VASPITAČ U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA

REFERAT

Tema: Dekartov metod skepticizma

Predmet: Filozofija

Profesor:

Student:

Prof. dr Samir Arnautović

Miljana Puzović

Decembar, 2020. godine,

Novi Pazar

UVOD

Obično se kaže da je moderna filozofija počela sa Dekartom (1596-1650) i Fransisom 

Bekonom.   Upotrebom   termina  „moderna“  jasno   se   pokazuje   da   postoji   prelom   između 
srednjovekovne i novovekovne filozofije, i da svaka poseduje neke odlike koje druga nema. 
Ovo shvatanje je posledica verovanja da u srednjem veku nije bilo nikakve filozofije, i da 
grčka   filozofija   ima   svoj   nastavak   tek   u   17.   veku.   Ali   kada   se   posvetilo   više   pažnje 
srednjovekovnoj filozofiji videlo se da je prethodno gledište bilo pogrešno.

  Pitanje   o   izvorima   i   temelјima   saznanja   jedno   je   od   važnijih   pitanja   čitave 

novovekovne filozofije. Upravo s pitanjem o uslovima i izvorima čovekovog razuma, sa 
pitanjem o prirodi i granicama čovekovih saznajnih moći, rađa se nova filozofija.

Nova filozofija nastojala je da stvari razume oslanjajući se na čovekove saznajne 

moći. Kako saznajna moć mora biti jedna a čovek poseduje dve sposobnosti nastao je spor 
između dva moguća izvora saznanja, empirizma i racionalizma.

Racionalisti su smatrali da razum (ratio) predstavlјa glavni izvor i kriterijum znanja. 

Filozof racionalista je, u širem smislu te reči, onaj koji se oslonio na upotrebu vlastitog uma i 
nije pribegao misticizmu. Međutim, to nije dovolјno da bismo razlikovali racionalizam od 
empirizma. I empiristi bi tvrdili da su se u svojim filozofskim razmišlјanjima oslonili na 
umovanje.

Racionalisti su prihvatali ideju o urođenim ili apriornim istinama. Oni su smatrali da 

su   izvesne   istine   virtuelno   urođene.   Te   istine   ne   predstavlјaju   induktivna   uopstavanja   iz 
iskustva, i njihovoj istinitosti nije potrebno nikakvo empirijsko potvrđivanje jer su proizvod 
„čistog mišlјenj“.  

Ono što je zajedničko Dekartu, Spinozi   i Lajbnicu je ideal da se iz takvih načela 

može   dedukovati   sistem   istina   koji   sadrži   punu   informaciju   o   svetu.   Nјihov   ideal   je 
deduktivni sistem istina analogan matematičkom sistemu, koji je istovremeno sposoban da 
uveća naše informacije o stvarnosti.

background image

Želiš da pročitaš svih 7 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti