Društvena stratifikacija

I

SADRŽAJ

UVOD.................................................................................................................................. 1

1.  DRUŠTVENA STRATIFIKACIJA................................................................................2

1.1. Sistemi društvene stratifikacije..................................................................................2

1.1.1. Klasna podjela u savremenim društvima............................................................4

2. MJERENJE KLASE........................................................................................................ 6

2.1. Džon Goldtorp – klase i zanimanje...........................................................................6

2.2. Vrjedovanje klasnih šema..........................................................................................7

3. TEORIJE STRATIFIKACIJE..........................................................................................8

3.1. Teorija Karla Marksa.................................................................................................8

3.2. Teorija Maksa Vebera............................................................................................... 8

3.3. Teorija klase Erika Olina Rajta.................................................................................9

4. ROD I STRATIFIKACIJA............................................................................................11

5. DRUŠTVENA POKRETLJIVOST............................................................................... 12

6. KLASA I NAČIN ŽIVOTA...........................................................................................13

ZAKLJUČAK....................................................................................................................14

LITERATURA...................................................................................................................15

background image

4

1.  DRUŠTVENA STRATIFIKACIJA

Pojam stratifikacije dolazi iz geologije, odnosi se na slojeve zemlje koji su poredani 

tako da je jedan sloj stoji ispod ili iznad drugog. Termin sloj ili stratum koristi se u sociologiji 

kad se misli na vertikalnu poredanost društvenih slojeva tako da se jedan nalazi iznad ili ispod 

drugoga.

Društvena stratifikacija je poseban oblik društvene nejednakosti, a tiče se postojanja 

uočljivih društvenih skupina koje su rangirane jedna iznad druge u smislu faktora kakvi su 

prestiž   i   bogatstvo.   Društvena   stratifikacija   znači   hijerarhiju   društvenih   skupina.   Članovi 

posebnog sloja imaju zajednički identitet, slične interese i sličan životni stil.

Često se govori o stratifikaciji na osnovu imovine (vlasništva). Pored imovine, reper 

stratifikacije mogu biti: pol, starost, vjerska pripadnost, profesionalna sposobnost.

Stratumi koji su hijerarhijski poređani u jednom društvu: neki su privilegovani, neki 

nisu (vrh i dno ljestvice društvene stratifikacije).

1.1. Sistemi društvene stratifikacije

Četiri su osnovna sistema društvene stratifikacije:

ropstvo,

kasta,

stalež,

klasa.

Ropstvo

 je odnos među ljudima, grupama ljudi ili narodima temeljen na ekonomskoj, 

pravnoj, moralnoj, idejnoj, političkoj ili vjerskoj zavisnosti i pokornosti. U svom užem smislu 

predstavlja formalnu instituciju krajnje zavisnosti jednog od strane drugog čovjeka, koji je 

temelj društvenog sistema zvanog robovlasništvo. Osoba koja je rob nema nikakva prava, 

odnosno   predstavlja   vlasništvo   drugog   čovjeka   ili   grupe   –   gospodara.   Ona   je   prisiljena 

obavljati   rad   i   druge   usluge   za   svog   gospodara,   a   za   to   nije   ovlašćena   primati   nikakvu 

naknadu   (iako   iz   praktičnih   razloga   može   očekivati   najosnovniju   hranu   i   prenoćište). 

5

Gospodar   ima   puno   pravo   raspolagati   s   robom   kako   hoće,   uključujući   tjelesne   kazne, 

sakaćenje, pa i ubistvo. 

Slika 1. Robovi

Ropstvo   je   danas   zabranjeno   međunarodnim   konvencijama,   iako   se   u   određenim 

oblicima praktikuje u nekim zabačenim djelovima Afrike i svijeta. Uz ropstvo se vezuje 

pojam prisilni rad, ali ne u slučaju kada je prisilni rad posljedica obaveza koje propisuje i 

reguliše država, kao što je slučaj s vojnom obavezom, osudom za kaznena djela i sl. Ropstvo 

takođe treba razlikovati od nekih drugih odnosa lične zavisnosti, kao sto su kmetstvo ili 

ugovorno ropstvo.

Kasta

 – Riječ kasta potiče od portugalske i španske riječi 

casta, š

to znači rod, klan, 

rasa, pleme. 

Slika 2. Kasta

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti