VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA LESKOVAC

SEMINARSKI RAD 

Predmet: Tehnologija i poznavanje robe

Tema: Drvo

Mentor:

Student:

Prof. Dr.Tatjana Đekić

Svetlana Živković

Broj indeksa: 11762

Leskovac, 2013.god.

Sadržaj: 

Uvod...................................................................................................................3

Drvo....................................................................................................................4

Hemojski sastav drveta.......................................................................................5

Tehnička svojstva drveta....................................................................................6

Fizička svojstva drveta........................................................................................6

Mehanička svojstva drveta.................................................................................8

Estetska svojstva drveta.....................................................................................9

Prednosti i neostaci............................................................................................9

Vrste drveta i oblici prerade drveta...................................................................10

Potencijali drvne industrije...............................................................................11

Mogućnost plasmana........................................................................................14

Zaključak..........................................................................................................15

Literatura..........................................................................................................16

2

background image

Drvo

Drvo je jako važan materijal koji je biljnog porekla i koji se troši u različite svrhe i 

zadovoljava različite ljudske potrebe. Njegova kako fizička tako i mehanička svojstva, niska 

cena, jednostavna prerada i dobijanje, vredan hemijski sastav, doveli su da se drvo smatra jednim 

od najvažnijih reprodukcionih materijala koji se koriste u industriji. 

Pod drvetom se smatra višegodišnja drvena biljka čija je visina iznad zemlje i to najmanje 

5 metara. Od davnina se drvo koristilo kao sirovina i imalo je različitu upotrebu. Drvo ima jako 

složenu strukturu tj građu i različita svojstva. Uočavanjem tehničko – tehnoloških svojstva drveta 

videćemo da se drvo koristi u različite svrhe i namene kao i da je ovo jako dragocena sirovina 

koja se koristi u različitim industrijama. Postoje u suštini tri glavna sektora prerade drveta:

Prerada drveta u strugarama, fabrikama nameštaja, ambalaže i drugih proizvoda 

mehančike prerade, 

Hemijska prerada drveta, gde je najvažniji sektor industrije celuloza, 

Upotreba drveta za gorivo

1

.

Pored toga što se drvo koristi i primenjuje u industriji, drvo i šume imaju jako važnu ulogu sa 

stanovišta životne sredine. Svi znamo da drvo, tj šuma oslobađa kiseoni u procesu fotosinteze, 

vrši apsorbciju gasova, sedimentiraju prašinu, filtriraju čvrste i radioaktivne čestice. Takođe, 

filtriraju   vodu,   sprečavaju   klizišta   i   eroziju,   smanjuju   buku,   ublažavaju   nastanak   klimatskih 

promena kao i mnogo druga korisna svojstva. 

Praktični primeri najbolje govore koliko su drveća i šume značajni. Samo četiri bukova 

stabla za 100 godina obezbediće kiseonik jednom čoveku za 80 godina života. Takođe, smatra se 

da prosečan čovek može da živi bez hrane 5 nedelja, bez vode 5 dana ali bez vazduha može 

opstati svega 5 minuta. Sa pojavog motornih vozila i velikih proizvodnih fabrika koji se danas 

veliki zagađivači, uloga drveća u prečišćavanju zagađene atmosfere je mnogo važnija od njegove 

uloge u proizvodni kiseonika. 

1

 Dr. Đekić, T., Komercijalno poznavanje robe, str 180

4

Hemijski sastav drveta

Kako postoje različite vrste drveta (o   kojima ćemo u nastavku govoriti) tako ni njihov 

sastav   nije   isti.   Prosečan   elementarni   sastav   drveta   je:   ugljenik   oko   50%   (49.5%),   kiseonik 

43.45%, vodonik 6%, azon oko 0.2-0.4. Glavna jedinjenja koja drvo sadrži u sebi jesu: celuloza 

(40-50%), hemiceluloze (24-33%), lignin (20-35%), kao i prateći elementi kao što su skrob, 

šećer, smola, tanin, boje, voskove, eterična ulja, masti i minerala (pepeo). 

Tabela 1. Prosečni hemiski sastav drveta

Četinari

Lištari

Celuloza

48-56%

46-48%

Lignin

26-30%

19-28%

Hemiceluloza

23-26%

26-35

Izvor: Dr. Đekić, T., Komercijalno poznavanje robe

Hemijski sastav drveta razlikuje se od hemijskog sastava kore. U kori se nalazi više 

ekstraktivnih materijala i lignina, dok je procenat celuloze znatno manji u kori drveta. 

Količina pepela koja se nalazi u drvetu kreće se od 0.2 - 1.7%. Najviše se nalazi u kori, 

zatim u listovima dok se najmanje nalazi u drvetu. Takođe, što se tiče količine pepela veća 

količina se nalazi u mladom drvetu za razliku od starog. 

Celuloza   je   visokomolekularno   jedinjenje   iz   grupe   uglenih   hidrata,   polisaharida, 

sastavljen   od   linearno   povezanih   jedinica   D-glukoze.   Ne   rastvara   se   u   vodi   i   nema   ukusa. 

Formula   celuloze   je   (C

6

H

10

O

5

)

n.  

Celuloza   se   sastoji   od   vlakana   koji   su   debljine   200   nm

2

Hidrolizom   sa   koncentrovanom   sumpornom   kiselinom   se   razlaže   do   glukoze

3

.   Na   tome   se 

zasniva mogućnost dobijanja šećera  iz drveta i drugih celuloznih materijala, kao i mogućnost 

2

 1 nm = 10

-9

m

3

 

http://bs.wikipedia.org/wiki/Celuloza

 , posećeno 16. 3. 2013. 

5

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti