DUŽNOSTI MEDICINSKOG OSOBLJA PREMA
DRUŠTVENOJ ZAJEDNICI
Medicinska etika
www.maturski.org
1. MEDICINSKA ETIKA I DUŽNOSTI MEDICINSKOG OSOBLJA
PREMA DRUŠTVENOJ ZAJEDNICI
Pojam etika seže u daleku prošlost, još u vrijeme Hipokrata, grčkog liječnika i
medicinskog pisca iz četvrtog stoljeća prije naše ere.
Hipokratu je pri liječenju vrhovni princip: "koristiti ili barem ne škoditi"!
Taj princip je temelj visoke etike koja se odražava u Hipokratovom odnosu prema njegovim
bolesnicima. Interes i dobrobit bolesnika mu je prvenstveni i glavni cilj svega liječničkog rada
i njegovih nastojanja. Neprolazna je Hipokratova zasluga što je položio temelje liječničkoj
etici koja je gotovo neizmijenjena zadržala svoje značenje i svoje vrijednosti do današnjeg
dana. On je prvi odredio i kodificirao etičke principe kojima se mora liječnik rukovoditi u
vršenju svoga zvanja te je dao ne samo moralne zakone kojima je podvrgnut liječnik u svom
radu, nego je detaljno opisao i način ponašanja s bolesnikom, uključujući i način razgovora i
odijevanja. Najljepše su ti etički principi formulirani u slavnoj Hipokratovoj zakletvi.
Medicinska etika prućava skup načela i pravila prema kojima se ocjenjuju postupci liječnika i
drugih zdravstvenih radnika.
Medicinska etika predstavlja u stvari, skup načela odnosno pravila ponašanja kojima
medicinski radnik mora da se rukovodi kada donosi odluke šta je ispravno a šta pogrešno, šta
je dozvoljeno a šta zabranjeno, šta je dobro a šta loše za pacijenta, ali i za društvenu
zajednicu. Donošenje ovih odluka često nije lako. Ima etičkih načela koji mogu doći u
koliziju, što dovodi do etičkih dilema, koje se ponekad teško razrješavaju. Uzmimo na primjer
obavezu liječnika da vodi računa o interesima pacijenta i da čuva njegovu liječničku tajnu.
Istovremeno, međutim on mora da se brine i o interesima zajednice odnosno drugih osoba.
Ima slučajeva kada bi zdravlje, pa i život tih drugih osoba mogli biti ugroženi bez otkrivanja
liječničke tajne. Medicinska etika pomaže razrješavanju ovakvih i sličnih dilema.
Pored općih etičkih načela na kojima počivaju sve profesionalne etike, medicinska se etika
zasniva i na etičkim načelima specifičnim za medicinske radnike. Ova su načela sadržana u
medicinskom etičkom kodeksu za liječnike i druge stručnjake angažirane u ovom
odgovornom poslu.
4
Medicinska etika proučava:
1. Dužnosti medicinskog osoblja prema pacijentu
2. Dužnosti medicinskog osoblja prema samim sebi i prema kolegama
3. Dužnosti medicinskog osoblja prema društvenoj zajednici
Svaka od navedene tri tačke obuhvata široko područje proučavanja, a u nastavku ćemo više
pažnju posvetiti dužnostima medicinskog osoblja prema društvenoj zajednici.
Dužnosti medicinskog osoblja prema društvenoj zajednici su:
1. čuvanje i unapređenje narodnog zdravlja
2. suzbijanje zaraznih bolesti
3. propisivanje prava korisnicima koja stječu na osnovu raznih povreda, naloga, doznaka
4. izdavanje svjedodžbi i uvjerenja
5. socijalno-medicinski rad
6. rad na zaštiti čovjekove okoline
7. racionalno postupati u radu i voditi brigu o troškovima zdravstvene zaštite
8. poštovati poslovno i radno vrijeme
2. ČUVANJE I UNAPREĐENJE NARODNOG ZDRAVLJA
Najraniji pogled na unapređenje zdravlja, sedamdesetih godina 20. stoljeća, počivao je na
konceptu zdravlja viđenom kroz stilove života. Snažno je pokrenuo lavinu edukacijskih
programa individualističkog usmjerenja, ciljanih na pojedince s težnjom da dovedu do
modifikacije načina života (nepušenje, umjereno pijenje, adekvatna prehrana, fizička
aktivnost, sigurni seks). Novi koncept, koji se javio sredinom osamdesetih bio je baziran na
socio-ekološkom konceptu zdravlja. On je kombinovao pojedinačnu i društveno-političku
odgovornost za zdravlje s intervencijama okoline s ciljem unapređenja zdravlja. Akademska
5
