FAKULTET ZA UPRAVU
pridružena članica
UNIVERZITETA U SARAJEVU
Diplomski rad
DRUŠTVENE MREŽE I NJIHOV UTICAJ NA E- UPRAVU U BOSNI I HERCEGOVINI
Kandidat: Babović Enis
Sarajevo, septembar 2018. godine
2
FAKULTET ZA UPRAVU
pridružena članica
UNIVERZITETA U SARAJEVU
Diplomski rad
DRUŠTVENE MREŽE I NJIHOV UTICAJ NA RAZVOJ E-UPRAVE U BOSNI I
HERCEGOVINI
Kandidat: Babović Enis
Broj indexa: 1009/14
Mentor: Prof. Dr. Aida Habul
Sarajevo, septembar 2018. godine
4
I SAŽETAK
Društvena mreža je društvena struktura sastavljena od pojedinaca ili organizacija, a te pojedince
ili organizacije povezujemo sa jednim ili više tipova međuzavisnosti, kao što su: vizije, ideje,
finansijski interesi, prijateljstvo, srodstvo, zajednički interesi... Veoma često se dešavada je
rezultujuća struktura kompleksna.
U ovom radu će biti prikazan detaljan razvoj društvenih mreža od samih njihovih početaka kao i
njihov uticaj na e- upravu u Bosni i Hercegovini. Biće sprovedena analiza podataka koje možemo
izvući iz društvenih mreža.
I ABSTRACT
Social network is a social structure consisting of individuals or organizations, and individual or
organizations are associated with one or more types of interdependency, such as vision, ideas,
financial interests, frienship, kindship, common interests... It happens very often that the
resulting structure is complex.
In this paper we study describes the development of a detailed social networks from their very
beginnings and his influence on E- government in Bosnia and Herzegovina. It will be carried out
a complete analysis of data that can be drawn from social networks.
5
1. UVOD
Posljednje decenije XX i početak XXI vijeka označeni su velikom ekspanzijom novihtehnologija, a
posebno informaciono-komunikacionih tehnologija. Teško je u historiji
čovječanstvaidentifikovati sličan pronalazak koji ima takav uticaj u tolikom broju ljudskih
djelatnosti kaošto su informaciono-komunikacione tehnologije. Njihov značaj ogleda se upravo u
širini njihove primjene. Tempo razvoja je neočekivano brz i gotovo spektakularan.
Informacija i podatak su postali osnovno strateško dobro, pored već postojećih:energije,
prirodnih bogatstava i infrastrukture. Industrija koja prati nove zahtjeve društva prvi
putuspijeva odgovoriti tako brzo kako joj zahtjevi dolaze.
Nastaje nova ekonomija bazirana naznanju i informaciji, nova industrija i novo društvo. Zemlje
koje shvataju prednosti (poputAmerike, Kanade, Singapura, Norveške) uspjevaju uspostaviti
državni monopol u proizvodnjiinformacionih dobara i pridruženih alata.
Informaciono - komunikacione tehnologije svojim mogućnostima prikupljanja, pohranjivanja,
prenošenja i obrade svih vrsta podataka i informacija toliko su unaprijedile sve privredne grane i
sve javne poslove da se današnje društvo u razvijenim zemljama svijeta moženazvati
„informaciono društvo“.
Nove tehnologije čine podlogu za kvalitetnu i djelotvornu upotrebu znanja. Znanje iinteligentno
korišćenje informacija postaju ključni faktori novog privređivanja pa se čestoumjesto
"informacionog društva" koristi i naziv "društvo znanja". Upotreba novih tehnologijana nivou
razvijenog svijeta osnovni je preduslov za priključenje tom svijetu, pa se zbog togamoraju uložiti
veliki napori prevashodno na sistemu obrazovanja, doobrazovanja i primjeninovih tehnologija
da bi se brzo mogli približiti društvu znanja.
Transformacija javne uprave u pravcu intenzivne i široke primjene informacionokomunikacionih
tehnologija (ka elektronskoj upravi - e-Upravi) je jedan od ključnih segmenatasveukupnog
procesa izgradnje informacionog društva.
7
2. OSNOVNI POJMOVI
Prije nego što krenemo u upoznavanje sa pojmom društvenih mreža i njihovim vrstama,
potrebno se upoznati i sa pojmovima koji čine društvene mreže bez kojih one ne bi niti
postojale.
2.1. Internet
Mreže nastaju povezivanjem ljudi, mjesta ili stvari. Razvojem računalne tehnologije dolazi i do
razvoja jedne nove mreže-Interneta. Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna
mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola
(Internet protokol = IP).
To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milion kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih
mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronska pošta, chat i
prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba.. Pomoću Interneta
moguće je skoro trenutačno stupiti u elektronsku vezu s računalima diljem svijeta.
Internet nije nastao planski, nego spontano. Njegov početak se veže za 1969. godinu kada je
osnovan komunikacijski sustav američkog ministarstva obrane i vojske pod nazivom ARPANET
(Advanced Research Projects Agency Network). Širenjem učesnika u komunikaciji, Net izlazi iz
okrilja vojske i biva prihvaćen od sveučilišta i istraživačkih instituta.
Povećanjem broja korisnika dolazi do osnivanja Interneta 1980. godine od strane „Nacionalne
fondacije za nauku“ (National Science Foundation-NSF), a obuhvatio je desetine hiljada
studenata i istraživača iz privatnog sektora i sa univerziteta, koji su bili povezani na ovu mrežu
preko računalnih centara u svojim institucijama.
1992. godine Internet prelazi tzv. „prag snova“ od milion korisnika u svijetu te se osniva Internet
Society (Društvo za Internet) koje ga proglašava „općim dobrom čovječanstva“. Ovakav nastanak
Interneta stvorio je i upravljanje njime. Internet nema vlasnika, tj. niti jedna država ili privatna
institucija nema vlasništvo nad njegovom cjelinom.
