VISOKA ŠKOLA ZA POSLOVANJE I UPRAVLJANJE
s pravom javnosti
'' BALTAZAR ADAM KRČELIĆ ''
Zaprešić
Usmjerenje: Poslovna ekonomija i financije
CIVILNO DRUŠTVO
Student: Matko Koprivnjak
Matični broj: 96/09 PER
Naziv kolegija: Osnove znanosti o društvu
Ime i prezime mentora: dr.sc. Konstanca Korenčić Kampl
Zaprešić, 30.03.2010.
4
CIVILNO DRUŠTVO
Civilno je društvo jedna od najkonkurentnijih tema u suvremenim društvenim
znanostima o kojoj nema jedinstvene ili dominantne teorije. Štoviše, često je puta teško
čvrsto povezati pristupe političke filozofije o civilnom društvu s raspravama o civilnom
društvu koje su rezultat empirijskih istraživanja. Rasprave o civilnom društvu utemeljene na
empirijskim istraživanjima relativno su novijeg datuma i njihovi razultati mogu pridonijeti
profiliranju teorija o razvoju civilnog društva koje će dijelom jasnije utemeljiti teorijski
pluralizam.
Ideja se civilnog društva krajem 20. stoljeća ponovno aktualizirala kako bi se ponudila
rješenja za probleme povezane s političkim promjenama u postkomunističkim zemljama,
novim socijalnim zahtijevima u Latinskoj Americi, kvalitetom društva u
visokoindustrijaliziranim zemljama te izazovima globalizacije.
Tijekom europske povijesti mijenjalo se i značenje pojma civilno društvo, a
uspostavljanjem nacionalnih država ono se jasno profilira kao društvo utemeljeno na pravu u
kojem su vladari i oni kojima se vlada podložni zakonu utemeljenom na društvenom ugovoru.
Pojam civilno društvo ima dugu povijest u političkoj filozofiji.
Središnja su pitanja bila zašto i kako se vlada ljudima, tko i pod kojim uvjetima treba vladati.
Značajan obrat nastaje sa škotskim prosvjetiteljima u 18. stoljeću, koji jasno razgraničuju one
koji vladaju od onih kojima se vlada. Ustanovljena je država od koje se treba braniti, a civilno
društvo štiti i podučava građane kako se obraniti od države.
Od sredine 18. do sredine 19. stoljeća Adam Ferguson, Thomas Paine, G. W. F. Hegel
i Alexis de Tocqueville pojam civilnog društva stavljaju u kontekst društvenih promjena.
Ovdje se naglašavaju interpretacije pojma civilnog društva koje su zaslužile pažnju
suvremenih empirijskih istraživanja. Za razliku od prikaza povijesti političke misli glede
civilnog društva, upozorava se na društvene činjenice koje je moguće operacionalizirati kako
bi pomogle u izgranji okvira za istraživanje stanja i razvoj civilnog društva.
Ponovno otkriveni i često citirani Ferguson prepoznaje korijene čovjekove
društvenosti u mogućnostima da se netko stavi na mjesto drugog, pa da onda svijet vidi
drugačijim očima. Osjećaj prema bližnjemu dopušta pojedincu da sudjeluje u životu drugih i
prosudi na moralnoj osnovi mogućnost pomirenja individualnosti s civilnim društvom
ustanovljenim na zajedničkim etičkim odnosima. S Fergusonom je pojam civilno zadobilo
značenje uljuđenog i kultiviranog ponašanja.
