1
VISOKA POSLOVNO TEHNIČKA ŠKOLA DOBOJ
STUDIJSKI PROGRAM : POSLOVNA EKONOMIJA
SEMINARSKI RAD
TEMA: DEFLACIJA
PREDMET: POSLOVNE FINANSIJE
MENTOR: KANDIDAT:
Dr Dejan Gligović
Amira Halilović
155-E-240/16
DOBOJ
,
2018
2
SADRŽAJ:
UVOD ........................................................................................................................... 3
1. POJAM DEFLACIJE..................................................................................................... 4
2. UZROCI I FAKTORI DEFLACIJE..................................................................................... 7
3.
POSLJEDICE I OBLICI DJELOVANJA DEFLACIJE........................................................... 10
4.
DEFLACIJA I EKONOMSKI RAZVOJ............................................................................. 12
ZAKLJUČAK ..........................
........................................................................................ 14
LITERATURA................................................................................................................. 15
4
1.
POJAM DEFLACIJE
DEFLACIJA(engl. deflation, njem.
Verminderung des Geldumlaufs, Deflation) je opći
pad
cijena, često uzrokovan smanjenjem količine novca u opticaju i nabavke kredita. Također
može biti uzrokovana smanjenjem potrošnje vlade, lične i investicione. Suprotna inflaciji,
deflacija ima za posljedicu povećanje nezaposlenosti pošto je smanjena potražnja na
tržištu, što dovodi do ekonomske depresije.Također,za deflaciju možemo reći da
uzrokuje povećanje vrijednosti novčane jedinice. To znači da se s manjom količinom
novca može kupiti ista ili veća količina robe. Dakle ukoliko dođe do katkoročnog
pad
cijena ,tada ne možemo reći da je došlo do deflacije, upravo zbog toga što treba da bude
kontinuirani pad cijena u roku od jedne ili više godina da bi se moglo zaključiti da
ekonomija pati od deflacije.
Kada postoji
apresijacija
1
novca u zemlji govor
i se o povećanju njegove kupovne snage,a
kada je apresijacija
novca izražena u odnosu na inostranstvo ,onda se govori o povećanju
intervalutne vrijednosti novca ,što najčešće dovodi do tzv.revalvacije kao pravnog akta
zakonodavne vlasti zemlje u smislu zv
anične promjene spoljne vrijednosti novca.
Deflacija pretstavlja porast kupovne snage novca do kojeg dolazi uslijed poremećaja u
odnosima robnih i novčanih fondova gdje su robni fondovi
veći od novčanih.
Dakle, deflacija pretstavlja takav ekonomski fenome
n gdje efektivna tražnja zaostaje nad
ponudom dobara što se manifestuje u sniženju opšteg nivoa cijena.
Tako nastaje tzv.
DEFLATORNI JAZ
2
.
Jedna od najvećih i najtežih deflacija u ekonomskoj
historiji bila je u periodu 1929-1934, za vrijeme velike ekonomske krize.
Za deflaciju također možemo reći da je bazni poremećaj monetarne ravnoteže u
potpunosti suprotan inflaciji. Ona predstavlja takvo stanje u privredi u kojem je ponuda
veća od efektivne tražnje
(P > T),
što , po pravilu, treba da utiče i na opšte snižavanje
cijena u privredi .
Deflacioni proces, iako predstavlja teže oboljenje od inflacije, ipak se lakše liječi nego što
je to slučaj sa inflacijom. Glavno sidro u l
ij
ečenju deflacione neravnoteže nalazi se
u
monetarnim mjerama (ubrizgavanje novca u privredu).
1
Apresijacija
–
porast vrijednosti novca i to kako njegove vrijednosti u zemlji tako i njegove vrijednosti u
inostranstvu naziva se apresijacija. (Dr Dragan Vukasović,Poslovne finansije, Doboj, 2009, str. 75)
22
Deflatnorni jaz stanje- gospodarske depresije,nedovoljne zaposlenosti, smanjeno investiranje, a ponekada i
pad cijena.(
Mate Babić, Makroekonomija, MATE d.o.o., Zagreb 2000
).
5
Deflaciju možemo objasniti kroz jednostavan uzročno
-
posljedični niz
MANJE NOVCA NA
RASPOLAGANJU => MANJA KUPNA MOĆ
=> NIŽE CIJENE
Padajuće cijene se na prvi pogled čine atraktivnima za potrošače. Ipak deflacija je u biti vrlo
destruktivna. Deflacija može proizvesti začarani krug smanjivanja potrošnje i povećavanja
stope nezaposlenosti. Uz takav trend, potrošači obično čekaju, da proizvodi i usluge još malo
pojeftine prije nego što se odluče za kupovinu.
Posljedica toga je manji obujam potrošnje jer kupci svoju odluku za kupovinu odlažu i sa tim
stvaraju dodatne deflacijske pritiske na postojeće cijene. Zbog manje potražnje za
proizvodima i uslugama, smanjuje se proizvodnja, a broj nezaposlenih raste
(više ljudi gube radno mjesto jer se tvrtke prilagođavaju uvjetima slabije potražnje na
tržištu)
i zbog toga je količina novca na raspolaganju u ekonomiji još manja.
To
stvara nove pritiske na cijene i nastaje spirala iz koje se gospodarstvo jako teško može
izvući. Zato su centralne
banke koje nadziru nivo cijena u državi spremne izvršiti brojne
drastične mjere monetarne politike, samo da izbjegnu deflaciju.
Dakle, ak
o je deflacija dugoročne prirode, može stvoriti vrlo štetnu spiralu negativnih
učinaka kao što su stalno padajući profiti gospodarskih subjekata (poduzeća), zatvaranje
proizvodnih tvornica, smanjivanje broja nezaposlenih i pad raspoloživog dohodka (disposa
ble
income). Sve veći je broj onih, koji svoje financijske obaveze ne mogu više ispunjavati. Na
udaru su stoga i banke.
Temeljni razlog zašto su ekonomisti puno više zabrinuti oko deflacije nego inflacije je u tome
što je deflaciju puno teže kontrolirati i eliminirati. Ako inflacija nekontrolirano raste, granica
do koje centralna
banka može dignuti kamatnu stopu zapravo ne
postoji .
Sa takvom monetarnom politikom kontroliraju potrošnju te shodno tome inflaciju.
Sa druge strane, kod deflacije postoje granice jer se temeljne kamatne stope mogu spustiti
do 0 %. Centralne banke mogu temeljnu kamatnu stopu spustiti i ispod 0 % ali samo do
nivoa koji neće kompromitirati stabilnost banaka i općenito financijskog sistema u državi.
Za borbu protiv deflacije Centralna banka i njena monetarna politika ima puno manji izbor
raspoloživih mjera. Obično se Centralnee banke poslužuju povećavanjem količ
ine novca u o
toku sa čim pokušavaju uzrokovati rast cijena
(više novca na raspolaganju i manja ili ista količina proizvoda i usluga, što bi teoretski trebalo
dovesti do viših cijena)
Centralne
banke su spremne u određenim kritičnim situacijama čak i dijeliti novac
.
