Doprinosi kao oblik javnih prihoda
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINASIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
PORESKA I BUDZETSKA KONTROLA I REVIZIJA
Tema: DOPRINOSI KAO OBLIK JAVNIH PRIHODA
Profesor:
Student :
Doc.dr.Miroslav Dinčić
Naimkadić Mensuda
index/ II- 2952/12
Bijeljina, 2012
1
SADRŽAJ
1.Uvod.............................................................................................................................................3
2. Klasifikacija javnih prihoda- doprinosi fiskalni javni prihodi ....................................................4
3. Doprinosi za socijalno osiguranje................................................................................................5
3.1. Obavezni doprinosi za socijalno osiguranje..............................................................................5
3.1.1. Pojam Obavezni doprinosi.....................................................................................................5
3.1.2.Razlika izmedju poreza i doprinosa .......................................................................................6
4. Karakteristike i obilježja doprinosa …………………………………………………………..7,8
5. Samodoprinos .............................................................................................................................9
6. Doprinos za penzisko ili mirovinsko osiguranje..........................................................................9
6.1. Razlika između obaveznog (državnog) penziskog osiguranja i dobrovoljnog ( privatnog)....10
6.2. Razlika između životnog i penziskog osiguranja ....................................................................10
7. Pojam i znacaj penziskog i invalidskog osiguranja.....................................................................11
8. Cilj doprinosa za zdravstveno osiguranje i zaštitu .....................................................................12
9. Značaj - zapošljavanje odnosno doprinos za slucaj nezaposlenosti ……………...…...……13,14
10.Zaključak...................................................................................................................................15
11.Literatura....................................................................................................................................16
2

JAVNI
PRIHODI
JAVNI
PRIHODI
REDOVNI
REDOVNI
VANREDNI
VANREDNI
Javni zajmovi
Javni zajmovi
Vanredni
porezi
Vanredni
porezi
Ostali vanredni
javni prihodi
Ostali vanredni
javni prihodi
Nefiskalni
Nefiskalni
Fiskalni
Fiskalni
Pokloni
Pokloni
Donacije
Donacije
Državne
ustanove
Državne
ustanove
Državna
preduzeća
Državna
preduzeća
Ostali nefiskalni
porezi
Ostali nefiskalni
porezi
Porezi
Porezi
Takse
Takse
Doprinosi
Doprinosi
Naknade
Naknade
Ostali fiskalni
javni prihodi
Ostali fiskalni
javni prihodi
iz imovine
iz imovine
iz prihoda
iz prihoda
iz rashoda
iz rashoda
administrativne
administrativne
komunalne
komunalne
sudske
sudske
boravišne
boravišne
obavezni
obavezni
dopunski
dopunski
za opšta dobra
za opšta dobra
za komunalna
dobra
za komunalna
dobra
za gradsko
građ. zemljište
za gradsko
građ. zemljište
2. Klasifikacija javnih prihoda
Doprinosi - fiskalini javni prihodi
Javni prihodi se sastoje od različitih elemenata, koji su klasifikovani prema različitim
karakteristikama, zavisno od vrste prihoda. Tako su, na primer, porezi klasifikovani uglavnom
prema tome šta čini njihovu osnovicu za oporezivanje. Donacije se grupišu prema izvoru iz kojeg
takav prihod potiče (tj. prema tome ko je davalac dotacije, transfera ili donacije), dok se prihodi
od imovine klasifikuju prema vrsti takvog prihoda (kamata, dividenda, zakupnina).
Fiskalni (dažbinski) javni prihod budžeta odgovarajuće političko-teritorijalne jedinice, ali se ona
upravo plaća kao naknada za određenu uslugu koju neki državni organ (npr. sudski ili upravni)
pruža obvezniku. Prihodima od taksi se, dakle, ne podmiruju opšti javni rashodi, već troškovi koji
su prouzrokovani radnjama državnih organa, koji čine konkretnu uslugu određenom licu. One su,
po pravilu, budžetski prihod.
Doprinosi
se smatraju davanjem koje se izdvaja za finasiranje opće društvenih potreba
Doprinosi
su fiskalni oblici pomoću kojih se prikupljaju sredstva za financiranje određenih
zapada, danas je doprinos za socijalno osiguranje.
Doprinosi se razlikuju od zemlje do zemlje (neke
osiguravaju samo najnužniju socijalnu
zaštitu za svoje zaposlene, dok je u drugim državama socijalna zaštita na zavidnoj visini).
Kod nas se danas plaćaju za socijalno osiguranje doprinosi za :
- doprinos za penzisko osiguranje
- invalidsko osiguranje,
- zdravstveno osiguranje i zaštita
4
- zapošljavanje odnosno doprinos za slucaj nezaposlenosti.
3. Doprinosi za socijalno osiguranje
Novim zakonskim rješenjima regulisan je sistem socijalnog osiguranja koji se zasniva na četiri
osnovna načela i to :
- Načelo obaveznosti: znači da je sistem doprinosa za socijalno osiguranje određen zakonom kao
obavezujući kako za fizička tako i za pravna lica na koja se odnosi.
- Načelo pluraliteta izvora finansiranja: znači da se sistem doprinosa za sosijalno osiguranje
zasniva na ekonomskoj snazi osiguranika,poslodavca i drugih obveznika.
-Načelo proporcijonalnosti: znači da se doprinosi za socijalno osiguranje plaćaju po proporcij-
onalnim stopama.
- Načelo namjenskog korištenja sredstava: znači da su sredstva mobilisana po osnovu doprinosa
za socijalno osiguranje strogo destinirana i nemogu se koristiti za neke druge potrebe..
¸
3.1. Obavezni doprinosi za socijalno osiguranje
3.1.1. Pojam Obavezni doprinosi
Obavezni doprinosi za socijalno osiguranje su vrsta izravnih poreza te prema tome ulaze u
širem smislu u porezni sustav. Oni su temeljni prihodi kojima se finasiraju izdaci za penzisko
osiguranje za zdravstveno osiguranje i za zapošljavanje.
Sustav obaveznog socijalnog osiguranja sastoji se od: obaveznog penziskog osiguranja na temelju
generacijske solidarnosti. Dorinosi za ovo osiguranje uplaćuju se u Zavodu za penzisko ili
mirovinsko osiruranje. Tako da se doprinosi za ovo osiguranje uplaćuju u mirovinske ili penziske
fondove prema odabiru osiguranika. Doprnos obaveznog zdravstvenog osiguranja se naplaćuju u
zavodu za zdravstveno osiguranje, dok se doprinosi za zaposljavanje uplacuju u zavodu za
zaposljavanje.
Zakon o samodoprinosu sadrži:
-način donosenja odluka – odluku o uvođenju samodoprinosa donose građani referendumom ili
davanjem pismenih izjava.
- obaveznik samodoprinosa je građanin po osnovu stanovanja ili posjedovanja nepokretnosti u
mjestu raspisivanja samodoprinosa.
- osnovica samodoprinosa čine javni prihodi gradjana i njihova imovina.
- oslobodjenja – samodoprinos se ne moze uvoditi na primanja fizickih lica koja nisu predmet
oporezivanja prema zakonu o porezu na dohodak građana. Samodoprinos danas ima mali bilansni
znacaj. Tako da neke zemlje samodoprinos svrstava u kontni okvir za budzetski sistem odnosno
konto Porezi na dohodak, dobit i kapitalne dobitke. Porezi i druge dadzbine uvode se za cijelu
drzavnu teritoriju, a samodoprinosi na nivou grada,opštine,mjesne zajednice,naselja ili djela
naselja. Prihodi od samodoprinosa idu na poseban racun. Visinu samodoprinosa odredjuju sami
gradjani dok visinu dazbina jednostavno odredjuje nosilac finasijske vlasti. Samodoprinosi se
mogu plaćati u novcu, materijalnim dobrima i uslugama.
Doprinosi se ubiru iz plaće ( tj. na teret zaposlenika) i na plaću ( tj. na teret poslodavca).
Tako da se doprinosi za penzisko osiguranje placaju na teret zaposlenika, a doprinosi na
zdravstveno osiguranje i za zaposljavanje naplaćuju na teret poslodavca.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti