Donji respiratorni putevi
Milica Jovanović
Seminarski rad
Donji disajni putevi
1
SADRŽAJ
UVOD..............................................................................................................................................3
GRKLJAN....................................................................................................................................... 4
Duplja grkljana............................................................................................................................................. 4
Hrskavice grkljana (cartilagines laryngis)....................................................................................................6
Tiroidna hrskavica....................................................................................................................................7
Krikoidna krskavica................................................................................................................................. 7
Epiglotis....................................................................................................................................................8
Aritenoidne hrskavice...............................................................................................................................8
Milica Jovanović
Seminarski rad
Donji disajni putevi
2
UVOD
Disanje (respiratio) je unošenje vazduha disajnim putevima do pluća u kojima se vrši
razmena ugljen-dioksida iz krvi sa kiseonikom iz vazduha.
Osnovna uloga respiratornog sistema je u održavanju konstantne koncentracije
respiracijskih gasova, tj
O2
i C
O2
, u organizmu. Uz pomoć ovog sistema, venska krv se
oksigeniše, dok se višak C
O2
koji je nastao u procesima metabolizma, odstranjuje iz organizma.
Ovu svoju osnovnu ulogu respiratorni sistem ostvaruje uz pomoć dve pumpe. Jedna od ovih pumpi
(sistem pluća i grudnog koša) omogućuje kretanje vazduha između atmosfere i alveola, dok druga
(desno srce) omogućuje cirkulaciju krvi. Respiratorna pumpa omogućava ventilaciju alveolarnog
prostora pluća, s tim što vazduh koristi iste disajne puteve i za inspirijum (udah) i za ekspirijum
(izdah).
Sistem organa za disanje sačinjava skup sprovodnih disajnih puteva i pluća. Disajni
putevi se dele na gornje i donje. U gornje disajne puteve ubrajaju se nosna duplja (cavitas nasi) sa
pridodatim sinusima (sinus paranasales), ždrelo (pharynx), kao i usna duplja (cavitas oris).
Udahnuti vazduh iz nosne duplje dospeva do ždrela. Usta su pomoćni disajni put. U donje disajne
puteve spadaju grkljan (larynx), dušnik (trachea), glavne dušnice (bronchi pulmonales) i njihove
grane koje su u sastavu pluća. Gornji disajni putevi se nalaze u predelu glave, a donji su smešteni
u vratu i grudnoj duplji. Pluća (pulmones) se nalaze u bočnim delovima grudne duplje, obmotana
plućnom maramicom (pleura).
Slika1. Respiratorni sistem

Milica Jovanović
Seminarski rad
Donji disajni putevi
4
dve kvržice, gornja – klinasta (
tuberculum cuneiforme
) i donja – rogolika (
tuberculum
corniculatum
), ispod kojih se nalaze istoimene male hrskavice grkljana (
cartilage cuneiformis i
cartilage corniculata
). Između donjih kvržica nalazi se mali usek,
incisura interarytenoidea
, na
kome se najpre javljaju ulceracije kod tuberkuloznog oboljenja grkljana.
Duplja grkljana na frontalnom preseku podseća svojim oblikom na peščani sat - na dva
vertikalna levka, koji su svojim užim krajevima okrenuti jedan prema drugome. U njenom
srednjem, suženom delu nalaze se na bočnom zidu grkljana dva parna sluzokožna nabora, koji se
pružaju sagitalno jedan iznad drugog. Sagitalni nabori dele grkljansku duplju u tri sprata -
gornji, srednji i donji. Gornji sprat, predvorje
(vestibulum laryngs),
pruža se od grkljanskog
ulaza do gornjih sagitlanih nabora, do lažnih glasnih žica
(plicae vestibulares).
Lažne glasne žice
sadrže u sebi po jednu slabu fibroznu vezu
(lig. vestibulare)
i zaklapaju međusobno pukotinu
predvorja
(rima vestibuli),
kojom gornji sprat komunicira sa srednjim. Donji sluzokožni nabori,
glasne žice
(plicae vocals)
predstavljaju organ glasa
(glottis).
One zaklapaju međusobno glasnu
pukotinu
(rima glottidis),
koja predstavlja ulaz u donji, subglotični sprat grkljana
(cavum
infraglotticum)
. Srednjem spratu odgovara sluzokožni špag između lažne i prave glasne žice,
komora grkljana
(ventriculus laryngis – Morgagni),
koja glasnim žicama služi kao rezonator.
Glasna pukotina
(rima glottidis),
najuži je deo grkljanske duplje. Na njoj se razlikuju dva
dela, prednji - intermembranozni
(pars intermembranacea)
i zadnji - interkartilaginozni
(pars
intercartilaginea)
, s obzirom na sastav glasne žice, koja je u prednjem delu opnasta, a u zadnjem
delu hrskavična. Glasna žica u svom opnastom delu sadrži istoimeni mišić
(m. vocalis)
i
elastičnu vezu
(lig.vocale)
, a u zadnem delu istoimeni nastavak zdelaste hrskavice
(processus
vocalis).
Slika 2. Grkljan
Milica Jovanović
Seminarski rad
Donji disajni putevi
5
Hrskavice grkljana (cartilagines laryngis)
U grkljanu se nalazi 16 hrskavica, 6 parnih i 4 neparne. Na slici 3. prikazane su hrskavice
grkljana, koje se dele na velike i male, stalne i nestalne. Od funkcionalnog značaja su samo četiri velike,
stalne hrskavice grkljana:
1. tiroidna, ili štitasta,
2. krikodina, ili prstenasta,
3. epiglotična, ili kapačna,
4. aritenoidna, ili zdelasta.
Slika 3. Hrskavice grkljana
Od ovih hrskavica, jedino je aritenoidna parna. Male i nestalne hrskavice grkljana nemaju funkcionalni
značaj.

Milica Jovanović
Seminarski rad
Donji disajni putevi
7
hvatište za srednji krikotiroidni ligament; sa strane hvatište za
conus
elasticus
i
mm.cricoarytaenoidei laterales
;
Unutrašnja površina krikoidne hrskavice je glatka i obložena mukoznom membranom.
Epiglotis
Epiglotis
(lat. cartilago eppiglottica)
je tanka pločica fibrohrskavice žućkaste boje,
oblika lista, koja se projektuje koso prema gore iza korena jezika, ispred ulaza u grkljan.
Slobodni kraj je širok i zaobljen; kraj koji se hvata je dugačak, uzak i povezan tiroepiglotičnim
ligamentom za ugao koji prave dve lamine tiroidne hrskavice. Niži deo njegove anteriorne
površine povezan je s gornjom ivicom tela hioidne kosti elastičnim ligamentom, hioepiglotičnim
ligamentom.
Anteriorna ili lingvalna površina epiglotisa je savijenaka napred i prekrivena u svom
gornjem slobodnom delu mukoznom membranom koja se udvostručuje sa strane i na korenu
jezika i pravi medijalni i dva lateralna glosoepiglotična nabora; lateralni nabori su delimično
pričvršćeni za zid ždrela. Niži deo anteriorne površine leži iza hioidne kosti, hiotiroidne
membrane, i gornjeg dela tiroidne hrskavice, ali odvojen je od ovih struktura masom masnog
tkiva.
Posteriorna ili laringealna površina je glatka, konkavna lateralno-lateralno, konkavno-
konveksna odozgo prema dole; niži deo projektuje se unazad kao izdignuće - tuberkul. Kada se
pomeri mukozna membrana, površina hrskavice je indentirana brojnim jamicama u kojima su
smeštene mukozne žlezde. Za njene strane hvataju se ariepiglotični nabori.
Aritenoidne hrskavice
Aritenoidne hrskavice
(lat. cartilagines arytaenoideae)
su parne hrskavice smeštene na
gornjoj ivici lamine krikoidne hrskavice sa zadnje strane grkljana. Obe su oblika piramide i
imaju tri površine, bazu i vrh.
Posteriorna površina je glatka, konkavna i daje hvatište za
m.arytaenoidei
obliquus
i
transversus
.
Anterolateralna površina je pomalo konveksna i gruba. Na njoj je, blizu vrha hrskavice,
okruglo izdignuće
(lat. colliculus)
s kojeg kreće izbočenje
(lat. crista arcuata)
ka nazad, a zatim
dole i napred do
processusa vocalisa
(hvatišta vokalnog ligamenta na aritenoidnoj hrskavici).
Medijalna površina je uska, glatka i spljoštena, prekrivena mukoznom membranom i
pravi lateralno ograničenje interkartilaginoznog dela
rimae glottidis
.
Baza svake ove hrskavice je široka, i njena konkavna glatka površine služi za
uzglobljenje sa krikoidnom hrskavicom. Lateralni ugao je kratak, zaobljen i izbočen; projektuje
se ka nazad i lateralno i naziva se muskularnim nastavkom; daje hvatište
za
m.cricoarytaenoideus posterior
pozadi i
m.cricoarytaenoideus lateralis
napred. Anteriorni
ugao, takođe izbočen, je oštiriji i projektira se horizontalno prema napred - daje hvatište za
vokalni ligament pa se naziva vokalni nastavak.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti