo kojeg je potrebno slijediti pri primjeniti 
izabranog sustava citiranja. Na ovom je mjestu korisno istaknuti da veliki broj 
znanstvenih i stru

č

nih 

č

asopisa autorima 

č

lanaka preko uputa autorima navodi koji 

sustav citiranja 

ć

e koristiti, kao i na koji na

č

in rad treba biti oblikovan, stiliziran, te što 

treba sadržavati. Uobi

č

ajeno je da autori mogu dobiti predložak koji im služi kao 

vodilja pri pisanju rada kojeg misle objaviti u doti

č

nom 

č

asopisu.  

 

3.1.

 

C

ITIRANJE REFERENCI U TEKSTU PRIMJENOM HARVARDSKOG SUSTAVA

 

 

3.1.1.

 

A

UTOROVO IME CITIRANO U TEKSTU

 

 

Kada se u tekstu referencira na rad nekog autora uz autorovo ime navedeno u tekstu 
tada se navodi prezime autora i u zagradi godina objave rada: 

 

U svom radu Minsky (1995) tvrdi kako... 

 

Dobiveni rezultati u potpunosti su u skladu s rezultatima istraživanja objavljenim u 
radu Einsteina (1905). 

 

3.1.2.

 

I

MENA DVAJU AUTORA RAZLI

Č

ITIH RADOVA CITIRANA U ISTOJ RE

Č

ENICI

 

 

U tekstu se referencira na radove dvaju autora uz direktno navo

đ

enje imena autora u 

istoj re

č

enici – navodi se prezime svakog autora i u zagradi godina objave rada: 

 

Erwin (1967) i Willey (1968) su dokazali da ..... 

 

 

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti