T.V.:
Dendrologija - skripta
UVOD
-
RASADNIČARSTVO
→ praktična dendrologija; nauka koja nas uči razmnožavanju i uzgoju različitog
ukrasnog grmlja i drveća
-
drveće dijelimo u drveta (
arbores
) i u grmove (
frutex
)
-
DRVETA
→ stupasto stablo (
truncus
) koje se razgranjuje na određenoj visini i čini krošnju
sastavljenu od lisnatih ili igličastih grana i grančica
→ u pravilu imaju jedno stablo s najnižom visinom od 6 m
→ voćke, šumska stabla, alejna stabla i sl.
-
GRMOVI
→ drvenaste biljke koje se odmah odozdo razgranjuju i imaju više jednakih izdanaka koji
tjeraju iz tla ili iznad površine tla (npr. lješnjak)
→ visina je ograničena na maksimalno 6 – 8 m; patuljasti grmovi su niži od 0,5 m (npr.
Calluna
)
→
polugrmovi
biljke s odrvenjelim donjim dijelom izboja, a gornji ostaje zeljast (npr.
Caryopteris
) – zimi postoji opasnost od smrzavanja
-
s obzirom na građu listova drveća dijelimo na
bjelogorična
(listopadni ili zimzeleni listovi) i
crnogorična (igličasti listovi)
A
SORTIMAN
DRVEĆA
-
asortiman obuhvaća velik broj rodova, vrsta i kultivara drveta i grmova → domaće vrste,
introducirane vrste
-
obuhvaćene su vrste koje se odlikuju različitom visinom, načinom i oblikom rasta
-
s obzirom na razvoj cvjetova razlikuju se po vremenu i bogatstvu cvatnje, po jače ili slabije
upadljivim cvjetovima i plodovima različitih boja
-
neke vrste imaju upadljivu građu i boju kore stabla
-
od vrsta drveta zastupljene su vrlo visoke ili visoke vrste uspravna rasta s okruglom, kuglastom,
koničnom, stupastom ili žalosnom krošnjom
-
vrste grmova su mnogo niže od drveta i često rastu u širinu ili su puzave
-
u asortimanu su također zastupljene povijuše i penjačice → potreban im je oslonac pri rastu
P
RIMJENA
DRVEĆA
-
s obzirom na veliku raznolikost vrsta drveća, moguća je i široka primjena
-
kriteriji primjene su → veličina biljaka, zahtjevi na tlo i faktore klime, otpornost na onečišćenja
posebno u industrijskim područjima i gradskim uvjetima, ukrasna vrijednost
-
mogućnost primjene → u pejzažu i parkovima
→ u vrtovima
→ za drvorede i ulice u naseljima
→ uz prometne ceste
→ za kamenjare
→ za živice
→ za pokrivanje tla
→ kao podrast
→ za terase
→ za krovne vrtove
→ uz mjesta za sjedenje
OSNIVANJE RASADNIKA
-
kod osnivanja rasadnika moramo misliti na: 1) Izbor položaja za rasadnik
2) Izbor pogodnog tla za rasadnik
3) Ogradu rasadnika
4) Podjelu rasadnika
5) Obradu terena za rasadnik
6) Gnojidbu rasadnika
1
T.V.:
Dendrologija - skripta
7) Sjetvu i sadnju u rasadniku
8) Plodored, tj. smjenu kultura u rasadniku
1) I
ZBOR
POLOŽAJA
ZA
RASADNIK
-
za rasadnik najviše u obzir dolazi slobodan, otvoren položaj → sadnice su izvrgnute utjecaju
svjetla, zraka, vjetra itd.
-
rasadnički materijal uzgojen u rasadniku pod nešto nepovoljnijim uvjetima, bolje se kasnije
privikava, ako dođe u nepovoljnije uvjete za život, nego ako se dogodi obratno
-
za rasadnik trebamo odabrati umjereno, vlažno zemljište
-
na proizvodnju bilja u rasadniku negativno može utjecati položaj na udaru jakih vjetrova
-
treba se voditi računa i o kasnim proljetnim i ranim jesenskim mrazevima
-
ravno ili nešto nagnuto
zemljište najbolje odgovara rasadniku jer je lakša obrada i podjela
rasadnika
2) I
ZBOR
POGODNOG
TLA
ZA
RASADNIK
-
tlo se sastoji od sitnih mineralnih čestica koje su nastale raspadanjem minerala i stijena, te
humusnih čestica koje su nastale raspadanjem biljnih i životinjskih tvari
-
HUMUSNO
TLO
→ ima mnogo humusnih čestica
-
MINERALNO
TLO
→ može biti: a) teško
glinasto i ilovasto
b) lako
pjeskovito, vapnenasto i laporasto
-
teška tla
→ teško se zagrijavaju i isušuju, pa se njihovom obradom može započeti tek kasnije u
proljeće
→ bogatija su hranjivim tvarima od lakih tala
-
laka tla
→ brže se isušuju i zagrijavaju, pa se mogu obrađivati već u rano proljeće
→ obično su siromašna hranjivim tvarima, pa ih treba češće gnojiti
-
najbolje tlo za rasadnik je pjeskovita ilovača s dovoljno humusa → može se lako obrađivati i
odgovara svim rasadničkim kulturama (bjelogorici i mladim sadnicama zimzelena)
-
starije zimzelene sadnice, kao i ruže podnose i nešto teže tlo → preporučuje se, jer je zimzeleno
drveće kod presađivanja vrlo osjetljivo na veličinu grumena koja se drži uz korijenje
grumen se
uvijek stvara bolje u težoj zemlji, nego u laganoj
3) O
GRADA
RASADNIKA
-
rasadnik treba biti ograđen → zbog zečeva i drugih životinja; krađe
-
kao materijal za ogradu može se uzeti žičani pleter 1,5 m visok, koji se pričvrsti na hrastove ili
betonske stupove
-
za pojačanje ograde se preporuča oko rasadnika posaditi zimzelenu živu ogradu, naročito s one
strane od koje dolaze vjetrovi ili prašina
-
neprobojna živica:
Gledmisia triacanthos
Berberis julianae, B. thunbergii
Ilex aquifolium
Palirus spina-christi
Robinia pseudoaccacia
Pyrachmanta coccinea
4) P
ODJELA
RASADNIKA
-
svaki rasadnik manje ili više mora dobiti toliko putova koliko je potrebno da se u njemu mogu svi
poslovi normalno odvijati
-
glavni putovi → vršimo prijevoz sadnica, gnoja i sl.
→ trebaju biti čvrsto građeni
→ proteže se uzduž rasadnika
-
poprečni putovi se izvode ako su potrebni
-
podjela rasadnika putovima mora stvarati jednake pravilne plohe, koje se lakše daju obrađivati,
naročito ako je obrada mehanizirana
-
svako od rasadničkih ploha ima svoju oznaku (A, B, C, D…), a svaka od tih ploha je podijeljena na
manje dijelove → omogućuju nam raspored rasadničkih kultura prema zahtjevima plodoreda i točan
pregled rasadnika
2
T.V.:
Dendrologija - skripta
-
kasnom sadnjom može stradati proljetni izbojak, posebno ako nakon sadnje nastupi period suhog,
toplog vremena (vrste rodova
Abies
i
Picea
) → preporuča se sadnja krajem ljeta nakon što izbojci
dozore
8) P
LODORED
U
RASADNIKU
-
primjer plodoreda → 1) voćarske kulture; 2) lisnato drveće; 3) grmlje i ruže itd.
-
kad smo zemlju prije sadnje rigolati, dospio je gornji sloj zemlje (bogatiji hranjivima), dublje, a mrtvi
sloj na površinu
-
voćke koje ostaju na jednom mjestu najviše 2 godine i bjelogorice 3 – 4 godine crpe hranjive tvari
iz dubljih slojeva zemlje
-
u međuvremenu se gornji mrtvi sloj obogatio hranjivima, te iza toga sadimo grmlje i ruže koje ne
pušta korijenje tako duboko
RAZMNOŽAVANJE GRMLJA I DRVEĆA
-
ukrasno grmlje i drveće razmnožavamo → 1) Generativno – sjemenom
2) Vegetativno – iz stabljike, lista i/ili korijena
G
ENERATIVNO
RAZMNOŽAVANJE
-
razmnožavanje sjemenom (najprirodnije) treba primjenjivati uvijek kad god je to moguće
-
primjenjuje se kod vrsta čija se svojstva prenose na potomstvo (
Acer campestre
,
Picea abies
)
-
možemo razmnožavati sjemenom i sorte nekih vrsta (
Thuja occidentalis
'Columna',
Ptelea trifoliata
'Aurea',
Berberis thunbergii
'Atropurpurea’)
-
one vrste i oblike koje ne možemo razmnožiti sjemenom možemo razmnožavati vegetativnim
putem
-
sjemenjačice
→ imaju zdraviji izgled; bujniji rast; vijek im je dulji
-
ima vrlo malo vrsta koje u pravilu ne dolaze u obzir za razmnožavanje sjemenom –
Populus
,
Salix
(oba roda se lako razmnožavaju ključićima; sjeme je teško sakupljati, a klijavost je kratkotrajna)
-
SJEME
→ mora biti prvorazredne kvalitete i uvijek mora biti svježe
-
rad i postupak sa sjemenom dendroloških vrsta mnogo je složeniji nego npr. sa sjemenom povrća
i jednogodišnjeg cvijeća
-
klijavost može varirati 10 – 90 %
-
neke vrste izgube svoju klijavost već nakon nekoliko tjedana poslije zriobe →
Ulmus, Populus,
Salix, Acer saccharinum
i dr.
najbolje ih je sijati odmah nakon zriobe (nakon berbe u proljeće)
-
postoje i vrste koje najbolje klijaju u proljeće druge godine nakon zriobe
-
zatim imamo vrste koje tek djelomično kliju druge godine, tek u trećoj godini proklije jedan dio
sjemena, a u četvrtoj isklije ostali dio
-
važno je znati i porijeklo sjemena → ako sjeme potječe iz sjevernih ili južnih područja različit je
postupak određivanja dobi sjetve – bolje je nabavljati sjeme iz sjevernijih krajeva
Berba sjemena
-
dozrijevanje raznog sjemena dendro-materijala počinje obično
krajem svibnja
i traje sve
do u zimu
-
pobrano sjeme ne smije se spremati u hrpe, jer može ili upljesniviti ili se upaliti, a time izgubi
klijavost
-
za dobivanje kvalitetnog sjemena važan je izbor matičnih biljaka → treba voditi računa da se
uzima sjeme vrsta iz surovijih klimatskih područja
-
sjeme nije dobro uzimati od blizu posađenih biljaka bliskih vrsta kod kojih često dolazi do križanja
→
Quercus, Salix, Crataegus, Abies, Picea
-
sjeme drveća smješteno je u jednosjemenim ili višesjemenim mesnatim, suhim ili tvrdim
plodovima
-
SJEME
CRNOGORICA
→ češeri se beru dok su još zatvoreni; zatim ih položimo na toplo (25°C) i
suho mjesto, gdje će se brzo otvoriti, a sjeme će lako iz njih ispasti (
Picea, Pinus, Pseudotsuga
)
-
češeri rodova
Sequoia, Taxodium, Larix
su tako tvrdi da se moraju mljeti ili drobiti da bi se sjeme
izvadilo
-
za toplih i sunčanih jesenskih dana može se dogoditi da se češeri otvore dok još vise na stablu
4
T.V.:
Dendrologija - skripta
-
SJEME
MESNATIH
PLODOVA
→ treba također pravovremeno pobrati, jer se može dogoditi da ga
pojedu ptice
-
da oslobodimo sjeme iz plodova nekih bjelogoričnih vrsta rodova
Malus, Pyrus, Rosa
i dr. moramo
ih zgnječiti, preliti vodom i isprati preko sita
-
sušenje bjelogoričnog sjemena se provodi na suhom i zračnom mjestu
-
sjeme je raspoređeno u tankom sloju, a tokom sušenja se mora prevrtati
-
vrste s mesnatim plodovima kliju obično u 2. ili 3. godini nakon zriobe → ako takve plodove
poberemo prije potpune zriobe, očistimo i sjeme odmah posijemo, već iduće godine imamo mlade
sjemenjačice (
Crataegus, Rosa
)
-
plodovi
Rhododendrona, Azalea, Andromeda, Pieris
se beru u kasnu jesen i suše, zimi se gnječe,
a sjeme se izvadi
Postupak sa sjemenom od berbe do sjetve
-
osušeno i očišćeno sjeme nekih vrsta drveća čuva se u vrećicama do sjetve na suhom mjestu →
Alnus, Betula, Buddleja, Calycanthus, Chimonanthus, Koelreuteria, Potentilla, Andromeda, Azalea,
Rhododendron, Pieris
-
svakom sjemenu je potrebno ispitati klijavost → dolazi u obzir kod onih vrsta, koje kliju u dosta
kratkom vremenu, nakon sjetve
-
sjeme mnogih vrsta drveća slabo klije → 1) Tvrda sjemena ljuska nepropusna za vodu
2) Nepotpuno razvijen embrio
3) Različite tvari koje sprečavaju klijanje, a nalaze se
u zrelom mesu plodova, u unutrašnjosti sjemena ili u sjemenoj ljusci
-
KLIJAVOST
→ ovisi od zrelosti sjemena, načina skladištenja i starosti
-
očišćeno sjeme se najbolje čuva u tamnoj, hladnoj prostoriji pri temperaturi 1 – 5°C
-
sjeme crnogorice se može čuvati u češerima, posebno za vrste čije očišćeno sjeme brzo gubi
klijavost, npr.
Abies
-
sjeme listopadnog drveća zadrži klijavost od 3 mjeseca – 3 godine
-
sjeme crnogoričnog drveća zadrži klijavost od 6 mjeseci do godinu dana
-
Acer saccharinum
i neke vrste roda
Populus
gube brzo klijavost, već nakon nekoliko tjedana
-
na % klijavosti utječe starost sjemena, vrijeme berbe, način čuvanja, porijeklo
-
sjeme za pokus postavimo obično u tanjur ili šalicu na vlažan pijesak (100 kom. zrna) → sjeme
držimo uvijek umjereno vlažno i toplo, dok ne proklije
proklijale biljke prebrojimo = % klijavosti toga
sjemena
-
pokusi u stakleniku uvijek daju za 10 – 15 % bolji rezultat, nego što ga možemo postići s istim
sjemenom u sjetvi na otvorenim gredicama
-
sjeme koje ima tvrdu ljusku, dobro je prije sjetve namočiti u toploj vodi kroz 24 – 48 sati, što vrlo
povoljno utječe na brže klijanje
-
kod crnogoričnog sjemenja često ćemo naići, da je preko 30 % sjemenki šuplje, tj. šturo, a samo
50 % ili još i manje ispunjeno
-
po boji jezgre možemo prepoznati kvalitetu sjemena → prerežemo li sjemenku crnogorice ili neke
druge bjelogorice, vidjet ćemo da sjeme koje je svježe i klijavo, ima svjetliju boju jezgra, dok staro
sjeme ima tamnu boju na prorezu
-
sjeme onih vrsta, kojemu je potrebno na dugo leži u zemlji, dok ne isklije, ne možemo ispitivati na
ovaj način, jer bi ti pokusi trebali 1 – 2 godine
-
tvrdu sjemenu ljusku imaju različite vrste drveća → do sjetve se sjeme čuva u suhoj, negrijanoj
prostoriji – treba paziti, da sjeme ne počne pljesniviti
-
prije sjetve se primjenjuju različiti postupci
-
sjeme
Acacia, Gleditschia, Laburnuma
močimo prije sjetve u vodi od 100°C, a zatim brzo
ohladimo na 30°C
-
za neke vrste je dovoljno močiti sjeme u toploj vodi kroz 24 – 48 sati
-
nekada se provodilo močenje i u kiselinama
-
SKARIFIKACIJA
→ mehaničko oštećenje sjemena; daje pozitivne rezultate
-
od tvari koje sprječavaju klijanje su eterična ulja koja se nalaze u sjemenkama
Liriodendrona,
Pinusa jeffrey, Sequioae
→ prirodno razmnožavanje teče bez poteškoća, jer ptice pozobaju sjemenke
i nakon što ih izbace one postaju klijave
5
T.V.:
Dendrologija - skripta
-
sjeme s tvrdom ljuskom (
Robinia, Cytisus, Caragana, Cladrastis
) treba prije sjetve namočiti u
toploj vodi 24 – 48 sati
-
za sjetvu treba izabrati dan bez vjetra
-
sjetvu je najbolje obavljati za ranih jutarnjih sati → da se sjeme ne izlaže jakom suncu
-
dubinu jarčića određujemo prema veličini sjemena → 2 – 3 debljine sjemenke
-
kod vrlo sitnog sjemena možemo izvršiti sjetvu širom → zemlju treba bolje pripremiti (usitniti)
-
zemlja ne smije biti suha prilikom sjetve, već umjereno vlažna
-
kad je sjetva širom napravljena, cijelu gredicu treba pokriti smjesom pijeska i komposta i to lagano
zaliti
-
sjeme bjelogorice sijemo ranije u proljeće → početak 3. mjeseca – kraja 4. mjeseca (
Alnus,
Deutzia, Platanus, Ericaceae, Spiraea, Tamarix
)
-
krajem 2. mjeseca – početkom 3. mjeseca sijemo vrste koje rano kliju (
Acer, Aesculus, Quercus
)
ili vrste čije je sjeme suho skladišteno i treba dulje vremena da proklije
-
ljeti sijemo sjeme vrsta koje dozori u proljeće i brzo gubi klijavost (
Magnolia cordata, M. glauca;
Populus; Salix; Ulmus
) → početak 6. mjeseca – početka 9. mjeseca
-
u jesen krajem 9. mjeseca – kraja 10. mjeseca sijemo otporne vrste ili one koje brzo kliju (
Acer,
Ailanthus, Betula, Carpinus, Corylus, Fraxinus, Ligustrum, Sambucus, Ribes, Sorbus, Vitis, Amelopsis
…)
-
na otvorene gredice u sjemenište možemo sijati slijedeće vrste:
Acer
Aesculus
× Ailanthus glandulosa
Alnus
Amelanchier
Aronia
Berberis
– jako rastući
Betula
Caragana
Carpinus betulus
× Carya
× Castanea sativa
× Celtis
× Ceroidiphyllum japonicum
Chaenomeles japonicum i dr.
× Cladrastis lutoa
Clematis
Cornus
– običniji
Corylus
Cotoneaster
Crataegus
× Cystisus
Daphne mezerum
× Eleagnus
Evonymus
Fagus sylvatica
Fraxinus
× Genista
Gleditschia
× Gymnocladus dioica
Hamamelia virginica
× Hibiscus syriacus
Hippophae rhamnoidae
Ilex aquifolium
× Indigofera
Juglans
× Koelreuteria paniculata
Laburnum onagryoidea
× Ligustrum
– mnoge vrste
× Robinia pseudoaccacia
i dr.
Rosa
Rubus
– neke
Salix
Sambucus
× Sophora japonica
Sorbaria arborea
i dr.
Sorbus
Staphylea
Syringa
Tilia
× Ulex europea
Ulmus
– prema prilikama
Viburnum
– običnije vrste
× = sjeme tih rodova i vrsta treba sijati na topao položaj u toplu zemlju
NJEGA
SJETVE
U
SJEMENIŠTU
-
često sjetve mogu pretrpiti velike štete uslijed vremenskih nepogoda i od raznih životinja → ptice
(vrane, zebe), miševi
treba vršiti trovanje cinkfosfidom ili nekim drugim otrovom
-
sušno vrijeme i jaki istočni vjetrovi u proljeće također nanose štetu u sjemeništu
-
odlično sredstvo za sprečavanje isušivanja sjemeništa je humusna zemlja ili treset → štiti zemlju
od isušivanja i hvatanja pokorice za vrijeme jakih kiša
-
za sitno sjemenje → pokrivanje sitno isjeckanom mahovinom
mahovina se priljubi uz zemlju, ali
ostane rahla i prozračna
-
za pokrivanje sjemena može se upotrijebiti i granje od crnogorice (jela i smreka)
7
