Efekat staklene baste
ZAŠTITA VAZDUHA
SEMINARSKI RAD
Efekat staklene bašte
Mentor:
Student:
Prof. Dr. Vaso Bojanić
Jovanić Radiša
Banja Luka, April 2021. god.
2
SADRŽAJ
MEHANIZMI DJELOVANJA EFEKTA STAKLENE BAŠTE...............................................4
OSTALI FAKTORI KOJI UTIČU NA EFEKAT STAKLENE BAŠTE...................................9
KONTROLA EMISIJE GASOVA STAKLENE BAŠTE........................................................10

4
MEHANIZMI DJELOVANJA EFEKTA STAKLENE BAŠTE
Efekat staklene bašte je rezultat interakcije Sunčevog zračenja i sloja Zemljine atmosfere koji
se proteže do 100km iznad Zemljine površine. Sunčevo zračenje sadrži spektar zračenja
različitih talasnih dužina, što je poznato kao Sunčev spektar i ono uključuje vidljivi i nevidljiv
dio. Nevidljivi dio spektra čine infracrveno i ultraljubičasto zračenje. Kada Sunčevo zračenje
dospe do atmosfere, 25% energije koju nosi biva odbijeno od oblaka i drugih atmosferskih
komponenata nazad u međuplanetarni prostor. Oko 20% upije atmosfera. Na primjer,
molekuli gasa u najvišim slojevima atmosfere apsorbuju Sunčevo gama i rendgensko
zračenje. Sunčevo ultraljubičasto zračenje apsorbuje sloj ozona koji se nalazi na visini od 19
do 48km iznad Zemljine površine.
Oko 50% Sunčeve energije, većinom u obliku vidljive svetlosti, prolazi, kao kratkotalasno
zračenje, kroz atmosferu i dospeva do Zemljine površine. Zemljište, biljke i vodene površine
(pre svega okeani) upijaju oko 85% ove toplotne energije, dok ostatak biva reflektovan u
atmosferu, najviše od strane izrazito reflektivnih površina kao što su snijeg, led i pješčane
pustinje. Dalje, deo Sunčevog kratkotalasnog zračenja koje dospe do površine Zemlje pretvara
se u dugotalasno toplotno (infracrveno) zračenje i vraća se nazad u atmosferu.
Neki gasovi, poput vodene pare, ugljen-dioksida, metana i azot-suboksida, apsorbuju dio
ovog infracrvenog zračenja, privremeno sprečavajući njegovo otpuštanje u svemir. Pošto se
ovi gasovi zagrijavaju, oni emituju infracrveno zračenje u svim smjerovima. Dio ovako
nastale toplote vraća se ka Zemljinoj površini koju dodatno zagrijava (što je poznato upravo
kao efekat staklene bašte), a deo biva vraćen u svemir.
Slika 1.
Ilustrovani prikaz efekta staklene bašte
Ovakav protok toplotnog zračenja stvara ravnotežu između ukupne količine toplote koja
T., Ristić, Ekoklimatologija sa osnovama meteorologije, NUBL, Banja Luka, 2016, str. 47-49.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti