17.07.2025
2
Uvod
Zemljina kugla, shodno savremenom međunarodnom
pravu, podijeljena je u pet kategorija:
nacionalne teritorije;
res nullius
– teritorije koje ne pripadaju nijednoj državi, ali koje,
pod određenim okolnostima (uslovima), mogu postati
nacionalne;
res communis omnium
– prostranstva nad kojima se ne može
uspostaviti suverenitet i koja predstavlja zajedničko dobro
čovječanstva;
zajednička baština čovječanstva – prostranstva nad kojima se,
ne samo da ne može uspostaviti suverenitet, nego u kojima
bogatstva predstavljaju zajedničku baštinu (treća i četvrta
kategorija imaju sličnosti, ali i dodirnih tačaka kao i
različitosti);
internacionalizovane teritorije koje su stavljene pod vlast grupe
država ili nekog međunarodnog tijela.
17.07.2025
4
Teritorijalni suverenitet
Na svojoj teritoriji država ima zakonodavnu,
sudsku i izvršnu jurisdikciju, ali ne može vršiti
svoj suverenitet na način kojim se nanosi šteta
drugim državama. (Povezati sa lekcijom
Jurisdikcija)
Suverenitet se u odnosima između država
manifestuje kao nezavisnost.
Temelj suvereniteta je kontinuirano i mirno
vršenje državne vlasti na nekoj teritoriji. Ovo
pokazivanje vršenja teritorijalne suverenosti
sastoji se u vršenju prava ali i dužnosti vezanih
za tu teritoriju.
17.07.2025
5
Državne granice
Državne granice su linije koje ograničavaju
državnu teritoriju i do kojih se prostire državna
vlast.
Pod državnim granicama se podrazumijevaju
ravni
koje dijele vertikalno, uključujući tu vazdušnu
oblast i zemljinu utrobu, područja dvije države, ili
područje jedne države od slobodnog mora.
Iz pravnog karaktera međunarodnih granica
proizilaze za države dvostruke obaveze:
da poštuju granice drugih država, i
da štite svoje granice svim dozvoljenim sredstvima,
uključujući tu i vojnu silu.
17.07.2025
7
.....
Vještačke ili ugovorne granice su one granice koje ne
slijede prirodni oblik zemljišta pa se moraju posebno
odrediti i opisati u ugovoru. Ukoliko nema ugovora,
granicom se smatra ona crta koja faktički postoji bez
osporavanja.
Posebna vrsta državnih granica su astronomske ili
geometrijske granice - slijede zemljine paralele ili
meridijane.
Granice između država se po pravilu potvrđuju
sporazumima (pismenim ili prećutnim) između
susjednih država. Neke granice mogu postojati od
davnih vremena i nisu utvrđene ugovorom niti prate
prirodni oblik tla, ali su se uobičajile tako da njihov
osnov moramo potražiti u međunarodnom običaju.
Granica također može biti utvrđena na osnovu sudske
ili arbitražne odluke.
