2
1 Uvod
Pauk je svoje latinsko ime dobio po jarko crvenim mrljama na abdomenu kojih ima
oko 13 (lat. tredecim). Zabilježene su i jedinke koje su imale i po 17 mrlja, ali i one koje nisu
imale niti jednu mrlju. Svoje narodno ime (crna udovica) dobio je zato jer se vjeruje da ženka
nakon oplodnje pojede mužjaka (neki znanstvenici smatraju da mužjak nakon oplodnje ugine
od iscrpljenosti). Ženke ugibaju u kasnu jesen (u Španiji i južnoj Italiji mogu prezimiti u
rupama u zemlji). Općenito se otrovnom smatra samo ženka, međutim neki autori smatraju da
je otrovan i mužjak, samo što njegove slabe helicere ne mogu probiti kožu čovjeka. Danas je
poznato 37 766 vrsta pauka koji su smješteni u 109 porodica. Svi pauci, osim onih iz porodice
Uloboridae, imaju otrovne žlijezde i jednim ubodom unose od 0.3 - 0.5 g otrova u žrtvu.
Otrov većine pauka nije medicinski važan zato jer su im kliješta toliko slaba da ne mogu
probiti kožu čovjeka. Trovanje paukovim otrovom nazivamo araneizam, a prema pojedinim
vrstama razlikujemo npr. latrodektizam (
Latrodectus mactans
), tarantizam (
Lycosa tarentula
),
kirakantizam (
Chirachantium punctorium
).U Europi su otrovni pauci mnogo rjeđi nego npr. u
Južnoj Americi ili Australiji, a najotrovija vrsta je
Latrodectus tredecimguttatus
(crna
udovica, malminjat crni). Pauci (lat. Araneae) je najpoznatija i istovremeno najbrojnija grupa
(obuhvataju oko 40000 vrsta) među paukolikim životinjama za koju je karakteristično
prisustvo posebnih paučinastih žlijezda. Tijelo im je izgrađeno od dva dijela, prozome i
opistozome, koji su spojeni nazvanim drška (pedicel). Ekstremiteti su prisutni samo na
prozomi. Uglavnom su kopnene životinje (samo u pojedinačnim slučajevima mogu
sekundarno preći na život u vodi), veličine od 0,4 mm pa i do 10 cm, rasprostranjeni svuda
gdje ima insekata, a posebno u tropskim predjelima. Većina paukova su karnivornioblici i
hrane se uglavnom različitim insektima koje hvataju u mreže ispletene od paučine.
Araneomorphes koja broji oko 1300 vrsta.Vrste koje žive u pojasu umjerene klime su sitne i
živih boja. Žive u žbunju i lišću gdje pletu paučinaste mreže pravilnog i ponešto neurednog
oblika, obično blizu tla. Ovoj porodici pripada jedna od najotrovnijih vrsta paukova, crna
udovica ili malmijat (Latrodectus mactans). Narodni naziv je dobila po tome što mužjaci
uginu poslije parenja i ženka ih pojede. Mreže pletu blizu tla u lišću, žbunju, travi ili žitu kao i
na zapuštenim mjestima (garažama, vozilima, skladištima i dr.) i na njoj visi okrenuta leđima
na dole. Otrovne su i ujedaju samo ženke dužine do 1,5 cm koje su istovremeno i krupnije od
mužjaka. Prepoznaju se po crnom, loptastom trbuhu sa jarko crvenim pjegama. Tijelo je
pokriveno kratkim ili dužim crnim dlakama. Crna udovica naseljava žarki pojas kao i
područje oko Sredozemnog mora, pa ga ima i u nama bliskim krajevima poput Crne Gore i
Makedonije.
Slika 1. Crna udovica
