Deskriptivna statistika: Sređivanje i grafičko prikazivanje podataka, statistički  pokazatelji i 

parametri

1. Uvod

Statistika   je   mlada   matematička   disciplina   koja   se   bavi   sakupljanjem,   tabelarnim   i 

grafičkim predstavljanjem podataka te izvođenjem zaključaka nakon njihove analize. 

Tokom   poslednjih   četrdesetak   godina   analiza   statističkih   podataka   je   postala   veoma 

popularna. Veća dostupnost kompjutera i statističkih softverskih paketa dodatno je povećala 
ulogu statistike u empirijskim istraživanjima. Ona se zbog toga koristi za istraživanja u gotovo 
svim   oblastima,   od   medicine   do   sporta.   Danasse   na   skoro   svim   fakultetima   u   svetu 
podrazumeva da studenti imaju bar jedan predmet iz statistike. Gotovo svi dnevni listovi i 
časopisi sadrže grafikone i članke o statističkim istraživanjima. 

Reč  statistika ima dva značenja. U svakodnevnom životu reč statistika se odnosi na 

numeričke podatke. Primeri takvih numeričkih podataka su prihod porodice, starost studenta, 
procenatdodavanja koja je ostvario kvorterbek nekog fudbalskog tima1
i početna plata pripravnika sa univerzitetskom diplomom. 
Drugo značenje reči statistika odnosi se na statistiku kao naučnu disciplinu. U tom smislu, 
reč statistika   definiše   se   na   sledeći   način:  Statistika   je   naučni   metod   koji   se   koristi   za 
prikupljanje, prikazivanje, analizu i interpretaciju podataka i donošenje statističkih zaključaka.

Svakog dana smo u prilici da donosimo odluke koje mogu biti lične, poslovne ili neke 

druge. Sve te odluke se obično donose u uslovima neizvesnosti. Veoma često, za probleme 
sa   kojima   se   suočavamo   u   stvarnosti   ne   postoji   dovoljno   precizno   ili   konačno   rešenje. 
Statističke metode nam pomažu da u takvim situacijama donosimo stručne i ispravne odluke. 
Odluke donete na osnovu statističkih metoda nazivaju se procenama i prognozama.
Odluke koje se donose bez korišćenja statističkih (ili naučnih) metoda predstavljaju
čisto nagađanje i stoga su nepouzdane. 

Kao i većina naučnih disciplina, statistika ima dva aspekta: teorijski i primenjeni.

Teorijska ili matematička statistika bavi se razvojem, izvođenjem i dokazivanjem statističkih 
teorema, formula, pravila i zakona.
Primenjena   statistika podrazumeva   primenu   tih   teorema,   formula, pravila   i   zakona   u 
rešavanju realnih problema. 

Primenjena   Statistika   se   dijeli   na   deskriptivnu,   bavi   se   sakupljanjem,   obradom   i 

tabelarnim i grafičkim prikazivanjem podataka i induktivnu (na engleskom jeziku – inference 
statistics), bavi se izvođenjem zaključaka nakon analize prikupljenih podataka. Deskriptivna 
statistika   je   zaokružena   oblast   i   njeno   razumijevanje   zahtjeva   samo   elementarno 
matematičko znanje. Induktivna statistika je aktuelna, popularna i primjenjiva matematička 
disciplina. Bavljenje induktivnom statistikom zahtjeva odlično znanje matematike, prije svega 
vjerovatnoće.

1

Deskriptivna statistika: Sređivanje i grafičko prikazivanje podataka, statistički  pokazatelji i 

parametri

2.Sređivanje i grafičko prikazivanje podataka

2.1.

Raspodela frekvencija

Sređivanjem podataka dobijaju se  

statističke serije

 

koje se po načinu formiranja i 

analiziranja dele na strukturne i vremenske serije.

Serije struktura 

raspodele statističkog skupa po vrednostima obeležja sastoji se iz 

dva reda obaveštenja: modaliteta i frekvencije (broja jedinica). U zavisnosti od vrste obeležja 
postoje   serije   strukture   sa   nominalnim   (kvalitativnim)   i   sa   numeričkim   (kvantitativnim) 
obeležjem.   Modaliteti   atributivnih   obeležja   se   iskazuju   opisno   i   za   njihovo   grupisanje 
potrebno   je   imati   jasnu   šemu   kvalifikacije   formiranu   po   kriterijumu   koji   odgovara   prirodi 
samog obeležja

Vrsta sadnica

Broj

Bor

140

Jela 80

modaliteti

frekvencije

Kvantitativno obeležje

:

Broj članova domaćinstva: 

Broj smena u preduzećima: 
može se prikazati 

raspodelom relativnih frekvencija

 koja se dobija tako što se 

za svaku moguću vrednost obeležja  

H

  utvrdi koliko elemenata statističkog skupa uzima tu 

vrednost

.

H

)

Apsolutne frekvencije (

f

)

N

Gradiranje   brojčanih   verdnosti   obeležja   se   razlikuje   u   zavisnosti   od   toga   da   li   je 

obeležje:

Prekidno 

(diskontinualno) = grupišu se po veličini (od niže ka višoj vrednosti)

Neprekidno

  (kontinualno)   =  

H

  uzima   vrednost   iz   konačnog   ili   beskonačnog 

intervala (

a

,

  b

);  taj interval se deli na podintervale (

a, a

1

), …, (

a

k

,

  b

)  koji se zovu  

grupni 

intervali

 (koji ne moraju biti jednaki).

Grupni 
intervali

Apsolutne 
frekvencije (

f

)

2

background image

Deskriptivna statistika: Sređivanje i grafičko prikazivanje podataka, statistički  pokazatelji i 

parametri

grafikona apsolutnih frekvencija na 

Y

 osi se nanose vrednosti odgovarajućih frekvencija za 

grupni   interval   ili  

H

,   i   konsturišu   se   pravougaonici   iznad   grupnih   intervala   sa   visinama 

jednakim   frekvencijama;   kada   se   spoje   tačke   na   srednama   grupnih   intervala   dobija   se 

poligon apsolutnih frekvencija

Kod relativnih frekvencija koriste se 

histogrami

: na 

H

 osi su sredine grupnih intervala, 

a  zatim  se oko  tih tačaka vrši konstruisanje pravougaonika čije će površine biti  jednake 
vrednostima relativnih frekvencija. Primer: 

Ako je dužina 

i

-tog intervala: 

Visina   pravougaonika   iznad   tačke:     treba   da   je:  

 

r

  je 

odgovarajuća relativna frekvencija 

Histogram relativnih frekvencija (

na slici

=>)

Histogram je veoma pogodan za poređenje raspodela frekvencija: 

4

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti