Doprinosi na platu i iz plate
1
UNIVERZITET U TRAVNIKU, TRAVNIK
FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU, TUZLA
POSLOVNA EKONOMIJA
DOPRINOSI NA PLATU I IZ PLATE
SEMINARSKI RAD IZ JAVNIH FINANSIJA
Kandidati
Mentor
Tuzla, Maj 2019. godine
2
SADRŽAJ

4
1. DOPRINOSI
Doprinosi su važan finansijski instrument kojim se prikupljaju sredstva za finansiranje javnih rashoda.
U literaturi se svrstavaju u red tzv. parafisklanih davanja.
Neka obilježja doprinosa su:
Doprinosi nisu prihod budžeta,
Namijena trošenja doprinosa je unaprijed utvrđena,
Obaveza plaćanja se odnosi na određeni krug korisnika koji su povezani određenim
ekonomskim, socijalnim ili nekim drugim razlozima i po pravilu obaveza plaćanja doprinosa
nije utvrđena propisima državnog organa.
Doprinosi su javni prihodi novijeg datuma i još nedovoljno priznati i poznati u mnogim zemljama.
Porodica doprinosa je danas veoma brojna, a najznačajniji član je socijalno osiguranje. Socijalno
osiguranje predstavlja zaštitu koju društvo pruža svojim članovima kroz niz javnih mjera kako bi ih
obezbjedio od ekonomskih i socijalnih poteškoća nastalih usljed znatnog smanjenja njihove
ekonomske snage (prihoda) zbog bolesti, povreda na radu, nezaposlenosti, invalidonosti, starosti i
smrti. Ono obezbjeđuje i pokriće troškova liječenja, kao posebnu pomoć u slučaju duže bolesti.
Doprinosi su karakteristični po tome što su javni prihodi, ne plaćaju ih sva lica nego samo oni koji će
imati korist od tako prikupljenih sredstava, predstavljaju prinudno plaćanje, tj.obaveznu naknadu
pojedinaca ili grupa za učinjene usluge, prikupljena sredstva su strogo namjenska sredstva,ne prolaze
kroz budžet i budžetsku proceduru.
2. POJAM DOPRINOSA
Doprinosi su finansijski instrument koji koristi neka država da bi osigurala novčana sredstva za
neki javni rashod. Doprinosi su ustvari posebna vrsta poreza, koji se obično naplaćuju iz bruto plate
zaposlenih osoba. Predstavljaju dio poreznog tereta koji snosi radno aktivni sloj građana neke države.
Zbog zakonskih okvira koje država stvara oko doprinosa, pravne osobe koje su dužne plaćati doprinos
obično ne mogu izbjeći njegovo plaćanje ili ga zamijeniti s nekim drugim finansijskim instrumentom,
kao što je plaćanje posebnog osiguranja za istu namjenu.
Doprinosi za socijalno osiguranje vrsta su izravnih, obveznih nameta kojima se finansira sustav
socijalnog osiguranja građana kao što je na primjer mirovinsko ili zdravstveno osiguranje. Doprinosi
se obično ubiru iz plate (tj. na teret zaposlenika) i na platu (tj. na teret poslodavca), te se skupljaju u
izvanproračunskim fondovima čija je funkcija isplata naknada socijalnog osiguranja građanima.
Doprinose isplatitelj automatski uplaćuje na račune fondova pri svakoj isplati plate.
5
Iako su slični porezima, doprinosi za socijalno osiguranje ipak se razlikuju od njih. Naime, namjena
doprinosa je unaprijed određena, a njihova bi visina trebala biti proporcionalna pruženoj usluzi. Oni se
koriste za financiranje određenih socijalnih potreba koje se ostvaruju u namjenskim fondovima. Za
razliku od doprinosa, namjena poreza nije unaprijed određena, te se oni slijevaju u proračun iz kojega
se financiraju različite javne potrebe.
Kako je riječ o izdvajanjima koja se moraju naumiti pri svakoj isplati plate, doprinosi se smatraju
administrativno vrlo jednostavnim nametom. S obzirom na to da se za doprinose ne priznaju nikakva
oslobođenja ni osobni odbici, ne treba popunjavati ni godišnju poreznu prijavu, pa ni porezna uprava
ni porezni obveznici stoga nemaju administrativnih troškova. Doprinosima se u fondove slijevaju
veliki iznosi uz relativno niske troškove njihova ubiranja.
Osnovni izvor finansiranja obaveznog socijalnog osiguranja (penzijsko i invalidsko, osiguranje,
zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti) predstavljaju doprinosi.
Uplatom propisanih doprinosa, čiju kontrolu obračunavanja i plaćanja vrši Poreska uprava, formiraju
se sredstva kojima nosioci obaveznog socijalnog osiguranja izvršavaju obaveze utvrđene zakonima i
drugim propisima kojima su regulisane te oblasti, odnosno obezjeđuju davanja iz odgovarajućih
oblasti osiguranja (penzije, novčane naknade, medicinske usluge, itd.).
Institut doprinosa za obavezno socijalno osiguranje uređen je jedinstveno, Zakonom o doprinosima za
obavezno socijalno osiguranje. Ovim zakonom su utvrđeni obveznici obraćunavanja i plaćanja
doprinosa, osnovice i stope doprinosa, dodatni doprinosi za period osiguranja koji se računa sa
uvećanim trajanjem (beneficirani staž), način obračunavanja i plaćanja doprinosa i dr.
3. FISKALNI JAVNI PRIHOD I DOPRINOSI U NJEMU
Pod javnim prihodima podrazumijevamo sva novčana sredstva odnosno prihode koje država prikuplja
a samim tim i raspoređuje a samim tim i troši u cilju omogućavanja rada njenih organa i institucija, u
namjeri vršenja aktivnosti i pružanja usluga zbog kojih su osnovane. Prema tome pod javnim
prihodima se podrazumijevaju sva ona novčana sredstva koja služe zajednici za podmirenje javnih ili
društvenih rashoda. . Karakteristike javnih prihoda
- ubiranje u novcu
- ubiranje periodično
- ubiranje iz prihoda, dohotka i iznimno imovine
- služe za podmirenje javnih potreba.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti