AKADEMIJA STRUKOVNIH STUDIJA ŠABAC

ODSEK ZA MEDICINSKE I POSLOVNO-TEHNOLOŠKE 

STUDIJE

ZDRAVSTVENA NEGA

TEMA: DIJAGNOZA GENETSKIH BOLESTI

SEMINARSKI RAD

MENTOR: prof. dr Zora Ranković                             STUDENT: Svetlana Popović 9-25/2018

Šabac, april 2021.

background image

2.DIJAGNOZA GENETSKIH BOLESTI

U zavisnosti od situacije u kojoj se obavlja, jedan isti genetički test može poslužiti:

za otkrivanje uzroka postojećih simptoma bolesti (dijagnostički test),

za otkrivanje toga da li je neko nosilac nefunkcionalnog gena ili

za otkrivanje genetskih grešaka kod nerođenog deteta u toku trudnoće (prenatalni test).

Kako bi se izvršio dijagnostički test kod pacijenta ili analizirao status nosioca kod 

članova pacijentove porodice, obično se koristi uzorak periferne venske krvi, dok se u slučaju 

prenatalnog   genetičkog   testa   koriste   ćelije   nerođenog   deteta   iz   materijala   dobijenog 

amniocentezom ili prilikom biopsije horionskih čupica.

Ukoliko na osnovu kliničkih simptoma, biohemijskih i drugih analiza postoji jasna 

sumnja na samo jedan gen, vrši se ciljani dijagnostički test. Važno je razgovarati sa lekarom o 

preciznosti i obimu genetičkog testa koji je potrebno obaviti jer se genetički testovi razlikuju. 

Nekada se genetičkim testom identifikuju samo najčešće promene u određenom genu a 

nekada se analizira ceo gen. Međutim, u slučaju retkih bolesti, simptomi koje lekar prepozna 

kod   pacijenta   često   ne   ukazuju   samo   na   jednu   dijagnozu,   te   postoji   sumnja   na   desetine 

različitih gena. U takvim kompleksnim slučajevima radi se analiza jednog po jednog gena, a 

primenom   najsavremenijih   molekularno-genetičkih   metoda,   može   se   analizirati   više   gena 

istovremeno. Upravo to je i razlog zašto je za obavljanje nekih genetičkih testova potrebno 

manje, a za neke više vremena. Rezultati genetičkog testa najčešće daju informaciju samo o 

bolesti za koju se test izvodi. Međutim, kada se istovremeno analizira više gena, teorijski je 

moguće da jedan genetički test otkrije rezultate koji ukazuju i na druge bolesti ili stanja.

Rezultat genetičkog testa su identifikovane promene koje narušavaju funkcionisanje 

gena i dovode do razvoja simptoma bolesti – i to barem jedna promena kod dominantnih 

bolesti i barem dve kod recesivnih bolesti. Različite promene dovode do različitih posledica, 

odnosno do manjeg ili većeg narušavanja rada gena, i u skladu sa tim do blažih ili težih 

simptoma bolesti. Takođe, u nekim slučajevima, moguće je detektovati promenu u genu koja 

je opisana kao promena koja ne dovodi do razvoja bolesti (benigna promena) ili promenu koja 

uopšte nije opisana u literaturi pa je njen efekat nepoznat. 

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti