Državne obveznice
1
UNIVERZITET U TRAVNIKU
FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
JAVNE FINANSIJE
Tema:
DRŽAVNE OBVEZNICE
Mentor:
Student:
Doc. dr.Halil Kalač
Maid Nezirić 1302/11-VII
Travnik; juli 2013 godine
2
SADRŽAJ
UVOD.................................................................................................................................................. 3
1.POJAM OBVEZNICA KAO HARTIJE OD VRIJEDNOSTI..........................................................5
1.1. ELEMENTI OBVEZNICA........................................................................................................ 6
1.2.KLASIFIKACIJA OBVEZNICA...............................................................................................7
2. NOMINALNA,KNJIGOVODSTVENA I TRZIŠNA VRIJEDNOST OBVEZNICA...................10
2.1. VRSTE DUGOROČNIH OBVEZNICA.................................................................................12
2.2. OBVEZNICE JAVNOG SEKTORA.......................................................................................13
2.3. REJTING OBVEZNICA......................................................................................................... 15
3. OBVEZNICE BIH..........................................................................................................................19
ZAKLJUČAK ……………………………………………………………………………………21
LITERATURA…………………………………………………...………………………………22

4
1. POJAM OBVEZNICA KAO HARTIJE OD VRIJEDNOSTI
Prije nego što detaljnije objasnimo termin-obveznice, potrebno je najprije razjasniti pojam hartija od
vrijednosti. Hartije od vrijednosti su pisane isprave o određenom imovinskom pravu koje je moguće
ostvariti na osnovu vlasništva nad istim. Pra početke hartija od vrijednosti možemo naći još u
Vavilonu (VII vek prije nove ere). Razvojem robno-novčane privrede i hartije od vrijednosti postaju
predmet trgovanja na posebnom tržištu.
Državne obveznice su prenosivi vrijednosni papiri bez obzira na to glase li na ime ili na donositelja.
Investitor u državne obveznice u pravilu ima dvije mogućnosti:
državne obveznice držati do roka dospijeća uz redovnu isplatu kamata i glavnice te tako
ostvariti prinos koji je kupio ili
državne obveznice prodati u bilo koje vrijeme prije roka dospijeća drugom zainteresiranom
investitoru uz mogućnost da pritom ostvari kapitalni dobitak ili gubitak
Neki od obveznički fondova u svom portfelju imaju i državne obveznice. A, mi ovdje - ako to već nije
očito - u vremenu kada se puno pozornosti poklanja financijskim tržištima (burzama, dionicama,nafti,
zlatu itd.) voljeli bismo vam malo približiti i ulaganja odnosno instrumente sa fiksnim prinosom,
primjerice - državne obveznice.Možda iznenađujuće, no zahvaljujući relativno razvijenom
financijskom sektoru u Hrvatskoj obveznice posredno osiguravaju isplatu državne mirovine i također
sve više dodatnih privatnih mirovina pored
Hartije od vrijednosti možemo klasifikovati prema različitim kriterijumima: a) po ročnosti na
kratkoročne i dugoročne, b) prema pravu koje nose na dužničke i vlasničke i dr. Dugoročne hartije od
vrijednosti su akcije i dugoročne obveznice, dok su kratkoročne hartije od vrijednosti uglavnom
instrumenti duga.
Državne obveznice su obveznice koje emituje država ili neki njen organ ili agencija, s prvenstvenom
namjenom financiranja proračunskog deficita, odnosno za pokriće državnih dugova.
5
Ovo su prvoklasne obveznice jer se smatra da nema rizika naplate. Njihovi kupci mogu biti banke,
financijske institucije i privatni investitori. Na prihode od njih se uglavnom ne plaća porez, a kamata je
minimalna.
Obveznice su dužničke hartije od vrijednosti kojima se dužnik (zajmoprimac) obavezuje da će vratiti
zajmodavcu (investitoru) pozajmljeni novac i platiti kamatu za određeni vremenski period.
Drugim riječima, obveznice su dužničke hartije od vrijednosti kojima se njihov emitent (u ovom
slučaju država) obavezuje da vlasniku obveznice (odnosno deviznom štediši) isplati o roku dospijeća
iznos koji je na njima naznačen.
Slika 1: primjer obveznice iz 1922. godine
http://www.obveznice.com/drzavne-obveznice.html
2
Brummerhoff, Dieter, ''Javne financije'', sedmo izdanje, Mate, Zagreb,
2000, str. 283
3
Berberović, Š., Todorović, Z.,:, Javne finansije, Banja Luka, 2009.

7
pečat emitenta. Ovaj drugi dio obveznice je značajan zato što vlasnik odnosno imalac obveznice isti
mora pokazati emitentu, zajedno sa plaštom, kada dođe vrijeme za naplatu kamate.
U skladu sa postojećom regulativom, emitent može da, umjesto štampanja obveznice, izda potvrdu
koja bi sadržala iste elemente kao i plašt obveznice s tim što ona onda mora biti ovjerena od strane
banke kod koje emitent ima otvoren depo račun.
1.2. KLASIFIKACIJA OBVEZNICA
Obveznice možemo podijeliti prema najrazličitijim kriterijumima (prema tipu emitenta, metodu
otplate, načinu obezbeđivanja otplate, roku dospijeća itd).
U zemljama koje imaju razvijeno finansijsko tržište postoji dominacija dugoročnih u odnosu na
kratkoročne obveznice. U tim zemljama, definicija rokova dospijeća za dugoročne obveznice je od 10
do 30 godina, za srednjoročne od 5 do 10 godina. Na domaćem tržištu hartija od vrijednosti postoji
dominacija kratkoročnih 3 obveznica u odnosu na dugoročne, što je karakteristika tržišta u razvoju, ali
i velikog opreza investitora.
Postoje različite vrste obveznice.
1. prema roku dospijeća, dijele se na:
kratkoročne
– koje dospijevaju na naplatu u roku koji je kraći od godinu dana
dugoročne
– koje dospijevaju na naplatu u roku koji je duži od godinu dana.
2. prema načinu označavanja vlasništva nad njima, dijele se na:
obveznice na ime
– koje na plaštu imaju navedeno ime kupca. Takve obveznice se prenose na novog
vlasnika indosiranjem - pismenim izjavljivanjem vlasnika iste da svoje pravo prenosi na drugo lice.
Novi vlasnik, prilikom naplaćivanja svojih prava po osnovu obveznice, obavezno mora prezentirati i
sam indosament.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti