Državina: predavanja i objašnjenja
24.11.2016.
Drzavina
Profesor Milos Zivkovic
koji je posao ostava? ostava ili je jedan od cetiri ugovora u
rimskom pravu, a oni kod nas vise ne postoje tj u nasem pravu ne
postoje, jedino je kapara doktrinarno ostala realni ugovor.
dali svi jednostrano obavezni ugovori moraju da budu dobrocini?
jednostrano obavezni pravni posao je dvostani ugovor, gde su sve
obaveze jedne strane, logicno bi bilo posto samo jedna strana
ima obavezu da ne bude teretni, da bi bio teretan morala bi
druga strana da da neku nadoknadu za ono sto prima. matematicki
ovo bi bilo tacno, i svi tu rave gresku, svi jednostrano
obavezni su dobrocini. Poklon...
moguce je da to to bude teretan posao, jer obaveza naknade ne mora lezati, u
istom poslu. recimo ugovor o jemstvu, gde se ja obavezujem da ako moj ortak
ne plati, ja cu da platim. ugovor u jemstvu, sad da li sam ja jemcio jer je
on meni ortak ili sam ja jemcio, zato sto je on za mene jemcio, ili zato sto
je on trebalo za mene nesto da ucini ili da, pa cu ja u sklopu cele te
kombinacije da jemcim itd, od toga zavisi da li ce taj posao biti dobrocin
ili teretni, a ne od toga da ugovor o jemstvu, ono poverilac kaze hvala ti
kume :)a ja kazem, ako ti neplati on, platicu ti ja, on meni nista ne daje.
tako da ovo pitanje o jemstvu o kome pricamo se postavilo sad pred sudom,
jedna od bitnih razlika izmedju dobrocinih i teretnih pravnih poslova, odnosi
se na pobijanje pravnih poslova. vi imate u onoj pitanje actio pauliana? ne
pita se, u stecaju i van stecaja pobijanje zavisi, tj uslovi z pobijanje
zvise od toga da li je dobrocin ili teretni posao. kod nas se u sudskoj
praksi to postavilo kao pitanje u okviru stecajnog postupka i kod jemstva, a
isto i kod davanja zaloge za treca lica.
posredna svojstva
kvaliteti drzavine ili svojstva su tri
1.prvo ste tice zakonitosti drzavine
2.drugo-savesnosti
3. ispravnosti.
nazalost bukvalni prevodi reci sa nemacko su prava i manjiva. a
to su prevodi iz AGZ, jer su ovi delovi preuzeti otuda. a inace
ta prava: ispravna, manljiva i neispravna???
kao i mnogim drugim dalevima o drzavini, i ovde se razlikuje zakon od
onoga sto mozete naci u knjizi, zgob cega postoji ta diskrepacija?zbog
toga sto zakon kada govori o kvalitetima drzavine, jedino vodi racuna o
mogucnosti sticanja svojine odrzajem. kada uredjuje pitanje kvaliteta
drzavine, zakon jedino vodi racuna o mogucnosti sticanje svojine odrzajem.
zakon zbog toga definise samo savesnu svojinsku drzavinu i ispravnu
svojinsku drzavinu. odrzajem se, to je sporno samo kod nas, pa su mnoge
generacije to ispustile, se mogu steci i druga stvarna prava osim svojine,
zalozno pravo, stvarno pravo, plodouzivanje, stvarne sluzbenosti. druga
razlika izmedju onoga sto sstoji u zakonu i sto stoji u vasem udzbeniku
sastoji se u tome da zakon zapravo mesa ispravnost i zakonitost drzavine.
odnosno regulise ih jednom odredbom, kod nas ne moze da bude drzavina
zakonita, a neispravna, a nezakonita i ispravna. tako da je to malo
"skarabudzeno". nedovoljno dosledno spojeno u jednu odredbu. zakonitost i
nezakonitost ili nezakonitost drzavine zavisi od toga da li se drzavina
zakonom zasniva na nekom punovaznom pravu ili ne. tu se ulazi u pitanje
prava. ako se drzavina zasniva na punovaznom ugovoru, koji zakonit,
naravno da bi bila svojinska drzavina ona mora da se zasniva na punovaznom
ugovoru koji je pogodan za prenos prava svojine, ne mogu ja da imam
zakonitu svojinsku drzavinu na osnvu ugovora o ostavi. ali drzavina prava
moze da se zasniva na i ugovoru koji nije namenjem za prenos drzavine neko
za konstituisanje nekog uzeg prava. pri tom, jedna od takvih stvari jeste
pitanje da li je punovazan ugovor, koji je nevlasnik zakljucio o prodaji
stvari ciji nije vlasnik. znaci: lopovo ukrade stvar, onda tu stvar proda
nekom trecem licu, nepitam da li je savestan, nego da li ugovor punovazan,
vi ste naucili koji su uslovi da bude punovazan: da li lice ima punu
poslovnu sposobnost, pa ako ima da li je volja ozbiljina, slobodna, nema
mana, da li je ono na sta je usmeren pravni posao dozvoljeno ili nije
dozvoljeno, da li je nistav ili dobrocin, ili trece, da li eventualno
postoji nekakva formalni zahtev, da li mora da bude zakljucen u odredjenoj
formi? nemo plus iuris? drugo je pitanje da li ja mogu da prenesem na vas
to pravo, prenos rva je stvarno pravno dejsvo, a ugovor.. a kod zakona o
obligacionim odnosima imate kod ugovora o kupoprodaji odredbu o kuprodaji
tudje stvari. ako bi bilo moguce o sticanju od nevlasnika, kako bi to
uopste bilo moguce kad bi ugovor bio automatski nepunovazan, zato sto
stices od nekoga ko nije vlasnik, jedan od uslova za sticanje od
nevlasnika da je ugovor punovazan, teretan... zbog pogodjenosti stvarnog
prava komunizmom, mi od 45 ne kapiramo razliu izmedju stvarnih prava i
obligacija. morate razlucivati obligaciono pravna dejstva sto je pitanje
punovaznosti ugovora i stvarno prtavnih dejstva, da li ces tim ugovorom
stvarno preneti neko pravo, nemo plus iuris ne postoji i nije uzrokovano
time sto je nistav ugovor kojim se ja kao nevlasnik obavezujem da cu stvar
da prodam, nego je nemo plus iuris zato sto ja nisam vlasnik stvari. a
uslovi da bi preneo pravo nije samo da zakljucis ugovor. u franskoj npr
ugovor ima translativno dejstvo prenosa svojine???n ukada je profesor
djurdjevic to pomenuo receno je: gde je to punovazan ugovor, kada prodaje
neko ko nije vlasnik, ko je lopov. tu cete se sudariti da u stvarnom pravu
to najcesce, da se sudarite sa nekim predubedjenjima da svi mi to znamo, a
da nemas argumentaciju.....! u svakom slucaju je da zakonita drzavina moze
biti drzavina koja po punovaznom ugovoru dobijate od nekoka ko nije imalac
prava kojim raspolaze, nije vlasnik. ali sa tacke gledista kvaliteta
drzavine zakonita je ako se zasniva na punovaznom ugovoru, ako nema
punovaznog ugovora nije zakonita. sta ce biti ako je ugovor rusljiv? koji

sticanje prenos i gubitak drzavine
drzavina se stice sustinski na 2 nacina. bilo zasnivanjem bilo prensom.
zasmivanje podrazumeva da zasnujes fakticku vlas, ne da zato sto ti je
neko prapusti, nego zato sto je sam zasnujes. to moze da bude bilo
zasnivanje faktice vlasti na kojoj niko nema drzavinu ili moze da bude na
nekoj stvari na kojo neko ima drzavinu, pa se poistovecuje i sa
oduzimanjem njegove drzavine. jedna drzavina je zasnivanje na stvari,
takodje tu su i ove okolnosti koje dovode do nastupanja fakticke vlasti na
stvari...posredna drzavina, drzavina stanja, posredna drzavina... moguce
je i zasnivanje prenosom ili samostalno. kad je zasnivanje samostalno,
onda vazi pravilo( ), onda zasnivas drzavinu na onoliko
koliko si zaista zasnovao. kada neko predaje clu njiva, a kada ja
samovlasno zauzimam celu njivu, pa orem pola njive, onda nisam automatski
sto sam zaorao pola nisam steko drzavinu na celoj njivi, kada zasnivam
samostalno, onda zasnivam na onoliko koliko sam zaista, znaci pola. za
razliku od svojine, moze se biti drzalac dela stvari. i u tom smislu to
pravilo dolai do izrazaja kod ovog samostalnog zasnivanja. samostalno moze
da bude i ako je stavar nicija i ako je stvar necija, a kada je star
necija, to onda samovlasce. generalno drzavina se prenosi predajom. to ne
bi bilo tako bitno pitanje da predaja nije nacin sticanja svojine i drugih
stvarnih prava, pa je zbog toga predaja tako vazna. osnovno pravilo kod
prenosa drzavine jeste da se prenosilac i pribavilac mogu sporazumeti o
trenutku u kome se predaja vrsi, nemora da se dodajemo, dovoljno je da se
samo dogovorimo. uzrok da je takav dogovor se zaista smatrao prensom
drzavine, je da je u tom trenutku koji je dogovoren, sticalac zaista moze
zasnovati drzavinu. kada se dogovorimo da od tog i tog momenta sticalac
stice drzavinu, bitno je da isticalac ima mogucnost da je zaista stekne
ili fakticku vlast ili tih.....
fizicka predaja je klasika, ja tebi pare, ti meni auto. simbolicka predaja
se da objasniti kao zasnivanje ili oneogucavanje zasnivanja fakticke
vlast. neki simbolickom predajom posto nije iz ruke u ruku smatraju i
individualizaciju izdvajanja: dodjes mi 500kg brsna, i onda kad onaj u
svom skladistu izdvoji 500kg brasna i kaze ovo je za milosa zivkovica,
tada u tom trenutku je izvrsio akti simbilocne predaje. sto se tice
fiktivne predaje, to su situacije gde do predaje ne dolazi ali se smatra
da je predaja izvrsnena u momentu zakljucenja ugovora. 3 slucaja:1-
constitum possesorum situacija gde neko lice koje ima
siru drzavinu, na druge renosi siru drzavinu, a za sebe zadrzava uzu.to je
od veceg ka manjem. ja sam vlasnik stana, poklanjam ga svojim sinovima,
ali za zebe zadrzavam pravo stanovanja do kraja ziovta. bilo bi glupo da
ja njima predam stvar,predajom steknu pravo, pa da oni meni vrate stvar,
pa daonda steknem uze pravo. to je sve zavrseno zakljucejem ugovora. 2-
tradito brevi mani- predaja fakticke svojine, to je supraotna situacija od
onog zasnivanja drzavine, to je situacija u kojoj neko drzi stvar, kao
imalac nekog uzeg prava, pa onda iam uzu drzavinu, pa stekne siru. zakupac
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti