Dervis i smrt

Me a Selimovi - Dervi i smrt

�

Ovo je pri a o poku ajima dervi a Ahmeda Nurudina, ejha mevlevijskog reda, za

�

vrijeme Otomanske vladavine u Bosni, da spasi brata koji je nepravedno zatvoren.

ejh odlazi kadinici, kadiji, muselimu i muftiji, ali svaki se put suo ava ili

�

sa potpunom ravnodu no

u prema sudbini svog brata ili sa prijetnjom da e

�

��

�

nastradati nastavi li sa istragom. Na kraju saznaje da mu je brat pogubljen.
Vjera u otomanski sustav vlasti, koja je u Ahmedu postupno slabila tijekom
susreta s lokalnim glave inama, potpuno je razorena i on priprema pobunu. Kadiju

�

ubijaju, muselim bje i, a Ahmed postaje novi kadija. No, pod utjecajem

�

ukorijenjenih pravila i postupaka onih koji su na vlasti (koriste i se pijunima

�

i dou nicima), i on polako postaje isti kao i njegov prethodnik. Neprilagodljivi

�

i dogmati ni dervi nije u stanju zadr ati vlast i na kraju romana eka da ga

�

odvedu u zatvor gdje e biti zadavljen kao i njegov brat.

�

Knji evni rod i vrsta djela - epika, povijesni roman

�

Vrijeme radnje - za vrijeme Otomanske vladavine

Mjesto radnje - Bosna

Likovi
Ahmed Nerudin, dervi - etrdeset mi je godina, ru no doba: ovjek je jo mlad

�

da bi imao elja, a ve star da ih ostvaruje. ejh sam tekije mevlevijskog reda,

�

najbrojnijeg i naj istijeg, a tekija u kojoj ivim nalazi se na izlasku iz

�

kasabe, me u crnim i surim gudurama to zaklanjaju irinu neba...

�

Dvadeset godina sam dervi , a malim djetetom sam po ao u kolu, i ne znam ni ta

�

izvan onoga to su htjeli da me nau e. U ili su me da slu am, da trpim, da ivim

�

za vjeru. Boljih od mene je bilo, vjernijih nema mnogo. Imao sam porodicu,

ivjela je svojim ivotom, moja po krvi i dalekom sje anju, po djetinjstvu koje

�

cijelog ivota zatrpavam, varaju i se da je mrtva, moja je tako treba da bude,

�

volio sam tu ljubav bez dodira i koristi, iako je zato bila i hladna.

Grade i ovaj glavni lik u romanu Dervi i smrt, Me a Selimovi je itaocu dao

�

umjetni ku viziju ovjeka, tj. pojedinca u svijetu. Uspio je da nam prika e

�

odnos pojedinca i vlasti, da nas u vrsti u uvjerenju kako je mnogo apsurdnog u

�

svemu to nas odre uje: slu aj, strah, samo a, o aj, sile koje su iznad na ih

�

mo i, na a sputanost i ograni enost da ovladamo tim silama, stalno raspinjanje

�

izme u onoga to inimo i pto bismo eljeli biti i na kraju smrt. Mnogo je ta u

�

ivotu zbog ega bi ovjek mogao da izgubi vjeru u sve postoje e i da prosto

�

izludi ili pak da zakora i u tragediju. A da se to ne bi desilo, ovjek mora da

�

na e neku ta ku oslonca - u Bogu, u nekoj ideji, u nekom injenju, u sebi.

�

Hasan - Na konju ispred d elepa jahao je Hasan, u crvenoj kabanici, upravan,

�

vedar, jedini on miran i nasmijan u toj gu vi... Sjedio je sa hafiz - Muhamedom,

�

u ardaku, iznad rijeke, u plavom mintanu, pod i ane mekane brade, jagom

�

� �

namirisan, svje , nasmije en...

�

Hasan je nada i svjetlost, jedan od pravih na ina da ovjek opstane u ovome

�

svijetu surovosti, da pri tome ne bude na gubitku. On je sasvim druga iji od

�

Ahmeda Nurudina. O mijenja zanimanja, mjesta, ljude; uvijek nekud ide, pa se
opet vra a, stalno nose i neku svje inu ivota. Ona je u njemu, ali je i

�

bezbri an, irok i neome en u svemu. Njegovo geslo je: ovjek nije drvo i

�

vezanost je njegova nesre a. Od te "vezanosti" ili nesre e boluje Ahmed Nurudin.

�

Za to je vezivanje ili ukorjenjivanje za jedno mjesto nesre a? Zato to nas ono

�

uvijek svodi na jedan prostor, na susrete sa istim ljudima; to u nama pokre e

�

zavisti, sumnje, ogovaranja, pokre e na netrepeljivost i zlo, jer uvijek je neko

�

nekome na ni anu. Rije je o psiholo koj tjeskobi i psiholo kom zamoru koji

�

dolazi sa ponavljanjem istih ljudi, istih pri a... Uvijek je sve isto. Hasan je

�

to shvatio i zato od toga bje i, naro ito ako je rije o kasabi, o malom mjestu

�

u kome svako poznaje svakog.

Ishak, bjegunac - Njegov glas se uje druk ije nego ostali, dublji je i mu kiji,

�

njegova molitva nije molba ve zahtjev, o i su mu o tre, pokreti gipki, ime mu

�

je Ishak, zovem ga tako jer je tu i jer mu ne znam ime, a treba da znam. A
njegov glas je miran, ak nije ni srdit, inilo mi se da zvu i gotovo veselo,

�

podsmje ljivo izazovno, da ne odgovara ni nabusito ni ponizno ve ravnodu no,

�

kao da je iznad svega to se de ava, kao da zna ne to to ga ini sigurnim.

�

Mula - Jusuf - Onda je si ao Mula - Jusuf. Klepet njegovih nanula je spor,

�

suvi e odmjeren za njegovo bujno zdravlje, on svome dr anju poklanja vi e pa nje

�

nego ijedan od nas, jer ima vi e da krije. Nisam vjerovao toj smirenosti, li ila

�

je na la , na neprirodnost, sa njegovim rumenim licem i njegovih svje ih

�

dvadeset pet godina.

O djelu
Dervi i smrt je povijesni roman sa suvremenom tematikom. U njemu se pojavljuje

�

problem sukoba pojedinca s vremenom u kojem ivi.

�

Osim psiholo ke problematike, u romanu su izra ena i mnoga filozofska pitanja

�

vezana uz ljudski ivot, dru tvo i politiku, a tako er je izlo ena i analiza

�

dru tvenog i politi kog stanja u Bosni za vrijeme Osmanskog Carstva. Sli nu

�

tematiku ima i Selimovi ev roman Tvr ava objavljen 1970.

�

Ovo je pri a o poku ajima dervi a Ahmeda Nurudina, ejha mevlevijskog reda, za

�

vrijeme Otomanske vladavine u Bosni, da spasi brata koji je nepravedno zatvoren.

ejh odlazi kadinici, kadiji, muselimu i muftiji, ali svaki se put suo ava ili

�

sa potpunom ravnodu no

u prema sudbini svog brata ili sa prijetnjom da e

�

��

�

nastradati nastavi li sa istragom.

Na kraju saznaje da mu je brat pogubljen. Vjera u otomanski sustav vlasti, koja
je u Ahmedu postupno slabila tijekom susreta s lokalnim glave inama, potpuno je

�

razorena i on priprema pobunu. Kadiju ubijaju, muselim bje i, a Ahmed postaje

�

novi kadija. No, pod utjecajem ukorijenjenih pravila i postupaka onih koji su na
vlasti (koriste i se pijunima i dou nicima), i on polako postaje isti kao i

�

njegov prethodnik. Neprilagodljivi i dogmati ni dervi nije u stanju zadr ati

�

vlast i na kraju romana eka da ga odvedu u zatvor gdje e biti zadavljen kao i

�

njegov brat.

- Ljubav je valjda jedina stvar na svijetu koju ne treba obja njavati ni tra iti

�

joj razlog.
- ivi ni ta ne znaju. Pou ite me, mrtvi, kako se mo e umrijeti bez straha, ili

�

bez u asa.

�

- Nije ovjek ono to misli, ve ono to ini.