Crveni mulj
Univerzitet u Beogradu
Tehnološko-metalurški fakultet
Seminarski rad
Tema: Crveni mulj
profesor:
student:
Željko Kamberović
Jovana Mančić 88/13
februar, 2018.
Crveni mulj
Sadržaj:
1. ALUMINIJUM..............................................................................................................................3
1.1. Rude aluminijuma...........................................................................................................5
2. BAYEROV POSTUPAK ZA DOBIJANJE GLINICE..................................................................7
2.1. Tehnološka šema Bayerovog postupka...........................................................................7
3. CRVENI MULJ..............................................................................................................................9
3.1. Metode odlaganja...........................................................................................................10
3.2. Neutralizacija i metode neutralizacije............................................................................11
3.3. Korišćenje crvenog mulja..............................................................................................13
3.3.1. Priprema građevisnkog materijala od crvenog mulja.....................................13
3.3.2. Primena u kontroli zagađenja..........................................................................15
4. Zaključak.......................................................................................................................................17
Literatura
2

Crveni mulj
Aluminijum spada u grupu lakih metala (specifične mase 2,7g/cm
3
) i pripada grupi
materijala niske čvrstoće.
Temperatura topljenja Al(aluminijuma) je 660°C.
[Tri puta lakši od železa]
Aluminijum kristališe po kubnoj površinski centriranoj rešetki.
Aluminijum poseduje:
•
veliku električnu provodljivost,
[62% provodljivosti koju ima
bakar]
•
veliku toplotnu provodljivost,
•
visoku korozivnu otpornost
•
otporan je na mnoge organske kiseline, posebno je otporan na azotnu kiselinu.
Tehnički čist Al u žarenom stanju
Al hladno deformisan(stepen deformacije 75%)
napon tečenja Rp
0,2
= 24N/mm
2
napon tečenja Rp
0,2
= 124N/mm
2
zatezna čvrstoća Rm= 69N/mm
2
zatezna čvrstoća Rm= 130N/mm
2
izduženje A= 42%
izduženje A= 6%
tvrdoća HBS= 19
vrdoća HBS= 35
modul elastičnosti E= 70000N/mm
2
Tehnički čist Al se primenjuje kada je potrebna izrada konstrukcija i elemenata koji nisu
jako opterećeni, kada se zahteva :
•
visoka plastičnost,
•
dobra zavarljivost,
•
visoka otpornost na koroziju,
•
dobra električna i toplotna provodljivost.
Komercijalno čist Al(min 99%Al):
•
Jednofazna legura sa manjim količinama železa i silicijuma i sa dodatkom 0,12%
bakra (Cu), što utiče na povećanje čvrstoće.
•
Ima odličnu korozionu otpornost, visoku električnu i toplotnu provodljivost, dobru
otpornost deformisanjem.
•
Primena: za folije, limove, različite profile, konzerve, limenke za pakovanje pića itd.
Aluminijum se može legirati sa većim brojem elemenata : Mn, Mg, Si Cu i Zn
Sve legure Al mogu se podeliti u dve osnovne grupe:
•
Legure aluminijuma za plastičnu obradu;
•
Legure aluminijuma za livenje.
Podgrupe:
•
Legure koje se termički ne obrađuju (ojačavaju rastvaranjem, deformaciono i
disperzno) ;
•
Legure koje se termički obrađuju (ojačavaju termičkim taloženjem).
4
Crveni mulj
1.1. Rude aluminijuma
Aluminijumovi minerali koncentrisani u prirodi daju rude u kojima su prisutni i minerali
drugih metala, tj. jalovinski minerali.
Pod rudom aluminijuma, sa gledišta njenog korišćenja za dobijanje glinice, odnosno
aluminijuma, podrazumeva se prirodna sirovina koja ispunjava sledeće uslove:
•
da ima visok sadržaj aluminijevog oksida (Al
2
O
3
) koji omogućuje njegovo preradu po
prihvatljivoj ceni;
•
da je Al
2
O
3
u njoj prisutan u takvoj formi koja omogućava njegovo izdvajanje u čistom
obliku
•
da se u prirodi nalazi u obliku velikih rudnih tela, odnosno ležišta.
S navedenog stanovišta, aluminijumove rude poređane po ovim zahtevima su:
1. boksit,
2. nefelini,
3. aluniti,
4. kaolini i
5. gline.
1. Boksiti
Boksiti su najvažnija ruda aluminijuma iz koje se danas dobija skoro celokupna svetska
proizvodnja glinice i aluminijuma. Po hemijskom sastavu, boksiti su slložena polikomponentna
sirovina. Osnovne komponente u njima su minerali:baluminijuma, gvožđa, silicijuma, titana,
kalcijuma i magnezijuma. Po pravilu, boksiti uvek sadrže organske supstance i manje ili veće
količine sumpora. Kvalitet boksita, u smislu korišćenja za proizvodnju glinice, uglavnom se
određuje sadržajem Al
2
O
3
i SiO
2
. Što je sadržaj Al
2
O
3
veći, a sadržaj SiO
2
manji, boksit je boljeg
kvaliteta i obrnuto.
Na slici jedan prikazan je boksita.
Slika 1. Izgled boksita
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti