NEZAVISNI UNIVERZITET BANJA LUKA
FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZAŠTITU
BANJA LUKA
PRVI CIKLUS STUDIJA
Seminarski rad iz Detektivske djelatnosti
Detektivska djelatnost u Crnoj Gori
MЕNTОR: STUDЕNT:
Doc. dr Siniša Đukić
Bаnjаlukа, novembar 2016.
4
1. POJAM DETEKTIVSKE DJELATNOSTI
Sam izraz ''detektiv'' potiče od latinske riječi
deregere
– što znači otkriti i engleske
riječi detect - što znači otkrivač, dakle detektiv je službenik koji otkriva zločine i njihove
izvršioce, a to radi tajno, prikriveno. Privatni detektiv je lice koje po porudžbini ili za nagradu
potajno motri rad pojedinih ličnosti. Detektivska djelatnost spada u komercijalne poslove i
odvija se, kao što se moglo zaključiti van policijske djelatnosti i ugovorom mogu biti
obuhvaćeni samo oni poslovi koji su zakonom dozvoljeni. Najšire posmatrano može se
konstatovati da se posao privatnog detektiva odnosi na pronalaženje i analiziranje informacija
za potrebe njihovih klijenata.
1
Na zaštiti lica i imovine, prema zakonu, privredna društva i preduzetnici koji
obavljaju poslove zaštite lica i imovine, mogu obezbjeđivati lica od ugrožavanja njihovog
života, fizičkog i psihičkog integriteta, privatnosti i ličnih prava i drugih oblika ugrožavanja
njihove lične bezbjednosti, ali u toj djelatnosti ne smiju:
pratiti treća lica,
vršiti prismotru na javnim mjestima bez upotrebe ili uz upotrebu tehničkih sredstava
za dokumentovanje,
prikupljati podatke o licu bez njegovog odobrenja,
preduzimati fizičku zaštitu lica na način kojim se izaziva uznemiravanje trećih lica.
Iz ovako određenog sadržaja „pojma detektivska djelatnost“ proizilazi da je
detektivska djelatnost isključivo komercijalna djelatnost zasnovana na ugovoru između
detektiva, odnosno detektivske kancelarije i naručioca posla i da ne znači samo prikupljanje
informacija i podataka, već i prikupljanje dokaza, što je veoma bitno za stranku koja je
naručilac posla, jer na taj način može da obezbijedi dokaze i da ih koristi za zaštitu svojih
prava pred nadležnim organima.
Detektivska djelatnost je djelatnost prikupljanja podataka. Ljudi traže detektivske
usluge u različitim situacijama: advokati koriste privatne detektive za prikupljanje i analizu
informacija o slučajevima koje zastupaju; korisnici usluga angažuju privatne detektive za
traženje nestalih lica i predmeta, direktori poslovnih preduzeća unajmljuju privatne detektive
1
Jovičić D.:”Detektivska djelatnost”, Fakultet za bezbjednost i zaštitu, Banja Luka, 2012.godina, str.34.
5
za otkrivanje zloupotreba unutar kompanija; osiguravajuće kuće angažuju detektive radi
otkrivanja prevara u osiguranju, bračni supružnici su zainteresovani za utvrđivanje ili
demantovanje nevjerstva supružnika.
1.1.
Istorijski razvoj
Proučavanja istorije ljudskog društva sugeriše nam zaključak da su pitanja
bezbjednosti života i imovine među najstarijim problemima s kojima se čovjek suočavao i
nastojao da ih rješi. Arheološki nalazi i istorijska istraživanja pokazuju da je i najprimitivniji
čovjek vodio računa o bezbjednosti i u granicama svojih mogućnosti razvijao bezbjednosne
tehnike. Naime, zaštita i poštovanje društvenih normi ili pravila ponašanja, bili su nešto što je
okupiralo pažnju prvobitnih ljudi, u stvari, bili su njihova potreba.
Zadovoljavajući te potrebe, od tada do danas, ljudi su zaštitu i socijalni red razvili do
današnjih modernih sistema javne i privatne bezbjednosti, koji su jasno definisani i
strukturisani i na taj način razdvojeni, što nije bio slučaj u prošlosti kada su se često preplitali
i mješali. Potrebe čovjeka u rodovskoj zajednici su bile bazične; potrebe za bezbjednošću
vjerovatno nisu prelazile prag potrebe za zaštitom od pljački stoke, od noćnih napada divljih
zvjeri, zaštitom sakupljenih plodova i svog mjesta prebivališta. Kako zakoni u današnjem
smislu reči nisu postojali, poštovali su se plemenski običaji koji su podrazumjevali i
kažnjavanje onih koji su ih kršili od strane poglavice plemena.
Detektivska djelatnost je nastala u dugom evolutivnom procesu, u kome nastaju i
paralelno se razvijaju poslovi i državnih (policije) i privatnih operativaca (privatnih
detektiva). Jedan od prvih detektiva u savremenom smislu te rječi bio je čuveni Vidok koji je
1833. godine je za rešavanje ove vrste problema angažovao robijaše. U tom periodu došlo je
do zloupotreba sloboda i prava građana. Angažovanje robijaša mu nije donjelo slavu, već je
dovelo do revolta građanstva i izazvalo velike probleme, pa je tako 1842. godine pred
Vrhovnim sudom Francuske Vidoku suđeno, ali biva oslobođen optužbi. Ipak pripisuju mu se
velike zasluge za razvoj detektivske djelatnosti, pa i kriminalistike uopšte.
2
I u Engleskoj se razvoj detektivske djelatnosti odvijao paralelno sa razvojem policije.
U tom smislu posebno je značajna ličnost Roberta Pila koji je kao sekretar Ministarstva
2
Jovičić, D.:
Detektivska djelatnost
, Fakultet za bezbjednost i zaštitu, Banjaluka, 2012., str. 37
