VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH 

STUDIJA BLACE 

 

 

 

 

 

DINAMIKA 

Seminarski rad

 

 

 

 

 

Predmet 

 

 

Fizika 

 

 

 
 

 

 

Mentor 

 

Student 

Vladica Ubavić 

 

Vladimir Rančić 

 

 

Dimitrovgrad, Decembar 2016 

 

 

SADRŽAJ 

 

UVOD

....................................................................................................................................3 

1. SILA ..................................................................................................................................4 

2. NJUTNOVI ZAKONI MEHANIKE ...................................................................................7 

2.1 I NJUTNOV ZAKON ...................................................................................................7 

2.1.1. Masa i inertnost .....................................................................................................7 

2.2 II NJUTNOV ZAKON ..................................................................................................9 

2.3 III NJUTNOV ZAKON ............................................................................................... 10 

3 NEKI TIPOVI SILA U DINAMICI ................................................................................... 11 

3.1 GRAVITACIONA SILA............................................................................................. 11 

3.2 TRENJE ...................................................................................................................... 12 

3.2.1 Sila statičkog trenja (trenje mirovanja) .................................................................. 12 

3.2.2 Sila kinetičkog trenja (trenje klizanja) ................................................................... 13 

LITERATURA ..................................................................................................................... 14 

 

 

 

background image

 

1. SILA 

Svako od nas, primerom svakodnevnih dešavanja ima predstavu o pojmu sile. Kada šutnemo 
loptu,  povučemo  kolica  ili  gurnemo  neki  težak  komad  nameštaja,  mi  u  stvari  delujemo 
određenom silom na te predmete. S druge strane, kada ostavimo loptu da stoji na nekoj ravnoj 
površini, bez uticaja vetra ili drugih sila, lopta će ostati u tom mestu dok na nju ne počnemo 
da delujemo nekom silom. Iz ovoga možemo zaključiti da je sila u stvari uzročnik promena u 
kretanju tela.  U  navedenim  slučajevima,  mi  smo  silu  ilustrovali  kao neko  fizičko delovanje, 
upotrebom  mišića  i direktnim kontaktom. Međutim, tela  mogu delovati  jedno na drugo  i sa 
udaljenosti, putem fizičkih polja. Najpoznatija sila takvog tipa jeste sila gravitacije. Poznato je 
da  sva  nebeska  tela  oko  sebe  imaju  polje  kojim  privlače  druga  tela.  Stoga  zemlja  ostaje  u 
kružnoj putanji oko sunca umesto da nastavi da se kreće pravom putanjom u negodled. Stoga 
ljudi, životinje i sva ostala živa i neživa tela na zemljinoj površini ostaju na zemlji, odnosno 
ukoliko skoče ili budu bačeni uvis, nakon nekog vremena ih sila gravitacije vrati na tlo. 

Prostom  analizom  delovanja  tela  u  prirodi  se  primećuje  da  ima  jako  puno  sila  pa  se  može 
postaviti pitanje da li se mogu nekako klasifkovati kao i da li možda među njima ima određen 
broj osnovnih u smislu da sve ostale mogu da se svedu na njih. 

Maločas smo naveli nekoliko primera sila gde smo napravili dve osnovne grupacije: sile koje 
su rezultat neposrednog kontakta dva tela i sile koje su rezultat delovanja određenog polja. 

 

Slika 1. Neki primeri kontaktnih sila. Na tela uokvirena isprekidanom linijom se deluje silom u pravcu 

označenog strelicom. 

Kroz istoriju su naučnici bili zbunjeni idejom da tela mogu da deluju jedno na drugo a da nisu 
u kontaktu. Da bi se prevazišao taj konceptualni problem, Majkl Faradej (1791-1867.) je uveo 
pojam polja. U skladu  sa tim pristupom, kada se objekat 1 nađe u prostoru u nekoj tački P 
blizu objekta 2, kaže se da objekat 1 interaguje sa objektom 2 (npr. gravitaciono) preko polja 
koje postoji u tački P kreirano od strane objekta 2. Analogno tome, u tački u kojoj se nalazi 
objekat  2  takođe  postoji  polje  koje  kreira  objekat  1.  U  realnosti,  oba  objekta  kreiraju 
odgovarajuća polja u prostoru oko sebe. 

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti