www.nasciturus.com

UVOD
1. Objasnite pojam teorijskih pravnih nauka, njihovu funkciju na pravnom fakultetu, te 
navedite koje se teorijske nauke predaju kao obvezatne na pravnim fakultetima u Hrvatskoj, a 
koje u inozemstvu. (12.-13.)
2. Što je teorija države i prava? (13.)
3. Što su metode? Koje primjenjuje pravna znanost? (12.)

1. POGLAVLJE
1. Koja su dva uobičajena načina definiranja države? Od koje se definicije polazi u općoj 
povijesti? (21.)
2. Što je politika, a što politički subjekti? (23.)
3. Pravna vrhovnost ili unutarnja suverenost + što je odlikuje? (25.)
4. Ekonomska moć suverene države (29.)
5. Duhovno-ideološka moć (30.)
6. Što je državljanstvo? Oblici stjecanja državljanstva? (32.-33.)
7. Što je načelo teritorijalnosti u pravu i što mu je suprotno? (34.)
8. Koje su specifične funkcije državnopravnog poretka? (34.)
+funkcija pravednosti i dobrog života pripadnika zajednice

2. POGLAVLJE:
1. Što je to nadležnost? Koji su njeni aspekti? (40.)
2. Podjela državnih organa prema važnosti i moći (41.)
3. Razlika između profesionalnih i neprofesionalnih državnih organa (42.)
4. Tri glavne razine hijerarhijskih veza u državi (44.)
5. Dvije vrste hijerarhijskih veza karakteristične za odnose nadređenosti i podređenosti (45.)
6. Što znači da su ustavno-zakonodavne norme najviše i opće? (45.)
7. Koji organi su tijekom povijesti bili nositelji zakonodavne djelatnosti? (46.)
8. Razlika između jednodomnih i dvodomnih parlamentarnih tijela? (16.)
9. Na koji se način šef države i vlada kao izvršni organi brinu o provođenju ustavnih i 
zakonskih normi u svakodnevnim društvenim odnosima? (47.)
10. Predsjednički i parlamentarni sustav, u čemu je razlika? (48.)
11. Što je vlada i koje su njene glavne zadaće? (48.)
12. Koji državni organi obavljaju pravosudnu djelatnost? Koji od tih organa karakter. 
hijerarhijski? (49.)
13. Vrste sudova u RH?
+ Koje su vrste sporova u njihovoj nadležnosti? (50.)
14. Upravna djelatnost
+ Politički i pravni nadzor upravne djelatnosti
+ Kako se nadzor postiže? (53.)

3. POGLAVLJE
1. Navedite i objasnite glavne potrebe zbog kojih su stvorene federacije? (61.)
2. Što nazivamo totalitarizmom i koje su osnovne osobine totalitarnih političkih sistema? (63.)
3. Narod u različitim značenjima demokracije (65.)
4. Antička demokracija (66.)
5. Elementi demokracije, objasniti jedan (68.)
6. Kojim se političko-pravnim mehanizmima ostvaruju i štite temeljne ljudske slobode i 
prava? (72.)
7. Podjela vlasti u demokraciji i kako ona doprinosi uspostavi pravne države? (72.)
8. Što je birokracija, a što birokratizam? (74.)

I

www.nasciturus.com

9. 
Centralizirana država (76.)
10. Decentralizirana država-razlika između centr. i decentr. države (77.)
11. Što je revolucija, a što državni udar? (80.)
12. Moderna država (81.)
+ racionalno djelovanje kao svojstvo u modernoj državi (84.)

4. POGLAVLJE:
1. Zbog čega postoji veliko neslaganje u shvaćanjima u pravu? Što je to redukcionizam? (89.)
2. Pravna misao u antičkom Rimu? (93.)
3. Aurelije Augustin (95.)
4. Toma Akvinski (95.)
5. Glavne ideje i predstavnici racionalističke prirodnopravne teorije?
-koje su novine uveli?
-tko je hugo grotius, kada i gdje živi, koje su njegove glavne ideje? (od 97.)
6. Dogmatski pozitivizam (101.)
7. Škola egzegeze (102.)
8. Normativistički pravni pozitivizam (103.)
9. Historijskopravna škola: predstavnici, glavne ideje, značenje za teoriju prava (105.)
10. Rudolf von Ihering (106.)
11. Pokret slobodnog prava: glavne ideje i predstavnici (107.)
12. Leon Duguit i solidaristička teorija prava (108.)
13. George Gurvitch (109.)
14. Max Weber (110.)
15. Integralna teorija prava i predstavnici (111.)

5. POGLAVLJE
1. Preskriptivni iskaz + primjer (117.)
2. Društvena norma: funkcije i vrste (od 120.)
3. Koje kriterije razlikovanja prava i morala poznajete?
-Objasnite razliku prema kriteriju osobina društvenih odnosa (124.)
4. Pravni poredak (129.)
5. Objektivno, subjektivno i pozitivno pravo (129.)
6. Sloboda (138.)
+ U čemu se na zapadu ogleda postupno priznavanje i zaštita različitih aspekata pravne 
vrijednosti i slobode sve većem dijelu stanovništva? (139.)
7. Pravna sigurnost
+ pravna sredstva i ustanove za njeno postizanje (147.)
8. Trostruka vezanost prava za državu (149.)
9. Funkcija pravnika i stručnjaka u donošenju pravnih normi (151.)
10. Funkcije kojima moral i pravo teže (152.)
11. Norme o normama i koje su vrste poznajete, navedite i objasnite (154.)

6. POGLAVLJE
(često se stavi neka pravna norma pa da joj odrediš elemente, H, T, D i S pa dobro nauči šta je 
šta!)
1. Objektivna odgovornost + primjer (164.)
2. Što je delikt? (2 koncepcije)
+ kvalifikacija pravnih delikata (164.)
3. Što krivnja ne podrazumijeva? (165.)

II

background image

www.nasciturus.com

15. 
Koja je uloga ljudskih radnji u pravnim normama i pravnim odnosima (232.)
16. Što su konkludentne radnje? (233.)
17. Pravne praznine (234.)
18. Tehničke i vrijednosne praznine (236.)

8. POGLAVLJE
1. Objavljivanje pravnih normi (240.)
2. Što su to pravila uklanjanja antimonije između pravnih normi? Navedite i objasnite (240.)
3. Tumačenje pravnih odredbi i kako se provodi (243.)
4. 4 glavna uzroka višeznačnosti pravnih normi (243.)
5. Kazuistično tumačenje pravnih normi (245.)
6. Autentično tumačenje pravnih normi i kako se dolazi do njih? (245.)
7. Što znači da pravila tumačenja nisu formalno obvezujuća? (247.)
8. Jezično tumačenje (247.)
9. Pravni poslovi-kako se tumače? (251.)
10. Sistematsko tumačenje i kako se provodi? (253.)
11. Argumetum a maiori ad minus (256.)
12. Argumentum rerum natura (257.)
13. Kako se dolazi do nužne premise prilikom podvođenja konkretnog pravnog odnosa pod 
opću pravnu normu i kakva je uloga niže premise u deduktivno-silogističkom zaključivanju u 
pravu? (263.)

9. POGLAVLJE
1. Što je to hijerarhijski, a što znanstveni sistem pravnih normi? (267.)
2. Čemu služi svrstavanje pravnih normi prema kriteriju njihova sadržaja? (268.)
3. Ustavno pravo
+ koje pravne odnose uređuje? (272.)
4. Obiteljsko pravo
+ klasične podgrane
+ koji je predmet njihove regulacije (273.)
5. Građansko pravo
+ podgrane
+ glavne ustanove u tim podgranama (274.)
6. Trgovačko pravo (275.)
7. Socijalno pravo (277.)
8. Na koje je načine humanizira moderno krivično pravo? (280.)
9. Sudsko pravo
+ temeljne grane i podgrane
+ Postupovna načela (281.)
10. Kolizijske norme (283.)
11. Materijalno i formalno pravo u pravnim područjima (285.)
12. Javno i privatno pravo
+ Zašto je danas relativizirano razlikovanje javnog i privatnog prava? (286.)
13. Navedite pravne subjekte koji stvaraju autonomno pravo u moderno doba? (287.)
14. MJP I MPP- razlika, objasniti i primjer (283.+291.)
15. Što znači da je međunarodno pravo oslabljeno ili nedovršeno? (291.)

IV

www.nasciturus.com

UVOD

PRAVNE NAUKE (discipline):
A) KONKRETNE PRAVNE NAUKE
-PRIRODNOPRAVNE (15)
-HISTORIJSKOPRAVNE
Konkretne pravne nauke jesu one koje s malom mjerom uopćavanja opisuju i objašnjavaju 
pravo jednog određenog društva- npr. Hrvatske

1

. B) 

TEORIJSKE PRAVNE NAUKE izlažu znanja o bitnim i općim osobinama prava i 

države, daju osnovne pojmove za pravnu i političku znanost

2. Teorija države i prava jedina je teorijska pravna nauka koja se predaje kao 
obvezatan predmet na pravnim fakultetima u Hrvatskoj

-u stranim zemljama još i filozofija prava, uvod u pravo, enciklopedija prava...

3. Metode su neki spoznajni postupci koje pravna znanost primjenjuje da bi došla do 
svojih spoznaja
*dogmatska metoda
-izlaganje, komentiranje i sistematizacija pravnih normi kao obvezujućih stavova koje 
su postavili pravne vlasti i drugi autoriteti, npr. suci

-de lege lata

-pravo kakvo jest

*sociološka/aksiološka metoda
-način izučavanja prava koji daje spoznaju društvenih odnosa i društvenih vrijednosti 
kao uzročnika i kao učinaka pravnih normi, a time ujedno omogućuju kritiku 
postojećega prava
-

de lege ferenda

-pravo kakvo treba biti

1. POGLAVLJE
POJAM DRŽAVE

Organizacija je skup ljudi koji imaju neke zajedničke ciljeve i međusobno dijele poslove, 
uspostavljaju hijerarhiju i koriste određena sredstva radi ostvarivanja tih ciljeva, a sve to je 
određeno pravilima.
Moć je sposobnost jedne osobe ili skupine osoba da navedu druge osobe da se ponašaju onako 
kako se one po vlastitoj volji ne bi ponašale.
Tri su osnovna izvora moći: fizička snaga, ekonomsko bogatstvo i duhovne sposobnosti
Prisila je primjena moći jednog subjekta prema drugom; to je ostvarenje moći.
Vlast je prisila koja je legitimna ili barem formalno zasnovana na običajnim i pravnim 
normama.
Legitimnost je uvjerenje jednog kruga ljudi da je nečija prisila opravdana ili "dobra" zato što 
se temelji na nekim vrijednostima koje taj krug ljudi usvaja.
Max Weber razlikuje 3 tipa:
1. TRADICIONALNA: utemeljenje vlasti na tradiciji, na običajima, uključujući svetost neke 
moći, pa onda tradicija i postavlja granice vlasti
2. KARIZMATSKA: utemeljenje vlasti na osjećajnoj predanosti i uvjerenju ljudi u izuzetne 
ili nadnaravne osobine neke osobe kao vođe
3. RACIONALNO-PRAVNA: utemeljenje vlasti na pridržavanju pravnih pravila koja 
propisuju demokratski pristanak i djelovanje vladajućih

1

background image

www.nasciturus.com


dr. koje važe na njenom teritoriju

*antika- unutrašnja suverenost čvrsta i neupitna
*feudalno uređenje- državna suverenost u krizi; podjela između središnje državne vlasti (cara, 
kralja) i drugih moćnih subjekata, posebno feudalne gospode i Crkve
*apsolutna monarhija- pravno neograničena vlast kralja vezana samo za Božji zakon
*moderno demokratsko uređenje- jačanje drugih političkih i privrednih subjekata u 
građanskom društvu
-Država može pravnim normama uspješno usmjeravati ponašanja ljudi samo u granicama 
nekih fizičkih, ekonomskih, političkih, moralnih mogućnosti i vrijednosti iz njene okoline.
-Pojedinci i društvene grupe, a osobito pripadnici najmoćnijih staleža i klasa, uvijek utječu na 
državne odluke svojim stavovima, prijedlozima, zahtjevima i otporima
-U oligarhijskim demokratskim društvima odlučivanje i postojanje najviših državnih organa 
ovisi o volji politički aktivnog stanovništva, a tzv. "civilno društvo" stvara vlastita pravila

Što je odlikuje? Vrhovnost države je još uvijek čvrsta (efikasna) i vrijednosno 
neosporna (legitimna). Doprinosi miru, sigurnosti i redu u izrazito konfliktnoj i složenoj 
zbilji globalnog društva!

VANJSKA SUVERENOST- nezavisnost i ravnopravnost države spram ostalih država
-Država uređuje društveni odnos na vlastitom teritoriju i svoje međunarodne odnose bez 
prisile drugih država
-Samo vlast koja ima zbiljsku vrhovnost na svom teritoriju se može oduprijeti u pokušajima 
nametanja volje drugih država=> NEZAVISNOST
-Država u međunarodnim odnosima je subjekt s jednakim osnovnim pravima kao i sve ostale 
države, neovisno o razlikama u vojnoj, gospodarskoj i drugoj moći=> RAVNOPRAVNOST

-SUVERENOST JE ČINJENICA MOĆI!
-Suverenost je posljedica stvarne moći države, izraz činjenice da je ona najmoćnija grupa i 
organizacija u globalnom društvu!

*ORUŽANA MOĆ DRŽAVE
- monopol oružane moći i legalna, fizička prisila u društvu
- država centralizira posjedovanje oružja i sve ostale fizičke prisile
- dvije specijalizirane podorganizacije za fizičku prisilu: VOJSKA I POLICIJA

4. EKONOMSKA MOĆ suverene države:
- upotreba materijalnog bogatstva u zemlji, prijevoznim sredstvima, novcu i drugoj 
imovini koju posjeduje svaka država u velikim količinama
- pribavljanje sredstava: 
- ratnim osvajanjima, pljačkom, porezima, izrabljivanjem robova...
- nacionalizirana privreda
- proizvodnja novca
- planiranje, nadzor, financiranje i drugi načini usmjeravanja privrede
- novčani prihodi i rashodi države iskazuju se u njenom godišnjem proračunu 
(BUDŽET)
Ekonomska moć je jedan od prvih uvjeta oružane moći, jer samo materijalno i 
financijski snažna država može održavati dovoljnu vojnu silu. Ona je osnova svakog 
uspješnog državnog djelovanja, npr. rada zdravstva, a služi i za poticanje znanosti i 
umjetnosti

3

Želiš da pročitaš svih 84 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti