Visoka tehni

č

ka škola strukovnih studija u Zrenjaninu

OSNOVE HEMIJSKE SINTEZE

TEMA:

TEHNOLOGIJA SUMPORNE 

KISELINE

Mentor: spec.Jelena 

Đ

eri

ć

Autor: Gorana Miljuš 53/11-H

OSOBINE SUMPORNE KISELINE

Sumporna kiselina je uljasta te

č

nost bez boje i mirisa,veoma otrovna. Sa vodom se meša u svim 

odnosima uz osloba

đ

anje velike koli

č

ine toplotne energije.

Azeotropska smeša kiseline i vode sadrži 98,3% H

2

 SO

4

 i 1,7% H

2

O. Klju

č

a na 338 

o

C i gustina 

takve kiseline iznosi 1,843g/cm

3

. Na temperaturi od 450

o

C se potpuno razlaže na SO

3

 i H

2

O.

Veoma je higroskopna i u dodiru sa organskim materijama dehidratiše ih. U dodiru sa kožom 
stvara opekotine. Spada u najja

č

a oksidaciona sredstva. Jedna je od najja

č

ih organskih kiselina.

Disosuje u dva stepena,te gradi dve vrste soli:

Hidrogensulfate i

Sulfate.

Metale sa negativnim redoks potencijalom razara uz osloba

đ

anje vodonika. Bakar, živu ili srebro 

razara uz osloba

đ

anje SO

2

. Liveno gvož

đ

e pasivizuje, zato se koncentrovana kiselina 

č

uva u 

gvozdenim rezervoarima.

ZNA

Č

AJ I UPOTREBA SUMPORNE KISELINE

Sumporna kiselina spada u najzna

č

ajnije strateške materije. Ima najve

ć

i industrijski zna

č

aj. Jedan 

je od najvažnijih proizvoda hemijske industrije. Njena proizvodnja i dalje služi kao indikator 
razvijenosti industrije neke zemlje. Najvažnija je neorganska kiselina. Svetska proizvodnja 
sumporne kiseline dostiže 

č

ak 50 tona godišnje.

Velika koli

č

ina sumporne kiseline (

č

ak 1/3) troši se za proizvodnju superfosfata. To je zato što je 

velika potražnja za vešta

č

kim 

đ

ubrivom. I na proizvodnju amonijum-sulfata se utroši mnogo 

proizvedene sumporne kiseline. Ona se upotrebljava i za proizvodnju natrijum-sulfata i 
hlorovodoni

č

ne kiseline,aluminijum-sulfata,plavog kamena,gvož

đ

e(II)-sulfata,cink-

sulfata,magnezijum-sulfata i drugih hemikalija,mineralnih pigmenata(litopon,titan-
dioksida),zatim za rafinaciju mineralnih ulja,za punjenje akumulatora,u 
metalurgiji,galvanotehnici i pri elektroli

č

kom dobijanju i 

č

ć

enju bakra,cinka i drugih metala.

Koncentrovana sumporna kiselina se upotrebljava u industriji organskih 
boja,eksploziva,vešta

č

kih vlakana,sredstva za pranje i u drugim granama organske industrije.

Najve

ć

i deo sumporne kiseline uopšte ne dolazi na tržište ve

ć

 se odmah dale prera

đ

uje ili 

upotrebljava u hemijskim kombinatima u kojima se i proizvodi.

ISTORIJSKI PREGLED SUMPORNE KISELINE

background image

Kontaktni postupak.

Kod oba postupka razlikujemo tri faze proizvodnje: 

Proizvodnja SO

2

 i njegovo pre

č

ć

avanje

Oksidacija SO

2

 u SO

3

 i

Apsorpcija SO

3

.

SIROVINE I PROIZVODNJA SUMPOR-DIOKSIDNOG GASA

Sagorevanjem sumpora i prženjem sulfitnih ruda (pirita,halkopirita,galenita ili sfalerita) dobija se 
gas koji sadrži sumpor dioksid i koji služi kao polazna sirovina za proizvodnju sumporne kiseline 
po ma kojem od pomenuta tri postupka.

Gas se može dobiti i sagorevanjem vodonik-sulfida(sporedni proizvod dobijen nekim drugim 
hemijskim procesom) ili redukcijom sulfata.

SAGOREVANJE SUMPORA

Stopljeni pre

č

ć

eni sumpor ubacuje se u rotacioni cilindar ili u kaskadnu pe

ć

 gde se sagoreva u 

tankom te

č

nom sloju ili se rasprskava tako da se para sumpora zakovitla sa dovoljnim viškom 

suvog vazduha. 

Temperatura gasa što napušta pe

ć

 jeste 1100-1200

o

C. Toplota se iskoriš

ć

ava za proizvodnju pare. 

Gornja granica koncentracije sumpor-dioksida pri sagorevanju sumpora vazduhom jeste 15-16 
%.

Gas dobijen na ovaj na

č

in je relativno 

č

ist,ne sadrži arsena,a koli

č

ina prašine je vrlo mala. Posle 

obi

č

nog pre

č

ć

avanja može se direktno primeniti i u komtaktnom procesu.

PRŽENJE PIRITA (FeS

2

)

Kod nas se sumpor-dioksidni gas dobija pri prženju metalnih sulfida,ali i prženjem pirita.

Pirit ima najve

ć

u koli

č

inu sumpora,53,4 % ako je 

č

ist. Prate ga skoro uvek sulfidi bakra,olova i 

cinka,zatim arsenova i selenova jedinjenja i druge primese. S gledišta proizvo

đ

a

č

kiseline,primese koje deo sumpora vezuju u obliku sulfata nisu poželjne. Isto tako su nepoželjne 
primese koje su kataliti

č

ki otrovi ili nepovoljno uti

č

u na kvalitet proizvoda. Kod nas su 

najbogatiji i najbolji majdanpe

č

ki piritni flotacioni koncentrati sa 40 % sumpora.

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti