1
COST-BENEFIT ANALIZA U PROCJENI UTJECAJA NA
OKOLIŠ
SKRIPTA
PROF. DR.SC. DAMIR RAJKOVI
Ć
Sveu
č
ilište u Zagrebu
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Zavod za naftno inženjerstvo
2011
2
SADRŽAJ:
1. UVOD
1
2. OSNOVNA
NA
Č
ELA COST-BENEFIT ANALIZE
1
3.
COST-BENEFIT ANALIZA U FUNKCIJI PROCJENE UTJECAJA NA
OKOLIŠ
3
3.1.
Identifikacija troškova i koristi za ulaz u cost-benefit analizu
6
3.2.
Koristi i troškovi šire društvene zajednice
8
3.2.1.
Naknada za korištenje i prenamjenu zemljišta
9
3.2.2.
Naknada za zaštitu voda
12
3.2.3.
Naknada za korištenje mineralnih sirovina
13
3.2.3.1. Princip
obra
č
unavanja naknada kod eksploatacije nafte i plina
15
3.2.4.
Ekološke nezgode i rizik nastajanja
18
3.2.5. Troškovi
one
č
iš
ć
enja zraka
19
3.2.6. Troškovi
one
č
iš
ć
enja bukom
20
3.2.7.
Zdravstveni troškovi
20
3.2.8.
Troškovi vezani uz stavove javnosti
21
3.2.9.
Troškovi narušavanja krajobraza
22
3.2.10. Troškovi vezani uz prostorno ure
đ
enje 23
3.2.11. Troškovi smanjenja prihoda ostalih gospodarskih aktivnosti
23
3.2.12. Koristi
24
3.3. Vrijednosno
mjerljive koristi i troškovi
27
3.3.1.
Podloge za izra
č
un vrijednosno mjerljivih koristi i troškova
29
3.3.2. Postupak
ra
č
unanja vrijednosno izraženih koristi i troškova
29
3.3.3.
Jednokratne vrijednosno izražene koristi
30
3.3.4.
Godišnje koristi ostvarene kroz proizvodnju
30
3.3.5. Zamjena
opreme
30
4. NOV
Č
ANO NEMJERLJIVI UTJECAJI NA OKOLIŠ
31
4.1.
Neki primjeri za procjenu vrijednosno nemjerljivih koristi i troškova
31
4.1.1.
Procjene koristi i troškova korištenjem neizravnih troškovnih metoda
37
4.1.2.
Hedonic Property Value" metoda (HPV
38
4.1.3.
Metoda putnih troškova (Travel Cost Method) - TCM metoda
39
4.1.4.
Defensive Expenditure Method" - DEM metoda "izdataka zbog mjera zaštite
40
4
me
đ
usobno razli
č
itih projekata, a i u našoj literaturi pojavio se kao pojam ve
ć
30.-tih godina
prošlog stolje
ć
a, iako se takve analize nisu baš
č
esto radile.
Njena primjena koristila se prije svega kod ulaganja u javne i infrastrukturne objekte, ali se
sve
č
eš
ć
e koristi i kod ostalih projekata u slu
č
aju postojanja znatnije društvene koristi i štete.
Filozofiju cost-benefit analize možda najbolje definira tzv. "Paretov napredak"nazvan prema
talijanskom ekonomistu Vilfredu Paretu.
Na
č
elo Paretovog napretka zasniva se na pretpostavci:da u današnjem suvremenom
društvu nije mogu
ć
e realizirati bilo kakav projekt koji nikome ne
ć
e nanijeti štetu.
Stoga su ekonomisti za projekte koji su bili predmet cost-benefit analize, uveli pojam
potencijalnog Paretovog napretka prema kojem se isplati ulagati u svaki projekt kod kojeg su
koristi onima koji ih uživaju ve
ć
e od troškova onih kojima su ti troškovi prouzrokovani.
Za projekte koji ostvaruje koristi i kompenziraju troškove koje uzrokuju može se re
ć
i
da su ostvarili potpuni Paretov napredak.
Ti se troškovi i koristi mogu opisati kao ona
vrsta koristi i troškova koje ne terete nositelja zahvata ve
ć
širu ili užu društvenu zajednicu, pa
i budu
ć
e generacije.
To se može smatrati prvom definicijom tzv."Održivog razvitka".
Primjer
: Izgradnjom jedne suvremene ceste koja bi trebala zamijeniti postoje
ć
u staru
cestu neprikladnu za pove
ć
ani promet, treba sagledati koliko
ć
e iznositi neposredni troškovi
izgradnje te ceste, ali i koliko
ć
e “šteta” i “koristi” za društvo izazvati izgradnja nove ceste.
Kao “štete” uslijed izgradnje ceste mogu se smatrati:
a)
troškovi izgradnje ceste,
b)
troškovi održavanja ceste,
c)
gubitak u šumarskoj i/ili poljoprivrednoj djelatnosti zbog toga što
ć
e se stanovite
površine šuma i/ili poljoprivrednog zemljišta morati prenamijenit u cestu,
d)
ako nova cesta ne
ć
e više prolaziti kroz neka mjesta, do
ć
i
ć
e do smanjenja prihoda
trgovine, ugostiteljstva i drugih djelatnosti u tim mjestima, jer
ć
e ih promet
putnika zaobi
ć
i,
e)
ekološke posljedice do kojih
ć
e do
ć
i na prostoru kroz koje
ć
e prolaziti nova cesta
izazvane bukom, ispušnim plinovima, zaga
đ
ivanjem otpadom koji
ć
e putnici
ostavljati za sobom, itd.,
f)
nezadovoljstvo dijela stanovništva kroz
č
ije
ć
e podru
č
je prolaziti nova cesta zbog
narušavanja njihovog mira, ali, tako
đ
er, i nezadovoljstvo stanovništva uz staru
cestu, jer
ć
e se sada osje
ć
ati napuštenima i zapostavljenima.
Kao “koristi” od nove ceste javit
ć
e se:
a)
ušteda na vremenu putnika zbog ve
ć
ih brzina vožnje koje
ć
e nova cesta dozvoliti
u usporedbi sa starom cestom,
b)
ušteda na gorivu, gumama i troškovima održavanja vozila zbog bolje kvalitete
nove ceste,
c)
manje štete na vozilima u prometnim udesima zbog boljih prometnih
karakteristika nove ceste i ve
ć
e sigurnosti vožnje,
d)
manji broj ozlije
đ
enih u prometnim nesre
ć
ama a sa tim u vezi i manji troškovi
lije
č
enja (iz razloga kao pod c),
e)
manji broj smrtno stradalih u prometnim nesre
ć
ama (iz razloga kao pod c),
f)
pove
ć
ani prihodi gospodarstva i stanovništva u mjestima kroz koja
ć
e ili blizu
kojih
ć
e prolaziti nova cesta,
5
g)
posredne koristi od zapošljavanja ve
ć
eg broja ljudi na održavanju nove ceste zbog
č
ega dolazi do pove
ć
anja kupovne mo
ć
i stanovništva kraja kroz koji prolazi nova
cesta,
h)
eventualne koristi svih vrsta do kojih može do
ć
i ako se izgradnjom nove ceste
omogu
ć
i lakši pristup nekom do sada manje razvijenom podru
č
ju i time potakne
razvoj tog podru
č
ja.
Iz ovog sažetog prikaza može se sagledati osnovna filozofija cost benefit analize, kao i
sve što ova analiza treba obuhvatiti. Za razliku od kalkulacija koje su uobi
č
ajene kod
razmatranja financijskih u
č
inaka jednog gospodarskog zahvata, u kojem se razmatraju
o
č
ekivani troškovi i prihodi poslovanja tog zahvata, cost benefit analiza pokriva znatno šire
podru
č
je i razmatra posljedice izgradnje odnosno poslovanja jednog zahvata na užu i širu
okolinu uzimaju
ć
i u obzir niz drugih gospodarskih i negospodarskih aktivnosti i zahvata
(me
đ
uutjecaji s drugim zahvatima). Ova analiza naj
č
eš
ć
e je postupak kojim se prosu
đ
uju
društveni prihodi (koristi) i društveni troškovi (štete), koje
ć
e se predvidivo pojaviti
ostvarenjem nekog zahvata (projekta).
Nazivaju se i eksternim koristima i troškovima.
Za
razliku od analiti
č
kih metoda kojima se prosu
đ
uje individualna efikasnost samog projekta
(investicijske studije), ova analiza razmatra ukupne društvene efekte zahvata.
U tom kontekstu analiza koristi i troškova važan je dio procesa procjene utjecaja na
okoliš i to na razini pojedina
č
nih projekata i neophodna podrška odlu
č
ivanju u postupku
procjene utjecaja zahvata na okoliš.
Istodobno to je
metoda izbora izme
đ
u više varijanti
zahvata, ako ih ima, ili alternativa izme
đ
u jedine, predložene, (izvedbene) varijante
zahvata i nultog stanja (kada se zahvat ne bi realizirao). Taj se izbor provodi
optimizacijom neto koristi (benefita), odnosno
:
Neto B= B-C
3. COST-BENEFIT ANALIZA U FUNKCIJI PROCJENE
UTJECAJA NA OKOLIŠ
Svaki projekt odnosno zahvat kao trajna ili privremena gospodarska ili društvena
djelatnost može narušiti ekološku stabilnost, biološku raznolikost ili na bilo koji drugi na
č
in
(naj
č
eš
ć
e negativno) utjecati na okoliš. Procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja
prihvatljivosti namjeravanog zahvata (projekta) s obzirom na okoliš i odre
đ
ivanje potrebnih
mjera zaštite okoliša koje se provode u okviru pripreme namjeravanog zahvata, odnosno prije
izdavanja lokacijske odnosno gra
đ
evne dozvole ali i onih za koje izdavanje dozvole nije
potrebno. Naj
č
eš
ć
e su to infrastrukturni objekti (prometni,energetski,vodni), proizvodne i
sportske gra
đ
evine, zatim gra
đ
evine za postupanje s otpadom, turisti
č
ki i ugostiteljski centri,
trgova
č
ki centri zahvati kojima se eksploatiraju mineralne sirovine i sl. Razlika izme
đ
u
lokacijske i gra
đ
evne dozvole je u principu vremenu trajanja. Dok lokacijska dozvola
pretpostavlja odre
đ
eno vrijeme trajanja projekta i nakon njegovog završetka se napušta
dovo
đ
enjem, u više manje, prvobitno stanje kroz tehnološku i biološku sanaciju ili se
projektom sanacije prilago
đ
ava budu
ć
oj namjeni. Gra
đ
evinska dozvola ima prakti
č
ki
neograni
č
eni rok trajanja.
Stru
č
na podloga za procjenu utjecaja zahvata na okoliš je S
tudija utjecaja
na
okoliš
kojom se ocjenjuje prihvatljivost zahvata za okoliš. Sam postupak procjene trebalo bi zapo
č
eti
ve
ć
u ranijoj fazi priprema za realizaciju namjeravanog zahvata. Ovisno o vrsti zahvata i
obilježjima okoliša ocjenjuje se ja
č
ina i trajanje utjecaja obzirom na niz bitnih
č
imbenika
7
a trebaju obuhvatiti sve relevantne
č
imbenike, (mjerljive i nemjerljive) kao i važnost njihovog
utjecaja i vjerojatnost nastajanja.
Kona
č
ni rezultat predstavlja procjenu društvenih koristi i troškova odnosno
dobiti ili gubitka društvenog bogatstva u slu
č
aju realizacije zahvata.
Procjena ukupnih društvenih koristi i troškova (šteta) nekog zahvata osnovni je princip
tzv.
održivog razvitka
koji u sebi uklju
č
uje ekonomske i društvene elemente i elemente
zaštite okoliša.
Održivi razvitak pretpostavlja osim ekonomskog razvitka i o
č
uvanje prirodnih resursa
i kvalitete okoliša. To pretpostavlja da nije opravdano koristiti pojedine resurse ako ukupni
troškovi prelaze ukupne koristi njihove uporabe. Zato je neophodno što to
č
nije utvrditi
utjecaje koji definiraju sve društvene koristi i štete (neposredne i/ili posredne) koje su
posljedica realizacije nekog zahvata kao i vjerojatnost njihovog nastajanja kako bi se kona
č
na
odluka o prihvatljivosti zahvata za okoliš mogla donijeti sa što ve
ć
om sigurnosti. Analizu
koristi i troškova treba zato promatrati kao jedan od važnih kriterija za donošenje odluke o
prihvatljivosti ili neprihvatljivosti nekog zahvata.
U procjeni utjecaja na okoliš razvila su se, uglavnom dva osnovna na
č
ina ocjenjivanja
troškova okoliša kroz analizu koristi i troškova odnosno cost-benefit analizu:
-preko vrijednosno mjerljivih koristi i troškova okoliša izraženih u nov
č
anim
jedinicama i,
-pomo
ć
u tzv. nemjerljivih troškova i koristi okoliša kroz razli
č
ite ljestvice
uspore
đ
ivanja vrijednosti utjecaja
Postoje odre
đ
ena neslaganja unutar struke oko ekonomske (vrijednosne) procjene
koristi i troškova obzirom da se neke koristi i štete vezane za okoliš ne mogu iskazati
vrijednosno pa na taj na
č
in niti koristiti prilikom donošenja odluka o prihvatljivosti ili
neprihvatljivosti zahvata.
U primjeni i jednog i drugog na
č
ina javljaju se pitanja koje je nužno rješavati
ispravnim metodološkim pristupom.
Zagovornici vrijednosne ocjene smatraju da je prednost ove metode jer:
-omogu
ć
ava usporedbu veli
č
ine i razmjera razli
č
itih vrsta utjecaja na okoliš,
-omogu
ć
ava da se razli
č
ite vrste utjecaja iskazuju u istim mjernim jedinicama
(nov
č
ane jedinice),
-omogu
ć
ava da se ukupne koristi usporede s ukupnim štetama za društvo i
okoliš,
-omogu
ć
ava usporedbu i daje mogu
ć
nost rangiranja raznih varijanti zahvata
obzirom na ukupan iznos prepoznatih utjecaja na okoliš,
-omogu
ć
ava jedinstveni kriterij za odlu
č
ivanje o prihvatljivosti zahvata i sl.
Kriti
č
ari vrijednosne ocjene koristi i troškova glavnim nedostatkom smatraju
č
injenicu
da se jedan dio prikupljenih sredstva u obliku koristi koja se osiguravaju radom zahvata ne
koriste u cijelosti za zaštitu okoliša.
Me
đ
utim treba naglasiti da u samoj definiciji cost-
benefit analize stoji da je to procjena društvene spremnosti da prihvati veli
č
inu troškova
(šteta) i u okolišu i na ra
č
un korištenja okoliša u odnosu na koristi koje
ć
e neki zahvat
osigurati za društvo.
Dakle društvo mora biti spremno prihvatiti odre
đ
ene troškove (štete) u
okolišu i na ra
č
un okoliša za koristi iskazane kroz:
