DEPRESIVNOST KOD HIV POZITIVNIH OSOBA

Institut za mentalno zdravlje 

Beograd

SAŽETAK

Uvod

:

 

Povećanje dostupnosti testiranja  

i efikasne terapije dovelo je

  do povećanja broja ljudi za 

koje   se   zna   da   žive   sa   virusom   humane   imunodeficijencije

.   Mentalnim   poremećajima,   kao 

komorbidentnim stanjima u HIV infekciji se ne pridaje mnogo značenja, iako je njihova učestalost veća 

nego u opštoj populaciji. Depresija je drugi po redu najčešći mentalni poremećaj kod HIV pozitivnih 

osoba, koji ne utiče samo na kvalitet života, nego i na tok bolesti.  

Cilj ovog rada je da se ispita 

depresivnost kod HIV pozitivnih pacijenata kao i da se analizira prisustvo iracionalnih uverenja i 

stavova koji mogu biti odgovorni za pojavu depresije.

Materijal   i   metode:

  113   ambulantih   pacijenata   Instituta   za   infektivne   i   tropske   bolesti   u 

Beogradu je popunjavalo demografsku anketu, Bekov upitnik za depresiju (BDI) i upitnik Opšte 

skale uverenja i stavova (GABS), koje su obrađivane Studentovim-t testom, Pirsonovim testom i 

Spirmanovim testom.

Rezultati:

  Od 100 (88,5%) ispitanika koji su pristali da učestvuju u istraživanju, 74% su bili 

muškarci, a 26% žene. Njihova prosečna starost iznosila je 42,22 (SD=11,96) godine. Prosečan 

BDI   skor   bio   je   15,71   (SD=13,46),   a   znakove   depresije   pokazalo   je   60%   ispitanika,   bez 

statistički značajne razlike među polovima. Analizom podskala GABS-a utvrđena je statistički 

značajna povezanost vrednosti BDI i obezvređivanje drugih (p<0,05), kao i povezanost između 

iracionalne potrebe za ljubavlju i dužine trajanja bolesti (p<0,05).

Zaključak:

 Depresivnost HIV pozitivnih osoba je na visokom nivou, što ukazuje na potrebu za 

sistematskim sprovođenjem skrining testova, popularizacijom Liaison psihijatrije i edukativnih 

projektima koji bi za cilj imali smanjenje stigmatizacije HIV pozitivnih osoba.

 

background image

UVOD

Povećanje dostupnosti testiranja i efikasne terapije dovelo je, kako u svetu, tako i u Srbiji, do 

povećanja broja ljudi za koje se zna da žive sa virusom humane imunodeficijencije (HIV). U 

2010. godini, na svetskom nivou, registrovano je 2,7 miliona novih slučajeva HIV infekcije, dok 

se ukupanom  broj inficiranih  u  svetu  u  2011.  godini  procenjivao  na 34  miliona  [1].  Prema 

podacima Instituta za javno zdravlje  „Dr Milan Jovanović Batut” od početka epidemije, 1985. 

godine do 20. novembra 2011. godine u Republici Srbiji su registrovane 2692 osobe inficirane 

HIV-om, od kojih je 1585 osoba obolelo od AIDS-a, a 1100 HIV pozitivnih osoba je umrlo. U 

periodu januar – novembar 2011. godine registrovano je 96 novih slučajeva HIV infekcije, kod 

44   osobe   dijagnostikovan   je  AIDS,   a   22   osobe   su   umrle   od   posledica  AIDS-a.   Nažalost, 

procenjuje se da oko 3500 osoba u našoj zemlji ne zna da je inficirano HIV-om [2]. 

Postoje mnoga istraživanja o komorbiditetu HIV infekcije i drugih bolesti. Međutim, o 

mentalnim poremećajima se malo vodi računa iako su česta komorbiditetna stanja kod HIV 

pozitivnih pacijenata [3,4]. Međutim, pokazano je da se kod obolelih od HIV-a zapaža veća 

učestalost   depresije   i   anksioznosti   nego   u   opštoj   populaciji   [3,4,5].   Depresija   je   drugi   po 

učestalosti   psihijatrijski   poremećaj   u   ovoj   populaciji,   odmah   posle   poremećaja   nastalih 

zloupotrebom psihoaktivnih supstanci [6].

Povezanst   HIV-a   i   depresije   se   objašnjava   na   različite   načine,   a   najčešći   uključuju 

siromašnije kognitivne i fizičke funkcije zbog prirode toka HIV infekcije (demencija/depresija 

kompleks)   ili   neželjene   efekte   terapije   [7,8,9],   anksioznost   i   stres   izazvani   bolešću   [10], 

stigmatizaciju   povezanu   sa   HIV-om   ili  AIDS-om   [11,12]   i   socijalnu   izolaciju   i   usamljenost 

[13,14].

Značaj depresije u populaciji inficiranih HIV-om ne ogleda se isključivo u pogoršanju 

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti