Droge: vrste, efekti i posledice
Droge
Droga
je prirodna ili sintetička hemijska supstanca koja utiče na promjene u fiziološkim i psihičkim (intelektualnim,
emocionalnim i motivacionim) funkcijama. Droga bitno utiče na mijenjanje ponašanja. Prema
Svjetskoj zdravstvenoj
organizaciji
droga je „svaka supstanca koja je u stanju da, kada se nađe u živom organizmu, modifikuje njegovu jednu ili
više funkcija i da nakon ponovljene upotrebe dovede do psihičke ili fizičke zavisnosti”.
Opojne droge
Pod opojnim drogama podrazumijevaju se proizvodi i supstance prirodnog ili vještačkog porijekla, čijom se upotrebom
mogu stvoriti stanja zavisnosti koja mogu da izazovu oštećenje zdravlja, ili na drugi način ugroze integritet ljudi bilo u
fizičkom, psihičkom ili socijalnom smislu.
Psihoaktivne supstance (PAS)
– su hemijske supstance, izrazitog fiziološkog učinka, koje mijenjaju moždane funkcije i
dolazi do privremene promjene percepcije, mišljenja, raspoloženja i ponašanja. To je prirodno ili sintetičko sredstvo koje
djeluje na centralni nervni sistem, i dovodi do psihičkih promjena. Dugotrajnim uzimanjem izazivaju bolesti zavisnosti.
Neka sredstva su u slobodnoj prodaji, poput alkohola, cigareta i pojedinih ljekova.
Psihoaktivne supstance se mogu klasifikovati prema različitim kriterijumima.
Najčešca podjela je na tri grupe:
supstance sa depresivnim (umirujućim) efektima na centralni nervni sistem,
supstance sa stimulativnim podsticajnim efektima na centralni nervni system,
supstance sa halucinogenim (poremećaj opažanja, iskrivljena slika) dejstvom, gdje se ispoljavaju jake halucinacije.
Psihička zavisnost
se javlja kod svih vrsta droga. Droga postaje sastavni dio emocionalne i socijalne adaptacije. Kod
sindroma psihičke zavisnosti postoji opsesivna sklonost ka uzimanju droga.
Fizička zavisnost
ne razvija se kod zloupotrebe svih vrsta droga. To je specijalni stadijum adaptacije na drogu, kad ona
postane sastavni dio metabolizma ćelija, a podrazumijeva i psihičku krizu.
Znaci korišćenja droga:
promjena psihičkog ponašanja;
promjena stanja svijesti (pojačana budnost ili pospanost zavisno od toga koja se droga uzima);
izmjenjen misaoni tok;
ponekad pojava halucinacija;
promjena raspoloženja;
trajanje ovih promjena je različito od vrste unijete supstance;
u slučaju da se uzme prekomjerna doza neke droge, dolazi do predoziranja;
* Do predoziranja najčešće dolazi, kad se miješa jedna sa više vrsta droga, a posebno uz konzumaciju alkohola.
Zavisnost od psihoaktivnih supstanc
i
zaokupljenost supstancom;
zapostavljanje drugih interesovanja;
veliki utrošak energije za nabavljanje supstance;
fizički apstinencijalni sindrom kad osoba prekine uzimanje supstance;
nastavljanje uzimanja supstance i pored znanja o njenom štetnom dejstvu.
Razne droge, sedativi, opijati, dovode i do fizičke i do psihičke zavisnosti. Uglavnom dovode do stanja psihičke zavisnosti
čiji simptomi mogu nekada biti vrlo izraženi i uticati na pogoršanje cjelokupnog psihičkog stanja zavisnika. Dok fizička
zavisnost, traje oko nedelju dana ali je veoma intenzivna i jaka, tako da u većini slučajeva zavisnik završi na bolničkom
liječenju.
Politoksikomanija
Politoksikomanija je veoma česta pojava među mladim ljudima i predstavlja uzimanje više psihoaktivnih supstanci
istovremeno, jer kombinacija raznih droga, ljekova i alkohola pojačavaju njihova dejstva. Postoji više razloga za
prelaženje na upotrebu više narkotika. Naime, često se dešava da narkotik koji se ranije uzimao ne donosi više željeni
euforični efekat, zbog tolerancije koja sve više raste, i u takvim situacijama uzima se jači narkotik. Takođe, jedan od
razloga uzimanja novih narkotika i njihovog miješanja je nedostatak sna i problem sa spavanjem, jer to dovodi do
konzumiranja različitih sredstava za spavanje koji stvaraju zavisnost. Još jedan veoma čest razlog nastanka
politoksikomanije jeste nemogućnost nabavljanja narkotika koji se redovno koristi, usljed nedostatka finansijskih
sredstava. Tada zavisnik počinje da koristi druge vrste droga do kojih lakše dolazi.
Apstinencijalni sindrom (kriza)
Apstinencijalni sindrom ili apstinencijalna kriza predstavlja grupu simptoma koji se javljaju po prekidu unošenja
psihoaktivne supstance od koje je osoba bila zavisna. Početak i tok apstinencijalne krize je vremenski ograničen, i zavisi
od vrste i količine supstance koja se uzima. Apstinencijalna kriza može biti izražena na psihičkom i fizičkom nivou.
1.
Heroin
(dop, žuto, hors, tožu, pajdo…) je polu-sintetička droga koja se dobija iz nezrelih čaura maka. Čisti heroin
je bijeli prah, ali se radi veće količine i zarade miješa sa raznim supstancama, pa se može naći od bež do braon
boje.
Speedball
je mješavina sa kokainom, koja je izuzetno opasna, jer povećava mogućnost smrtnog ishoda.
Kako se koristi:
Unosi se pušenjem, ušmrkavanjem, ili injektiranjem (ubrizgavanje iglom).
Fizički efekti:
• opuštenost mišića
• usporavanje srčanog i disajnog ritma
• usporenost reakcija
• ublažavanje bola
• pojacčane emocije
• suvoća kože…
Psihički efekti:
• ublažava bol i djeluje kao sedativ, odnosno sredstvo za smirenje
• podstiče osjećaj psihičkog zadovoljstva
• izaziva teškoće u izražavanju
• izaziva pospanost
• izaziva osjećaj olakšanja
Efekti se javljaju odmah nakon uzimanja heroina i traju od 4 do 8 sati. U početku se javlja plima zadovoljstva (stond) koja
traje oko 30 min, a nakon toga se javlja osjećaj smirenosti i opuštenosti.
Rizici/posljedice:
• zavisnost (najjača fizička i izrazita psihička),
• slabljenje imunološkog sistema organizma,
• smanjenje seksualne želje,
• izolacija i odbijanje fizičkog kontakta,
• rupe u pamćenju,
• moguće infekcije (HIV, hepatitis B, C…)
• smrt usljed predoziranja,
Fizički znaci korišcenja:
• skupljanje zjenica
• vodnjikave oči
• curenje iz nosa
• podrhtavanje mišica
• depresija
• pretjerana smirenost
• svrab…
Možeš li postati
zavisan od heroina?
Javlja se jaka fizička i psihička zavisnost.
Napomena:
Iskustva pokazuju da su svi heroinski zavisnici, na samom početku, bili ubijeđeni da mogu prekinuti sa uzimanjem droge
kad god požele, što se kasnije pokazalo kao kobno razmišljanje. Pored toga, pri uzimanju heroina i/ili ostalih opoidnih
supstanci (metadon, morfin, morfijum, trodone...) treba strogo voditi računa o predoziranju.

3.
SPEED - Metamfetamin
je bijeli prah, čija čistoća na ulici varira, pa se, u zavisnosti od stepena čistoće, može
naći spid, ice ili base.
Spid
(met, kristal, ice) je snažan vještački stimulans, ali je njegova čistoća uglavnom 10-20%, dok
je
ice
kristalizovani metamfetamin koji se može pušiti, sa stepenom čistoće iznad 80%. Providan je poput leda i izaziva
mnogo jaču reakciju od spida.
Kako se koristi:
Spid se može konzumirati gutanjem, pušenjem, injektiranjem (ubrizgavanje iglom), a najčešće
ušmrkavanjem.
Efekti:
Zavise od količine, načina uzimanja, tolerancije i okolnosti u kojima se droga uzima. Ostaju u tjelesnim
tečnostima od 24 do 96 sati.
Fizički efekti:
• suvoća usta
• suva koža
• svrab
• znojenje
• povišena tjelesna temperatura
• ubrzani rad srca
• ubrzano disanje
• proširene zjenice
• bljedilo
• zamagljen vid
• vrtoglavica…
Psihički efekti:
• živahnost
• povišeno raspoloženje
• osjećaj ugodnosti
• pričljivost
• povećana agresivnost
• osjećaj izdržljivosti i snage
• smanjen apetit
• paranoja…
Rizici/posljedice:
• nesanica
• depresija
• otežan govor
• gubitak svijesti
• oštecenje jetre
• smanjen imunitet
• gubitak tjelesne težine
• poremećaj u radu bubrega i pluća…
Možeš li postati zavisan od spida?
Spid izaziva jaku psihičku, ali ne i fizičku zavisnost. Za razliku od spida, ice/Kristal
met izaziva jaku i fizičku i psihičku krizu.
Napomena:
Osobe koje uzimaju spid često ističu da nijesu uživaoci droga, vec izdižu sami sebe iznad ostalih zavisnika. Nažalost,
poslije konzumacije ove droge, većini uživaoca je potrebno da umanje efekte iste, odnosno da se nečim spuste. To su
opoidne droge, najčešce heroin, koji vrlo brzo izaziva jaku fizičku zavisnost.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti