/
DISKRIMINACIJA NA TRŽIŠTU RADA
-SEMINARSKI RAD-
Mentor: Student:
/
2. ISTORIJSKO PORIJEKLO I DEFINISANJE DISKRIMINACIJE
NA TRŽIŠTU RADA
Prije nego što definisemo pojam diskriminacije na tržištu rada, bitno je objasniti i njeno
porijeklo. Diskriminaciju na tržištu rada mnogo je lakše definisati, nego prepoznati. Takođe,
teško ju je izmjeriti ili brojčano iskazati.
Diskriminacija ima korijene u društvenim shvaćanjima (npr. predrasude o ulozi žene, pola ili
boje kože prilikom zapošljavanja). Upravo zbog duboke ukorijenjenosti diskriminacije u
društvena shvatanja i načina na koji ona utiče na samo tržište rada, možemo slobodno govoriti
o instituciji diskriminacije na tržištu rada.
Do danas nisu pronađeni i ne postoje podaci o tome kada se diskriminacija na tržištu rada
javlja. Istorija je zabilježila samo neke određene pojave koje bi se mogle okarakterisirati kao
prvi začeci diskriminacije na tržištu rada. Istorijski gledano, zemlje Zapadne Evrope i
Amerike uvijek su bile osjetljive na pitanja rasne i vjerske diskriminacije, te diskriminacije
prema nacionalnosti, a u novije vrijeme sve se više pažnje polaže i spoljnoj diskriminaciji. S
istorijskog aspekta, prateći međunarodne konvencije i paktove, može se zaključiti da se
najduže zadržala diskriminacija prema ženama. Međunarodna konvencija o ukidanju svih
oblika rasne diskriminacije usvojena je 1965. godine. Analogna konvencija o ukidanju svih
oblika diskriminacije prema ženama usvojena je 1979. godine, a stupila je na snagu tek 1981.
godine. Na Svjetskoj konferenciji u Kopenhagenu 1980. ravnopravnost je interpretirana ne
samo kao eliminacija diskriminacije, nego i kao jednakost u pravima, dužnostima i
mogućnostima učešća žena u radu, razvoju i odlučivanju.
Prvi doseljenici na Američkom kontinentu, Indijancima su odricali sva prava i time
onemogućili njihov ekonomski razvoj. Povijest crnih Amerikanaca obilježena je
višestoljetnim ropstvom, no i nakon što je ropstvo ukinuto crnci su ostali na samim
marginama društvenog i ekonomskog života. Kada su pripadnici ostalih nacionalnosti stigli u
SAD, bili su nerado primani i često nisu mogli dobiti bolje poslove.
1
U zadnjih nekoliko
godina isključivanjem žena i nebijelaca iz visokoplaćenih poslova diskriminacija se samo
produbljivala i pojačavala. Oduvijek, pa sve do danas zadržao se raskorak između nadnica
bijelih zaposlenih muškaraca i ostalih grupa.
Osim diskriminacije manjinskih grupa, istorija je obilježena i spoljnom diskriminacijom. Žene
su grupa koja trpi ekonomsku diskriminaciju. Zbog uloge koja po društvenim shvatanjima
pripada ženi, one godinama imaju neznatan udio u ukupnoj radnoj snazi, a zbog inferiornog
1
A. P., Samuelson, W., Nordhaus : Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 241.
3
obrazovanja mnogi su im dobro plaćeni poslovi nedostupni. Zbog toga su žene najčešće
zaposlene u suficitarnim zanimanjima. Od pamtivijeka manjinski su radnici isključivani sa
tržišta rada i time bačeni na margine društva, jer im je isključivanje diskriminiralo moć
zarade. Zbog isključivanja manjina iz dobrih poslova, tržišne su snage odredile da one mogu
imati mnogo manje nadnice od privilegovanih radnika.
Diskriminacija na tržištu rada veoma je složena pojava, pa postoje mnoge njene definicije.
Tako Samuelson i Nordhaus u svom izlaganju ovog problema zastupaju mišljenje da su
razlike u zaradama univerzalna pojava u tržišnoj ekonomiji. Isto tako kažu da kada razlika u
zaradama proizlazi samo iz beznačajne osobne karakteristike kao što je rasa, pol ili religijska
pripadnost, taj fenomen nazivamo diskriminacijom.
2
Mnogi su se autori bavili pojmom diskriminacije na tržištu rada, pa zbog toga postoje i mnogi
načini na koje se ona tumači.
Diskriminacijom na tržištu rada bavili su se i autori McConnel i Brue, koji u svojim djelima
navode da diskriminacija u ekonomskom smislu postoji kada su žene ili radnici pripadnici
manjina koji imaju iste sposobnosti, obrazovanje, staž i iskustvo kao i bijeli muški radnici,
izloženi lošijim uslovima u pogledu zapošljavanja, dostupnosti zanimanja, unapređenja ili
nadnica.
Prema Beniću, koji je takođe pokušao dati svoje viđenje diskriminacije na tržištu rada,
diskriminacija na tržištu rada postoji kada radnici koji imaju iste sposobnosti, obrazovanje i
iskustvo, zbog nekih sasvim osobnih obilježja (rasa, pol, religijska pripadnost) nemaju iste
uslove zapošljavanja, dostupnosti zanimanjima, unapređenjima i/ili pak nemaju iste zarade.
Autori Henderson i Poole imaju nešto drugačiji pristup kod definisanja diskriminacije na
tržištu rada. Oni, u svojim djelima, tvrde da ekonomska diskriminacija na tržištu rada postoji
ukoliko radnici, koji imaju istu vrijednost graničnog proizvoda rada, dobijaju različite nadnice
na osnovu npr. pola, rase, religijske pripadnosti ili pripadnosti određenoj etničkoj grupi.
Slično tvrde i Baumol i Blinder, koji navode da ekonomska diskriminacija na tržištu rada
postoji ukoliko isti faktor proizvodnosti dobija različitu nadnicu za ekvivalentan doprinos
outputu.
3
Navedene su samo neke od mnogobrojnih definicija diskriminacije na tržištu rada koje nudi
literatura.
2
Ibidem, str. 241.
3
J. W., Baumol, S. A., Blinder : Economics, Principles and Policy, The Dryden Press Harcourt Brace &
Company, Orlando, 1994., str. 431.
4
