Društvene grupe
1
1. UVOD
Društvene grupe predstavljaju uslov i početak nastanka svake zajednice, društva i države. Njih
čini manji ili veći broj pojedinaca koji su međusobno povezani odnosima koji mogu biti trajni ili
privremeni.
U ovom radu biće definisan pojam društvenih grupa, a zatim će biti objašnjena i osnovna
obeležja društvenih grupa. Osnovna obeležja društvenih grupa pokazuju da su društvene grupe
složene i raznovrsne pojave i one su od izuzetnog značaja za razvoj ljudskog društva.
Imajući u vidu da svaka društvena grupa ima svoju strukturu koja je specifična i svojstvena
svakoj grupi zasebno u ovom radu će biti objašnjeni i elementi strukture društvene grupe.
Elementi strukture grupe su: ljudi, potrebe, norme i pravila, podela zadataka i uloga između
članova grupe, rezultati delovanja grupe, veličina i sastav grupe.
Francuski sociolog Žorž Gurvič je izvršio klasifikaciju društvenih grupa na osnovu 15 obeležja i
na osnovu tih obeležja je konstatovao da postoji 49 različitih vrsta društvenih grupa. U ovom
radu biće navedeno 15 obeležja koje je definisao Gurvič,
Takođe u ovom radu će biti prikazana i podela društvenih grupa prema kriterijumu bliskosti,
prema stepenu organizovanosti i prema veličini.
2
2. DRUŠTVENE GRUPE – POJAM I OSNOVNA OBELEŽJA
Ljudi obavljaju svoju delatnost i stupaju u odnose pre svega u određenim grupama koje mogu biti
manje ili veće. Grupni život je toliko fundamentalan za čoveka da neki sociolozi definišu
sociologiju kao nauku o društvenim grupama, posmatranim za sebe i u njihovim međusobnim
odnosima.
Sve počinje od društvenih grupa. One predstavljaju uslov i početak nastanka svake šire celine
( zajednice, društva, države). Grupe predstavljaju samo delove socijalnog sistema, tako da je
njihovo istraživanje moguće tek iz perspektive celine društva.
Osnovni elementi svakog društva su:
1. Društvene grupe
2. Zajednice (malo veća grupa ljudi)
3. Institucije
4. Organizacije
Teško je dati opštu definiciju pojma društvene grupe. Prema M.Popoviću društvena grupa je
grupa ljudi koji su povezani nekim zajedničkim interesima.
Do grupisanja dolazi zbog toga što ljudi nastoje da zadovolje neku svoju potrebu na povezan i
udružen način. Potrebe i zadovoljavanje tih potreba javljaju se uvek kao razlog ili posledica
društvenog života.
Pojedinac tokom svog života stupa u različite grupe, on povezuje svoje ponašanje i delovanje sa
ponašanjem i delovanjem drugih pojedinaca kako bi ostvario razne ciljeve i interese i zadovoljio
svoje potrebe.
Mihailo Popović:
Problemi društvene strukture
, BIGZ, Beograd, 1974., str.144
M.Mitrović, S.Petrović:
Sociologija za 3. razred srednje stručnih škola i 4. razred gimnazije
, Zavod za udžbenike,
Beograd, 2007., str.100

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti