UNIVERZITET U BEOGRADU

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET

Digitalna televizija

SEMINARSKI RAD

PREDMET:   MULTIMEDIJALNI SISTEMI

Mentor

:

  

Kandidati:

Dr Irini Reljin

Ivan Rajkovic 04/018

                                                                               Milos Jankovic 04/315

Beograd, 2010

DTV

Elektrotehnicki fakultet,Beograd

Strana

 2

SADRZAJ

:

Str.

Spisak skracenica

4

Spisak slika

5

Spisak tabela

6

1.

Uvod

7

1.1.

DVB-T kao primer prenosnog sistema

7

2.

COFDM

9

2.1.

Coded Orthogonal Frequency Division Multiplex

9

2.2.

Sta znaci COFDM?

10

2.3.

COFDM:Kako organizovati kanale/

10

2.3.1.

Kanalno deljenje

11

2.3.2.

Umetanje podnosioca

11

2.3.3.

Zastita interferencije umetanja

12

2.3.4.

Sinhronizacioni kanal

12

2.4.

COFDM:Kako prenositi podatke?

13

2.4.1.

Glavne karakteristike

14

2.4.2.

Hijerarhijski dijagram stanja

15

3.

Hijerarhijske modulacije

17

background image

DTV

Elektrotehnicki fakultet,Beograd

Strana

 4

SPISAK KORIŠĆENIH SKRAĆENICA

Skracenica

Puni naziv

Objasnjenje (na srpskom)

S/N

Signal/Nois 

Odnos signal/sum

DVB

Digital Video Broadcasting

Digitalni video signal

DVB-S

DVB - Satellite

Satelitski DVB

DVB-C

DVB - Cable

Kablovski DVB

DVB-T

DVB - Terrestrial

Zemaljski DVB

QEF

Quasi Error Free

Prenos bez greske

BER

Bit Error Rate/Ratio

Verovatnoca greske po bitu

HDTV

High Definition Television

TV visokog kvaliteta

SDTV

Standard Definition Television TV standardnog kvaliteta

SFN

Single Frequency Network

Jednofrekvencijska mreza

COFDM

Coded Orthogonal Frequency 
Division Multiplex

Kodirani ortogonalni 
visestruki pristup po 
frekvencijama

RF

Radiofrequency

Radiofrekvencija

DAB

Digital Audio Broadcasting

Digitalni audio signal

CCETT

Centre Commun d'Etudes en 
Telediffusion et 
Telecommunication

Istrazivacka laboratorija 
France Telecoma

QAM

Quadrature Amplitude 
Modulation

Kvadraturna amplitudna 
modulacija

HP

High Priority

Najvisi prioritet

LP

Lov Priority

Najnizi prioritet

MFS

Multi Frequency Network

Višefrekvencijske mreze

DTV

Elektrotehnicki fakultet,Beograd

Strana

 5

SPISAK SLIKA

Br.

Str.

Slika 2.1.

Odziv kanala

10

Slika 2.2.

Podela kanala

11

Slika 2.3.

Umetanje kanala

11

Slika 2.4.

Umetanje zastitnih intervala

12

Slika 2.5.

Sinhronizacijski marker

13

Slika 2.6.

Preslikavanje podatkovanih bitova na podnosioce

14

Slika 2.7.

Osnovni dijagram stanja DVB-T

15

Slika 2.8.

Dijagram stanja DVB-T

16

Slika 3.1.

Simbolicka pokrivenost za hijerarhijsku modulaciju

18

Slika 3.2.

Hijerarhijska modulacija za prenosne prijemnike

19

Slika 3.3.

Hijerarhijska modulacija za vise brzina prenosa

20

Slika 4.1.

Dijagram jednofrekvencijskih mreza snimljenih u Rennesu

24

Slika 5.1.

Upravljanje random frekvencijom predajnika

27

Slika 5.2.

Upravljanje frekvencijom procesiranja COFDM-a u MFN-u

28

Slika 5.3.

Upravljanje frekvencijom procesiranja COFDM-a u SFN-u

29

Slika 5.4.

Vremenska sinhronizacija u SFN mrezi

31

Slika 5.5.

Raspodela kasnjenja u SFN mrezi

32

Slika 5.6.

Vremenska sinhronizacija u DAB SFN mrezi

33

Slika 5.7.

Vremenska sinhronizacija u DVB SFN mrezi

34

background image

DTV

Elektrotehnicki fakultet,Beograd

Strana

 7

1. Uvod

Ne tako davno vecina oblika elektricnih komunikacija su bile analogne od ulaza do izlaza. Dok 
je to vodilo minimiziranju slozenosti sistema rezultat je bio komunikacioni link sa manje nego 
optimalnim sumom, spektralnom korisnošću i/ili pouzdanošću. Sa brzim razvojem u integrisanim 
krugovima   posebno   u   podrucju   obrade   visokofrekvencijskih   digitalnih   signala,   mnogi 
komunikacioni linkovi su danas projektovani da koriste digitalnu modulaciju.
Uprkos   uobicajeno   vecoj   slozenosti   sistema,   postoji   dobar   razlog   da   komunikacioni   linkovi 
koriste digitalnu modulaciju. Za takvu sirinu opsega i odnos signal / sum (S/N) dostupna je veca 
kolicina podataka. Razlog tome je cinjenica da osnovni opseg informacije moze biti obradjen da 
izgleda slucajnije, dopustajuci bolju iskorišćenost radiofrekvencijskog spektra. Nadalje, dalja 
slozenost je u prvom redu implementirana digitalno i cesce u softveru, cineci sistem stabilnijim i 
pouzdanijim nego jednostavniji analogni linkovi

1.1.DVB-T kao primer prenosnog sistema

Kod stvaranja prenosnih standarda koji se ticu radiodifuzije digitalnog video signala - DVB 
(Digital Video Broadcasting) potrebno je dublje razumevanje kanala prenosnih medija. Sirina 
kanala kod satelitske komunikacije je 33 MHz i dosta je ogranicen snagom, te na njega dosta 
jako   uticu   nelinearnosti   napona   napajanja   na   satelitu,   dok   je   koaksijalni   kabl   uze   prenosne 
karakteristike i ogranicen je snagom u torn smislu da kumulativna snaga svih signala ne sme 
preći granice koje su podrazumevane kod pojacavaca postavljenih u kablovskoj mrezi. Jedan od 
glavnih zahteva u koriscenju DVB prenosa za sve prenosne medije je potreba da se prenosi 

Želiš da pročitaš svih 36 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti