1

SADRŽAJ

Uvod................................................................................................................................................2
DRUŠTVENA ODGOVORNOST PREDUZEĆA.........................................................................3

Što je društveno odgovorno poslovanje?.....................................................................................3

VEZA MARKETINGA I DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI PREDUZEĆA..............................4
MARKETING POVEZAN S DRUŠTVENIM CILJEM................................................................6

Tipične korporative marketinške inicijative povezane s društvenim ciljem................................8
Potencijalne koristi za korporaciju...............................................................................................9
Privlačenje novih kupaca.............................................................................................................9
Prikupljanje sredstava za društveni cilj......................................................................................10
Stvaranje dragocijenih partnerskih odnosa koji podržavaju akciju...........................................12
Izgradnja pozitivnog identiteta brenda.......................................................................................12
Potencijalni problemi................................................................................................................. 13

INTEGRACIJA   DRUŠTVENE   ODGOVORNOSTI   PREDUZEĆA   U   MARKETINŠKE 
AKTIVNOSTI............................................................................................................................... 15

Korporativno promovisanje društvenih ciljeva..........................................................................15
Marketing povezan s društvenim ciljem....................................................................................16
Korporativni društveni marketing.............................................................................................. 16
Korporativna filantropija............................................................................................................16
Društveno koristan rad............................................................................................................... 17
Društveno odgovorna poslovna praksa......................................................................................17

KAKO   TREBA   RAZMOTRITI   MARKETINŠKU   INICIJATIVU   POVEZANU   S 
DRUŠTVENIM CILJEM.............................................................................................................. 19
RAZVOJ PLANA MARKETINŠKE KAMPANJE POVEZANE S DRUŠTVENIM CILJEM. .19
ZAKLJUČAK................................................................................................................................21
L I T E R A T U R A.....................................................................................................................23

2

Uvod

Krizna   vremena

 

u   kojima   se   globalna   ekonomija   našla   početkom   dvadeset   i   prvog   stoljeća 

pokazala su da je dosadašnji princip poslovanja neodrživ i da je prijeko potrebno izvršiti promjenu 

u   načinu   rada   i   korištenju   resursa.   Društveno   odgovorno   poslovanje   (DOP),   temeljeno   na 

uzajamnom   povjerenju   i   razvoju   te   zajedničkom   ulaganju   u   budućnost,   čini   most   između 

poslovnog svijeta i zajednice. Upravo iz tog razloga je ono tek u novijoj poslovnoj historiji dobilo 

svoje zasluženo mjesto. Zbog sve veće osviještenosti društva o uticaju koji poslovni subjekti kroz 

obavljanje svojih djelatnosti imaju na njihovu okolinu, javlja se veliki pritisak na organizacije od 

strane zajednice i organizacija civilnog društva. Bojkoti i brojni društveni pokreti, rezultirali su 

potpunim zaokretom u načinu poslovanja i promjenom poslovnog fokusa sa profita prema društvu.

Kao produkt društvene klime, pojavila se tzv. nova paradigma koja je u svojoj srži imala tri glavne 

značajke; konkurenciju u obliku zajedničke borbe i težnje u ostvarivanju pozitivnih pomaka, 

saradnju između subjekata koja se kretala do granice koja je svim stranama donosila koristi i 

zajedničko   stvaranje   koje   obuhvaća   ono   najbolje   od   konkurencije   i   suradnje   uspostavljajući 

ravnotežu   između   ciljeva   i   načina   na   koji   se   oni   postižu.

Stara paradigma promicala je potrošnju i agresivno oglašavanje te stvarala nove potrebe koje do 

tada nisu postojale. Radna mjesta su se popunjavala na način da su se tražili zaposlenici koji su 

odgovarali radnom mjestu, a centralizirano odlučivanje i stroga hijerarhija imali su za posljedicu 

veliku birokraciju i komunikaciju u jednom smjeru, od vrha prema nižim razinama. Zaposlenici i 

menadžeri su, iako dijelom istog preduzeća, bili na suprotnim stranama. Naglasak je bio na 

specijalizaciji i oštroj konkurenciji s ciljem stabilnosti i sigurnosti. Ekonomski motivi, orijentacija 

na kratkoročna rješenja i neograničeno iskorištavanje resursa uzrokovali su mjerenje uspješnosti 

kvantitativnim

 

pokazateljima

 

poput

 

razine

 

prihoda

 

i

 

profita.

Za razliku od stare, nova paradigma bila je temeljena na promicanju odgovarajuće razine potrošnje, 

očuvanju, kvaliteti i inovacijama. Rada mjesta oblikovana su prema ljudima, fleksibilna su i 

dopuštaju   autonomiju   i   kreativnost.   Naglasak   je   na   decentralizaciji,   aktivnom   sudjelovanju 

zaposlenika   u   odlučivanju   te   demokratiji.   Organizacije   i   menadžeri   su   uvidjeli   nestabilnost 

ekonomskog sistemas što je potaknulo prihvaćanje rizika, poduzetničko ponašanje i saradnju te 

stavilo naglasak na ljudske vrijednosti i način na koji se posao obavlja. U dugoročnu perspektivu 

integrisana je važnost radne okoline, zdravlje zaposlenika i odnosi s potrošačima.

background image

4

shvatiti   dvosmisleno   i   licemjerno.   Mnoga   preduzeća   daruju   ili   sponzoriraju   neku   ugroženu 

socjalnu skupinu samu kako bi dobili kredibilitet ili medijski prostor. Ako je to prava i jedina 

nakana preduzeća kod darivanja onda to nije društveno odgovorno! Postoje mnoge osobe iz javnog 

života i preduzeća koja mnogo doniraju , no nigdje ih se ne spominje. Postoji također i poznata 

poslovica: "Ako daješ ne traži ništa zauzvrat." No, postavlja se pitanje gdje se preduzeće može 

dičiti da je nešto doniralo a da ne ispadne kao licemjerno. Odgovor je jednostavan, pa postoje 

mnoga godišnja izvješća ili dokumenti u kojima možemo interpretirati ta naša humana djela i samo 

napomenuti da smo nešto i nekome donirali.

Nije bit sponzorstva ili darivanja medijski publicitet , jer je to loš strateški i marketinški alat, već je 

bit istinska želja za pružanje pomoći. Primjer su mnoge multinacionalne kompanije iz SAD-a. Te 

kompanije   se   unutar   granica   SAD   ponašaju   društveno   odgovorno.   Ali   kada   preduzeće   ima 

primjerice proizvodnju u nekom tržem svijetu tamo nema ni traga idealima koje propagira u 

matičnoj

 

zemlji.

 

Zar

 

nije

 

to

 

licemjerno? 

Društveno odgovorni poslovni pristup potvrđuje da “ekonomski opravdano” ne potire “društveno 

odgovorno” poslovanje. U procesu realizacije biznisa ključni nosioci procesa i operacionalizacije 

bilo kojeg koncepta su menadžeri. Uloga menadžera u realizaciji strategije je notorna i nesporna, i 

kao takva predmet je teorije menadžmenta. Stavovi menadžera i znanja menadžera o poslovnom 

konceptu CSR-a, kao i svakom drugom, ključ su primjene i zaživljavanja koncepta.

VEZA MARKETINGA I DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI PREDUZEĆA

Iako se nalaze izvan, ali i unutar organizacije, interesno-uticajne skupine su pod njenim uticajem, 

ali istovremeno na nju utiču. Upravo zbog međusobnog uticaja i primoranosti na suživot jednih s 

drugima, potrebno je da obje strane uvaže onu drugu i da umjesto konflikta i sukoba suradnjom 

ostvare ravnotežu koja će nositi obostranu korist. Dakle, društvena odgovornost kao koncept i 

filozofija u svojoj srži ima saradnju i međusobnu razmjenu vrijednosti. Za uočavanje veze između 

društveno   odgovornog   poslovanja   i   marketinga   ključno   je   izdvojiti   tri   stavke:

Hopkinsovu definiciju društveno odgovornog poslovanja kao ''

pažnje s kojom se na etičan i  

društveno odgovoran način odnosimo prema interesno-utjecajnim skupinama koje se nalaze izvan, 

ali   i   unutar   organizacije.   Cilj   društvene   odgovornosti   je   da   uz   očuvanje   profitabilnosti  

istovremeno omogući stvaranje visokih standarda života za interesno-utjecajne skupine izvan i  

unutar

 

poduzeća

.''

5

Definiciju marketinga iz 2007.g. koja marketing definira kao ''

aktivnost, skup institucija i procesa 

s ciljem stvaranja, komuniciranja, isporučivanja i razmjene dobara koji imaju vrijednost za  

potrošače,

 

klijente,

 

partnere

 

i

 

društvo

 

u

 

cjelini

.''

Koncepciju društvenog marketinga kao posljednju razvojnu etapu marketinga u praksi koja osim 

razmjene   i   koristi   na   relaciji   preduzeće-korisnik,   obuhvaća   i   dobrobit   društva   u   cjelini.

Temeljem   svega   navedenog   može   se   zaključiti   kako   se   definicija   društveno   odgovornog 

poslovanja prihvaćena za potrebe ovog rada i definicija marketinga koja svoju praksu pokazuje 

kroz   koncepciju   društvenog   marketinga   zapravo   nadopunjuju   i   ni   u   kojem   slučaju   nisu   u 

suprotnosti. Sve tri definicije ističu saradnju kao glavni preduvjet za ostvarivanje koristi za sve 

sudionike razmjene i ostalih pojedinaca i skupina koji utiču ili mogu uticati na nju. No, kako bi se 

uspostavila saradnja i odnos, potrebno je komunicirati te na taj način ostvariti razmjenu i stvaranje 

vrijednosti.

Odabir marketinga opće dobrobiti kako bi se probudila svijest o nekom problemu u lokalnoj 

zajednici može biti ključ za male poduzetnike. Možda nije niti potrebno napisati korporativni plan 

održivog   razvoja,   već   je   dovoljno   sistemski   odrediti   prioritetne   aktivnosti   koje   su   bliske 

poslovnom interesu poduzetnika. Dobro je izraditi kodeks ponašanja za zaposlenike, planove 

razvoja,   te   postaviti   ciljeve   za   razumne   vremenske   proizvode   . 

Vrlo je važno sistemski raditi na imidžu kompanije kao prepoznatljivoj strategiji, jer ukusi tržišta 

postaju sve više izbirljivi, a ponuda veća. Razlika može postojati u nijansama, zato bi cilj malih 

tvrtki   morao   težiti   ka   «postati   drugačiji   i   bolji   od   drugih». 

Taj korporativni imidž je važna unutarnja dimenzija organizacije, koja pomaže poduzetnicima da 

postignu kvalitetan identitet. Prednost imaju one kompanije koje se ističu upornim, dugogodišnjim 

kvalitetnim angažmanom i djelovanjem u društvu u skladu sa prevladavajućim vrijednostima, one 

koje   imaju   dobre   poslovne   rezultate   u   svom   području   i   sl.

Temelj dobrog identiteta je kvalitetan odnos sa vlastitim zaposlenicima, tako da oni postaju 

«ogledala imidža». Njihovo zadovoljstvo, sposobnost i ljubaznost prenose se na korisnike usluga i 

tako bitno utiču na neke nove vrijednosti. Jedna od njih je i održivi razvoj, takvo djelovanje svakog 

od   nas   koje   će   današnjoj   generaciji   osigurati   normalan   i   dostojanstven   život,   a   budućim 

generacijama zdravi okoliš i jednako mnogo prirodnih bogatstava koja su neophodna svakom 

stanovniku

 

Zemlje. 

Kako   bi   marketinška   komunikacija   preduzeća   o   vlastitim   aktivnostima   održivog   razvoja   i 

background image

7

obično uključuje veću promociju-posebno plaćene oglase-što je logično s obzirom na očekivane 

ekonomske koristi koje će korporacija imati od promocije prodaje proizvoda. Zbog toga će ovu 

inicijativu najvjerovatnije organizovati i finansirati marketinško odjeljenje korporacije. U idealnim 

slučajevima, za nju se priprema zvaničan marketinški plan, utvrđuju ciljevi i zadaci, kao i ciljna 

tržišta, razvija margeting mix za ponudu i uspostavljaju mehanizmi za procjenu i praćenje. 

Mnogi   smatraju   da   je   kompanija   Amerikan   Ekspresa   za   prikupljanje   sredstava   potrebnih   za 

restauraciju Statue slobode inaugurisala aktivnost koja je kasnije postala poznata kao marketing 

povezan s društvenim ciljem. Svijet marketinga je pratio to što se dešavalo i bio je ohrabren 

mogućnošću   koju   je   otkrio   ovaj   pokušaj-da   jedna,   dobro   koordinirana   dobrotovorna   akcija 

doprinese uspjehu kompanije, a istovremeno i da prikupi novac za neku dobrotvornu svrhu. 

Naknadno sprovedeno istraživanje javnog mijenja pomoglo je da se objasni zašto se to dogodilo, 

pošto je Kon-Roperov izvještaj iz 1999. godine, zasnovan na podacima za SAD, ukazao na to da je 

2/3 potrošača reklo da se preorjentišu s jednog brenda na drugi, ukoliko bi ovaj bio uključen u neku 

korisnu inicijativu-pod uslovom da su cijene i kvalitet jednaki.

Svjetska istraživanja kažu

:

• 83% Amerikanaca ima bolje mišljenje o preduzećima koja nešto čine s ciljem poboljašvanja 

uvjeta

 

života

 

i

 

na

 

korist

 

cijele

 

zajednice 

•2/3 Amerikanaca je spremno preorijentisati se na proizvode i usluge takvih preduzeća u slučaju da 

imaju   istu   cijenu   i   kvalitetu   kao   proizvodi   i   usluge   koje   su   do   tada   koristili

• 68% Amerikanaca tvrdi da bi platili i više, ako se zna da se novac koristi za neki viši cilj

• 9 od 10 radnika zaposlenih u preduzeću koje brine o zajednici ponosno je na to preduzeće i svoje 

radno mjesto. S tim u vezi, Jed Pearsall je izjavio: «

Ljudi nam govore da ih šamaramo oglasima i 

da im je toga dosta. Oni hoće da za njih nešto uradimo. Marketing će postati teren na kojemu će  

ljudi riješavati probleme

Tipične korporative marketinške inicijative povezane s društvenim ciljem

Želiš da pročitaš svih 23 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti