SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
Prirodoslovno-matematički fakultet
Geografski Odsjek
DEMOGEOGRAFSKA PROBLEMATIKA KOSOVA
Seminarski rad s Terenske nastave III
Ivan Fuštin, Katarina Indir,
Leo Kostelac, Vid Tomorad
Akad. God. 2018./2019.
Istraživački smjer
1
Zagreb, 29.6.2018.
SADRŽAJ
1. UVOD
2. DEMOGRAFSKA ANALIZA
2.1. Prirodno kretanje stanovništva i fertilitet
2.2 Etnička pripadnost
3. DEMOGEOGRAFSKA PROBLEMATIKA
3.1. Iseljavanje s Kosova
3.2. Etnički sukobi
4. ZAKLJUČAK (problematika u svemu tome, trendovi..)
5. LITERATURA I IZVORI
3
2. DEMOGRAFSKA ANALIZA
Agencija za statistiku Kosova (ASK) stručan je zavod koji djeluje još od 1948. sa
organizacijskom strukturom prema tadašnjem državnom uređenju. Dana 2 kolovoza 1999.
Zavod je ponovo započeo svoj s radom - nezavisan, u okviru Ministarstva za javne poslove.
Popis kao statistička operacija pruža uvid u realno stanje stanovništva u određenom trenutku te
služi kao baza za kasnije demografske procjene koristeći informacije o prirodnom priraštaju i
migracijska salda. Popisi stanovništva na Kosovu datiraju još od 1921. godine. Popisima iz
1921. i 1931. godine nisu prikupljene informacije o etnicitetima i njihovim strukturama, već su
oni samo pružili informacije o ukupnom broju stanovnika i o vjerskoj pripadnosti.
2.1. Prirodno kretanje stanovništva i fertilitet
Poznat podatak je da je na Kosovu najveći prirodni prirast stanovništva u Europi.
Sl.1 Prirodno kretanje stanovništva Kosova izraženo u promilima (na 1000 stanovnika)
Izvor:
Kosovo Agency of Statistics (ASK),
http://ask.rks-gov.net/media/4582/women-and-
man-2016-2017.pdf
4
Godine 1950., kada su se stope rađanja počele strože dokumentirati, prosječna žena na
Kosovu, od kojih su Albanci bili velika većina, rodila je 7,58 djece. To je poznato kao
"tradicionalna stopa nataliteta". Razlog zbog kojeg Albanci imaju visok fertilitet krajnje je
ekonomski, tvrdi M. Dushi, profesorica specijalizirana za demografiju na Sveučilištu u
Đakovici. "U tom dobu gotovo cijelo stanovništvo bilo je agrarno i živjelo je u velikim
obiteljima, funkcionirajući kao pojedinačna kućanstva koja su živjela i konzumirala zajedno",
kaže ona. Uglavnom su se bavili poljoprivredom i stočarstvom - radna mjesta koja nisu
zahtijevala kvalificirane radnike već velik broj radnika, a kako bi se povećala radna snaga, dio
njihove kulture je da žene imaju visok fertilitet.
Iz prikazanog grafikona vidljivo je da od 1980.godine s moderniziranjem društva opada i opća
stopa fertiliteta na Kosovu. Sa povećanjem zaposlenosti Albanaca - osobito žena - kao rezultat
industrijalizacije i urbanizacije, stopa nataliteta se počinje znatno smanjivati. Danas se trend
pada još uvijek nastavlja.
Sl.2 Kretanje opće stope fertiliteta na Kosovu u razdoblju 1980.-2015. godine
1980
1985
1990
1995
2000
2005
2010
2015
2
2.5
3
3.5
4
4.5
5
4.58
4.56
3.9
2.7
2.95
2.65
2.29
2.09
Opća stopa fertiliteta u Republici Kosovo 1980.-
2015.godine
godina
br
. d
je
ce
p
o
že
ni
Izvor: The World Bank, https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.TFRT.IN?
end=2017&locations=XK&start=1981&view=chart
Iz toga proizlazi i oblik dobno-spolne piramide stanovništva Kosova – tipična
struktura u kojoj prevladava mlado stanovništvo. Čak 39 posto stanovništva mlađe je od 18
godina.
