Crna rupa
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Simulacija crne rupe
Umjetnički prikaz
akrecijskog diska
crne rupe
Opća teorija relativnosti
Einsteinove jednadžbe polja
Uvod
Matematička formulacija
Izvori
[
otkrij
]
Fundamentalni koncepti
[
otkrij
]
Fenomeni
[
otkrij
]
Jednadžbe
[
otkrij
]
Napredne teorije
[
otkrij
]
Rješenja
[
otkrij
]
Znanstvenici
Crna rupa
ili
crna jama
(
engl.
black hole
) je
nebesko tijelo
čija je druga kozmička brzina veća
od
brzine svjetlosti
tako da ga ni
svjetlost
ne može napustiti.
Prostor u kojem je velika
masa
zbijena u malom prostoru zbog čega se, nakon što pređe granicu
crne rupe (tzv.
horizont događaja
), ništa, pa čak ni
svjetlost
, ne može otrgnuti
privlačnoj
gravitacijskoj sili
te mase.
Sadržaj
1
Teorija
2
Fizička svojstva
o
2.1
Gustoća
3
Budućnost
4
Vidi još
5
Vanjske poveznice
Teorija
[
uredi VE
|
uredi
]
Jedna od teorija koja opisuje crne rupe je i
Einsteinova
Opća teorija relativnosti
. Ona govori da
masa zakrivljuje prostorvrijeme, te što veću masu neko tijelo ima, to mu je gravitacija veća. Crne
rupe se smatraju najgušćim, a time i najmasivnijim objektima u svemiru, dakle, njihova je
gravitacija najveća. One toliko zakrivljuju prostor da im čak ni
svjetlost
ne može pobjeći.
Fizička svojstva
[
uredi VE
|
uredi
]
Crna rupa s masom manjom od tri
Sunčeve
mase ne može nastati ni pod utjecajem enormnog
vanjskog pritiska. Taj pritisak bi morao sabiti protone na još veću gustoću, a to je već teško
prihvatljivo. Npr. za Sunce mase m=2×10
30
kg
Schwarzschildov polumjer
daje 3 km,
obujam
takve
mase je 1,13×10
11
m
3
i u taj prostor stane samo 3,6×10
29
kg tvari gustoće protona, stoga bi
se
protone
trebalo sabiti na pet puta veću gustoću.
Gustoća
[
uredi VE
|
uredi
]
Veličina, tj.
masa
ovisi isključivo o prosječnoj gustoći tvari. Za graničnu vrijednost se može
uzeti
gustoća
od 22000
kg
/m
3
, tj. najveća poznata gustoća tvari sastavljene od običnih
atoma
.
Prema tome, crne rupe se dijele na tri skupine:
Crne jame s većom gustoćom od granične. Npr. za gustoću protona od
3,2×10
18
kg/m
3
,
polumjer
je najmanje 7 km, a masa je barem 2,43 puta veća od mase
Sunca
.
Supermasivne crne rupe
s manjom gustoćom od granične. Npr. za gustoću
Zemlje
od oko
5500 kg/m
3
polumjer iznosi najmanje 170 milijuna km, a masa barem 1,15×10
38
kg (58,5
milijuna puta veća od mase Sunca).
Mini crna rupa
s masom manjom od zvjezdane.
Budućnost
[
uredi VE
|
uredi
]
Jedna od teorija je da ćemo u budućnosti moći putovati kroz vrijeme uz pomoć crnih rupa. Prema
teoriji
de Sitterove precesije
, tijela velike mase svijaju prostorvrijeme u svojoj blizini. Kada bismo
svemirskom letjelicom uspjeli letjeti oko crne rupe bez upada u njeno gravitacijsko polje (za što su
potrebne iznimno velike brzine), iskusili bismo
efekt vremenske dilatacije
, te bi iz naše
perspektive prolazile minute, dok bi u "normalnom svemiru" prolazile godine.
Vidi još
[
uredi VE
|
uredi
]
Opća teorija relativnosti
Veliki prasak
Iskonska crna jama
Bijela jama
Maxwellove jednadžbe zakrivljenog prostorvremena
Einsteinove jednadžbe polja
Poučak bez kose
John Archibald Wheeler
Jacob Bekenstein
Stephen Hawking
Brandon Carter
Vanjske poveznice
[
uredi VE
|
uredi
]
