BOSNA I HERCEGOVINA

REPUBLIKA SRPSKA

SREDNJA STRUČNA ŠKOLA

JANJA

MATURSKI RAD 

PREDMET

:

 

EKONOMIKA TURIZMA

TEMA

: DRUŠTVENI I EKONOMSKI RAZVOJ U TURIZMU

Mentor:                                                                              Student:

Prof. Željka Belčanović           

         Rajna Tojić  

  

Bijeljina, Mart  2015. godina

Društveni i ekonomski razvoj u turizmu

SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................4

   1. POJAVA I ISTORIJSKI RAZVOJ TURIZMA.............................................................5

       1.1. Istorija turizma...........................................................................................................5

       1.2. Istorijski razvoj turističkih kretanja.........................................................................5

            1.2.1. Kretanja u starom vijeku...................................................................................5

            1.2.2. Kretanja u srednjem vijeku...............................................................................6

       1.3. Pojava prvih organizovanih turističkih kretanja.....................................................7

2. DEFINISANJE I OSNOVNI VIDOVI TURIZMA........................................................8

       2.1. Pojam turizma.............................................................................................................8

       2.2. Osnovni vidovi turizma............................................................................................ 10

             2.2.1. Odgovorni turizam...........................................................................................10

             2.2.2. Ekološki (Eko) turizam....................................................................................10

             2.2.3. Kulturni turizam..............................................................................................11

             2.2.4. Avanturistički turizam.................................................................................... 11

             2.2.5. Nautički turizam.............................................................................................. 11

             2.2.6. Zimski turizam................................................................................................. 11

             2.2.7. Vjerski turizam................................................................................................ 11

             2.2.8. Kongresni turizam...........................................................................................11

             2.2.9. Kontinentalni turizam.....................................................................................12

             2.2.10. Naturizam....................................................................................................... 12

             2.2.11. Zdravstvni turizam........................................................................................12

             2.2.12. Agro turizam.................................................................................................. 12

             2.2.13. Omladinski turizam....................................................................................... 12

Rajna Tojić

background image

Društveni i ekonomski razvoj u turizmu

UVOD

Posljednjih dvadesetak godina izražena je rastuća važnost uslužnog sektora u međunarodnoj 

razmjeni,   među   kojim   turizam   zauzima   istaknuto   mjesto.   Turizam   je   danas   jedna   od 

najprofitabilnijih i najvećih industrija u svijetu, a predviđa se da će svjetska ekonomska i 

društvena klima, usprkos nesigurnim prilikama u pojedinim dijelovima svijeta i globalnoj 

ekonomskoj krizi, rezultirati porastom turizma u slijedećih dvadest godina, te da će turizam 

postati najveća privredna grana i najvažnijim izvozni sektor u svijetu. 

Turizam ima širi ekonomski značaj pri čemu ne treba zanemariti ni njegovu društvenu ulogu. 

U ovom radu daće se kratak osvrt na pojam turizma i njegove vidove, a potom će se detaljnije 

analizirati   njegove   ekonomske   funcije  i   društveni   aspekti.   U  okviru   ekonomskog   značaja 

riječi će biti o uticaju turizma na platni bilans, društveni proizvod i nacionalni dohodak, 

zaposlenost, a potom i o indirektnim i multiplikativnim efektima na privredu.  Posebno će se 

govoriti   o   ekonomskom   značaju   turizma   u   Republici   Srpskoj,   i   s   obzirom   na   značajne 

turističke potencijale koje Republika Srpska ima, daće se kraći uvid u statističke podatke 

stanja turističke privrede u RS. 

Na samom  kraju  kroz društvene aspekte,  odnosno  društveni značaj turizma,  objasniće  se 

osnovni motivi turističkih putovanja, i razni uticaji koje turizam vrši u toj oblasti: kulturni, 

zdravstveni, bolje razumjevanje ljudi iz različitih zemalja itd. 

Rajna Tojić

Društveni i ekonomski razvoj u turizmu

1. POJAVA I ISTORIJSKI RAZVOJ TURIZMA

1.1.

 Istorija turizma

Imućni ljudi su oduvijek putovali u udaljene dijelove svijeta da bi vidjeli slavne građevine ili 

druga

 

umjetnička djela; da bi naučili nove jezike ili da bi se upoznali sa drugim kulturama. 

Pojmovi turist i turizam prvi put su zvanično korišćeni 

1937

. godine od strane 

Lige naroda

Turizam je definisan kao putivanje ljudi na 24 sata ili duže u neku zemlju u kojoj nema stalan  

boravak. Uz navedenu definiciju su navedene četiri grupe osoba, koje se smatraju turistima. 

To su oni koji putuju u svrhu razonode, zatim osobe koje idu na skupove u vezi sa misijama 

bilo koje vrste, osobe na poslovnim putovanjima, kao i osobe na morskim krstarenjima, makar 

njihov boravak bio kraći od 24 časa. Ovu definiciju je usvojila posle rata i 

Međunarodna 

organizacija   službenih   turističkih   organizacija

 na   sastancima   u 

Dablinu

 

1950

i 

Londonu

 

1957

. godine sa jednom dopunom, da su studenti i omladina u pansionima i na 

školovanju u inostranstvu uključeni u turiste.

1.2. Istorijski razvoj turističkih kretanja

Turizam je savremena i masovna društveno-ekonomska, ali ne i nova pojava. Njegov razvoj 

počinje onog trenutka kada su se istovremeno stekla tri osnovna uslova za svako turističko 

kretanje:

1.

slobodno vrijeme

 

 

 - vrijeme u kome je moguće baviti se turizmom;

2.

novčana sredstva

 

 

 - višak novca potreban za bavljenje turizmom;

3.

infrastruktura

 

 

 - objekti koji služe za ugošćavanje turista.

1.2.1. Kretanja u starom vijeku

Prva su putovanja uslovile različite nedaće (glad, ratovi, prirodne nepogode), jer da bi ih 

izbjegli pojedinci su ili čitave grupe odlazili na put, često i bez povratk. S razvojem robne 

razmjene jača povezanost među zajednicama, što dovodi do veće pokretljivosti pojedinih 

grupa ljudi. Izumom novca u Vavilonu te pronalaskom točka oko 4000. godine prije Hrista, 

podstaknuta   su   putovanja   i  u   udaljenije   krajeve.  U   starom   vijeku   prostor   Sredozemlja 

predstavlja središte evropske i svijetske civilizacije. 

Rajna Tojić

background image

Društveni i ekonomski razvoj u turizmu

1.3.

Pojava prvih organizovanih turističkih kretanja

Nagli ekonomski napredak u Evropi kome su temelj nova tehnička dostignuća, posebno na 

području industrije i saobraćaja, uzrokovalo je i veće promjene u organizaciji provođenju 

putovanja te se od sredine 19. vijeka može govoriti o počecima organizovanog turizma. Tada 

se stvaraju tehnički i organizacioni preduslovi za masovnija putovanja, a  u francuski jezik 

ulazi u potrebu riječ TURIST. Taj se naziv, u to vrijeme , upotrebljava za putnike koji obilaze 

strane zemlje iz radoznalosti i  razonode. Premda se riječ izvorno odnosila na putovanje u 

inostranstvo, s vremenom je dobila šire značenje i primjenjuje se na sve turiste bez obzira 

borave li u inostranstvu ili posećuju mjesta u svojoj domovini, a kasnije je taj pojam, zbog 

potrebe statističkog bilježenja pojave, vrlo jasno definisan.

Prvo organizovano putovanje vezano je za ime Tomasa Kuka. On je organizovao prevoz 570 

turista, koji su 1841. godine trebali da učestvuju na kongresu. Tada je prvi put dobijen popust 

u cijeni grupnog putovanja. Cook je predložio željeznici svoju uslugu u organizaciji i boljoj 

iskorišćenosti ovog prevoznog sredstva uz pružanje povoljne cijene prevoza. Postigavši dobar 

poslovni uspeh T. Cook je ubrzo osnovao turističku agenciju koja se, radi rasta interesa za 

ovakvom vrstom putovanja, naglo razvijala. Godine 1851.  organizovao je posetu svjetskoj 

izložbi u Londonu, 1864. Prvo putovanje iz Engleske u Švajcarsku; godine 1869. Sledi prvo 

putovanje van Evrope, u Egipat, au 1871. godini organizovao je prvo putovanje oko svijeta.S 

redinom 19. vijeka raste interes za odmaranjem u primorskom mjestu koja svoju popularnost 

zasnivaju na zdravstvenim svojstvima morske vode. Međutim, povod za odlazak na more u to 

vrijeme   nije   bilo   kupanje   u   moru,   već   kupke   morske   vode   koje   su   se,   hladne   ili   tople, 

pripremale   u   javnim   kupalištima   i   hotelima.   Turizam   postaje   izvorom   prihoda   lokalnog 

stanovništva i  daje  podsticaj za privredni  razvoj  pa se u  turističkim  mjestima  utemeljuju 

različita   društva   za   uređenje   i   proljepšavanje   mjesta,   za   izgradnju   kupališta,   za   promet 

stranaca i sl..

1

1

 

Razvoj turizma, 

http://maturski.weebly.com/historijski-razvoj-turizma.html

, pristupljeno 26.02.2015.

Rajna Tojić

Želiš da pročitaš svih 39 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti