DJECIJA ANTROPOLOGIJA
1.Faktori koji su bili presudni za ustanovljenje savremenog koncepta
djetinjstva?
-Za ustanovljenje savremenog koncepta djetinjstva bili su presudni
doprinosi antropologije,socijalne istorije ,razlicitost shvatanja,kao i
shvatanja starosne klasifikacije.
-Dijete nije vise projekat buducnosti svojih roditelja.
-Dijete se posmatra kao aktivan subjekat i objekat.
-Ideja djeteta kao bioloskog bica u postanku.
2.Proces tranzicije od ''ekonomski korisnog'' ka ''emocionalno
neprocjenjivom'' djetetu?
-Ova promjena je kognitivne prirode,a vodi promjenu stavova i
ponasanja roditelja i zajednice.
-Rad djece je vremenom postao zabranjen zakonski,tako da su se i
radnicka djeca pridruzila ostaloj u obaveznom obrazovanju.
-Pitanje koje se postavljalo u proslosti je da li su ljudi tog vremena
voljeli ili nisu voljeli svoju djecu,ne odnosi se na osjecaje , vec o
manjem interesu za djecu.
3.Objasni društvenu uslovljenost djetinjstva?
Dijete i djetinjstvo u velikoj mjeri zavisi od drustvenih odnosa i
drustva u kojem zivi.
-Po nekim autorima djetinjstvo je tvorevina kulturnog,i drustveno –
istorijskog konteksta.
-Kultura,dio tradicije,obicaji,stil zivota,norme ponasanja zavisi od
drustvenog uredjenja i istorijskog perioda u kojem se nalazi
modernizam.
4.Objasni bitne dimenzije oko kojih se koncentrišu glavni zadaci
roditelja prema djeci?
1.obrazovanje djeteta gdje se smatra da se razvoj inteligencije odvija
jos u materici
2.zdravlje djeteta – napredak medicine i zdravstvene
zastite ,razvijanje svijesti o odgajanju djece i njihovoj zastiti
3.psiholosko blagostanje djeteta – promjena koncepta roditeljskog
autoriteta u koncept roditeljske brige i postavljanje djecijih prava
4.zastita od opasnosti iz okoline- povecanje roditeljske odgovornosti i
duznosti da zastite svoje dijete
5.Problem neizdiferenciranosti djetinstva u odnosu na svijet
odraslih i ''nestajanje'' djetinstva ?
Djetinjstvo nestaje jer mladi imaju slobodniji prilaz svijetu
odraslih,djeca se sve vise forsiraju, ponasaju se i oblace kao odrasli.
Nestajanjem djetinjstva je sve veci broj jednoroditeljskih
porodica,kao i sve veca zaposlenost majki. U srednjem vijeku djeca su
posmatrana kao ljudi u malom.
6.Domen proučavanja ''kulture djetinjstva'' ili ''dječije kulture''?
-Kultura djetinjstva se moze sagledati kao jezicka i druga igra djece.
-Djecija kultura nije nacin zivota,vec oblik socijalne akcije.,odredjeni
kulturni stil,koji se moze naci unutar vremena i prostora.
7.Koji su glavni pokazatelji kulturnog razvoja?
Glavni pokazatelji kulturnog razvoja je zivotni standard. Zahvaljujuci
povecanju zivotnog standarda danas se niko ne bi odrekao
postignuca i svega sto olaksava ljudski rad i zivot u cjelini. Stil zivota
predstavlja izraz neprihvacenih standarda kojima se grupe i pojedinci
11.Šta su vrednosti?
Vrijednosti su skup opstih uvjerenja,misljenja i stavova,o tome sta je
ispravno,dobro ili pozeljno.
-Svaka drustvena i kulturna zajednica temelji se na odredjenim
vrijednostima.
-Ni jedan ljudski problem ne moze se razumjeti bez uvida u sistem
vrijednosti,koji predstavlja nacin odrzavanja sigurnosti.
-Vrijednost se definise kao tradicijom nasljedjena misljenja,o tome
sta je znacajno,ispravno,pozeljno,vrijedno,istinito.
12.Navedi i objasni karakteristike vrednosti.
Stabilnost –
znaci da vrijednosti predstavljaju relativno trajnu
karakteristiku ljudske svijesti
Selektivnost –
rukovodi se izmedju razlicitih mogucnosti ,nacina i
ciljeva akcije
Pozeljnost –
odredjuje sta treba ciniti i kako treba zivjeti
Pozitivnost –
za razliku od stavova vrijednosti ne mozemo
odbacivati,vec samo prihvatiti
Intersubjektivnost –
znaci da se vrijednosti javljaju kao rezultat
regulisanja interakcije izmedju ljudi.
13.Šta je kulturni kontakt?
Kulturni kontakt definise se kao proces interakcije izmedju grupa sa
razlicitom kulturom.
14.Šta je akulturacija?
Akulturacija je proces mjesanja ,spajanja dviju kultura,kao i rezultat
tog spajanja.
-Akulturacija je razmjena i sirenje kulture na vecim prostorima
izmedju naroda i vecih socijalnih grupacija.
-Ona opisuje asimetricki proces u kome se mogu nalaziti doseljenici.
-Pojam akulturacija nastao je od prefiksa
ad
koji treba da oznaci
promjene koje se odigravaju u toku akulturacije,koje se ne ostvaruju
naglo i odjednom.
-Drugi dio termina potice od latinske rijeci
cultus
koji u srpskom jeziku
ima vise znacenja: obradjivanje,njega,obrazovanje i vaspitanje.
15.Koje su faze akulturacije?
Kontakt,komunikacija i dijalog , vrednovanje , inteligencija , potpuno
ili djelimicno prihvatanje ili odbacivanje.
16.Šta je enkulturacija?
Enkulturacija predstavlja kontakt izmedju pojedinca i grupe.
-Enkulturacija je dodir dviju kultura u kojoj jedna kultura zadrzava
svoju bit,ali prihvata neke elemente druge kulture i prilagodjava ih
sebi.
-Ona je rezultat kulturne interakcije koja se ostvaruje u toku
kulturnog kontakta izmedju pojedinca i grupe.
-Cesti slucajevi ostvareni su prilikom gostovanja istaknutih
umjetnika,naucnika,politicara.
17.Koja je razlika između akulturacije i asimilacije?
-Asimilacija je proces u kome manjina napusta ili potpuno gubi svoje
obicaje ,tradiciju,jezik i prihvata obrasce ponasanja,norme,i
vrijednosti vece i dominiranije kulture.
-Akulturacija obuhvata pojave kada razlicite kulture dolaze u trajni i
neposredni kontakt.
-Akulturacija je dodir dve kulture pri kome jedna kultura namece
svoje obrasce drugoj,i time je potiskuje.
