Društvo i društvene pojave: sociološka analiza
1
VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA
MENADŽMENT U SAOBRAĆAJU – NIŠ
SEMINARSKI RAD
Tema: Društvo i društvene pojave
Predmet: Socijalogija
Mentor: Student:
Prof.dr. Vidimir Veljković Jovanović Dragan
PB 14-P/12
Niš,decembar,2012
2
SADRŽAJ:
Uvod ...................................................................................................................... 3
1. Pojam društva ....................................................................................................4
1.1. Nastanak ljudskog društva …..........................................................................4
1.2 Sociološki pojam društva .................................................................................7
2. Društvene pojave ............................................................................................ 10
3. Društveni odnosi ............................................................................................. 11
4. Društveni procesi ............................................................................................12
5. Društvene tvorevine .........................................................................................12
6. Odnos prirode i društva ...................................................................................13
Zaključak ............................................................................................................16.
Literatura .............................................................................................................17

4
1. POJAM DRUŠTVA
U sociološkoj literaturi se srećemo s upotrebom reči društvo koje ima više
značenja. Najpre se upotrebljava da bi označilo skupni život koji čine više jedinki,
imajaći u vidu razlike ljudskog od životinjskog, zatim izrazom društvo podrazumeva se
svaka posebna zajednica koja je u sastavu ljudskog društva (gene, pleme, narod, nacija
itd.), kao i profesionalne organizacije (društvo sociologa, ekonomista, pravnika, lekara,
inženjera itd.).
Takodje se pridaju različita značenja izrazu društvene pojave. Jednom se misli na
pojavu proizvodnje, drugi put na pojavu ratne operacije, treći put na pojavu kriminala.
Zato se ovi termini koji se koriste u sociologiji moraju bliže odrediti kako bi se mogao
doneti zaključak na koje se značenje odnosi izraz društvo.
1.1 Nastanak ljudskog društva
Ljudsko društvo je nastalo razvojem materijalnog sveta, a posebno sveta živih bića,
na osnovu istorije prirodnog i društvenog razvoja. Stoga je ono podeljeno u različite
oblike: nacionalne, društvene, klasne, profesionalne, religiozne, kulturne i druge. U
početku ljudske istorije, ono je živelo u specifičnim ljudskim oblicima: hordama,
klanovima, gensovima gde se odvijala proizvodnja, vaspitanje, igra itd. Horda predstavlja
onaj oblik organizovanja-prelazi iz životinjske u ljudsku skupinu. U nauci je znano da
postoji zastarelo religiozno shvatanje da je čovek onakav kakav je bio na Zemlji.
Suprotno njima, prihvaćeno je shvatanje da je čovek kao biološka vrsta evoluirao kroz
istoriju i da je rezultat razvoja životinjskog sveta. Proces preobražaja tumači Darvin kao
borbu za opstanak i prilagodjavanje čoveka uslovima života, dok Engels navodi da je
osnovni činilac tog preobražaja ljudski rad, stvaranje orudja za rad, koje je omogućilo da
se vrši preobražaj životinjske skupine u ljudsku. Hod životinja je postepeno postojao
razvija se mozak, a time i duhovni život. Borba za opstanak ih je grupisala kako bi
zajednički vodili borbu protiv životinja, protiv prirode; rečju, kako bi zajedno proizvodili
Dr Andon G. Kostadinović, Opšta sociologija, Beograd, 2004.str.123
5
i opstali. Jezik i mišljenje je omogućilo da se stvori nova bioliška vrsta-čovek. Dalji
proces razvoja ljudsog društva omogučio je, radom i proizvodnjom, da se čovek izdvoji
od životinjskog carstva, što je omogućilo stvaranje nove skupine u prirodi-ljudsko
društvo. Društvo i čovek su nerazdvojni. Ni čovek ni društvo ne mogu jedno bez
drugoga. Beleži se da je filosofiji 18. veka bila živa rasprava šta je nastalo prvo: čovek ili
društvo. Ali, danas za nauku nema dileme: istovremeno su nastali čovek i društvo, to je
bio jedinstven proces. Na ova pitanja dao je odgovor ČARLS DARVIN (1809-1882) u
njegovim delima „POREKLO VRSTA“ i „POREKLO ČOVEKA“, u kojima je razvio
evoluciju nastanka čoveka (nastao je od neke posebne vrste majmuna). Jer i laik danas
može uočiti da postoje sličnosti izmedju čoveka i čovekovog majmuna. Ali je sigurno da
današnji čovek nije postao, nije nastao od današnjeg majmuna. Darvinova teorija
evolucije ukazala na tri pretpostavke:
da su sve vrste u prirodi (biljne i životinjske) promenljive;
da se individue u vrstama biološki prilagodjavaju;
da u prirodi izmedju individue vlada borba za opstanak,
Što znači, jedinke koje nisu sposobne da se prilagode svojoj sredini propadaju. Na
taj način se u samoj vrsti odvija proces selekcije, to jest prirodno odabiranje. Prema
nekim podacima, prvi polumajmuni su se razvili evolucijom iz ljudoždera, u vidu
ogranka:
kao majmuni širokonosi,
kao majmuni uskonosi, a da je iz ovih ogranaka majmuna postao čovekoliki
majmun, a od njega čovek.
Izvestan broj autora ukazuje na to da je čovekolika vrsta majmuna postala iz
ogranka uskonosnih majmuna različitih vrsta, da su ljudi nastali od čovekolikih majmuna
(njih je bilo oko dvadeset vrsta). Takodje, prema nekim autorima, sredinom tercijera od
napred navedenih dvadesetak vrsta majmuna, jedna vrsta majmuna se podelila u dva
ogranka, i to prvenstveno zbog promene uslova života. Te promene su nastale zbog
ledenog i poluledenog doba, što se reflektovalo na uslove života. Došlo je do nestajanja
velikog broja biljaka, a time i nestajanje hrane za životinje, koje su živele u ono vreme.
Ovo se i odrazilo na majmune. Hrana kao izvor života se tražila na zemlji, uglavnom
ispod drveta. Oni su se hranili plodovima, insektima, ptičijim jajima, a kod njih nije došlo
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti