Događaji nakon izveštajnog perioda ( MRS 10, SIC 7 )
SEMINARSKI RAD
DOGAĐAJI NAKON IZVJEŠTAJNOG PERIODA
( MRS 10, SIC 7 )
Mentor:
Student:
Prof. dr Zoran Todorović
Podgorica, Novembar 2016. godina
1
SADRŽAJ
UVOD...............................................................................................................................................2
1. MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARDI.......................................................3
2. CILJ PRIMJENE MEĐUNARODNIH RAČUNOVODSTVENIH STANDARDA...................5
3. DOGAĐAJI NAKON IZVJEŠTAJNOG PERIODA MRS 10....................................................6
4. SIC 7 - UVOĐENJE EURA.........................................................................................................8
ZAKLJUČAK.................................................................................................................................12
LITERATURA............................................................................................................................... 13

3
1. MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARDI
MRS u svom osnovnom značenju podrazumijevaju dogovorena pravila o pripremanju,
priznavanju, odmjeravanju ili vrednovanju i prezentaciji stavki računovodstvenih iskaza
ekonomskog subjekta.
Osnovni elementi finansijskih izvještaja ekonomskih subjekata su:
bilans stanja, na kraju poslovne godine,
bilans uspjeha za poslovnu godinu na čijem se kraju sastavlja bilans stanja,
gotovinski tok za isti period za koji se sastavlja bilans uspjeha,
promjene na kapitalu.
Pored ovog ekonomski subjekti sastavljaju aneks – dodatni računovodstveni izvještaj kao i
izvještaj o poslovanju. Takođe objelodanjuju primijenjene računovodstvene politike u gore
pomenutim finansijskim izvještajima. Osnovna svrha bilansa stanja je da obezbijedi podatke o
finansijskoj poziciji ekonomskog subjekta, bilans uspjeha daje informacije o rentabilnosti ili
zarađivačkoj sposobnosti, a informacije o promjenama u finansijskoj poziciji daje bilans tokova
gotovine. Djelovi finansijskih izvještaja su u suštini međusobno isprepletani i odražavaju različite
aspekte istih poslovnih transakcija i događaja i svi zajedno mogu da pruže adekvatnu informaciju
o nekom ekonomskom subjektu.
Da bi pripremio finansijske izvještaje računovođa mora da izvrši priznavanje određenih
kategorija koje čine sastavni dio nekog finansijskog izvještaja, odnosno ekonomskih transakcija
ili događaja koji su grupisani prema svojim ekonomskim karakteristikama. Ako je u pitanju
bilans stanja jasno moraju da se razgraniče kategorije koje predstavljaju imovinu – aktivu tog
bilansa (kao što su: novčana sredstva, osnovna sredstva, potraživanja od kupaca, ulozi i drugi
plasmani kod drugih i sl.).
Pasivu čine:
kapital,
rezerve,
obaveze prema dobavljačima,
obaveze prema kreditorima i sl.
Gore pomenuti elementi bilansa stanja se direktno odnose na odmjeravanje finansijske pozicije
ekonomskog subjekta.
U bilansu uspjeha radi se o posebno razvrstanim i iskazanim prihodima i rashodima i oblicima
rezultata po istim. Na primjer: poslovni prihodi, poslovni rashodi i rezultat dobitak ili gubitak iz
poslovne aktivnosti, zatim finansijski prihodi i rashodi i rezultat finansiranja i neposlovni i
vanredni prihodi i rashodi i njihov rezultat. Svi zajedno daju konačni rezultat ekonomskog
Stojanović Rada:
Finansijsko izvještavanje
, prvo izdanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2008, str. 13.
Ibidem, str. 14.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti