2
1. UVOD
Orijentacija politike prema održivom ekonomskom razvoju fokusirana je na povećanje
efikasnosti javnog sektora u pravičnoj opskrbi robom i uslugama potrebnim građanima.
Učinkovitost, važan element razvoja, lakše se može istaknuti u privatnom sektoru nego u
javnom sektoru, čije su aktivnosti usmjerene, prvo, ka zadovoljenju potreba građana, u većoj
mjeri, raspodjeli resursa koji se odnose na dobavu roba i usluga. Prema autorima, interpretacija
efikasnosti i efektivnosti odnosi se na odnos između ulaza i rezultata, između dobivenih
rezultata i očekivanih, povećavajući produktivnost. Općenito govoreći, javni sektor sastoji se od
vlada i svih agencija koje se kontroliraju ili javno financiraju, ili javnih poduzeća koje pružaju
javne programe, robu ili usluge. Međutim, nije uvijek jasno treba li neka određena organizacija
biti uključena pod taj kišobran.
Koncept javnog sektora širi je od samo koncepta osnovne vlade i može se preklapati s
neprofitnim ili privatnim sektorom. Za potrebe ovih smjernica, javni sektor sastoji se od šireg
kruga organizacija, sa središnjom vladom u središtu, a slijede agencije i javna preduzeća. Oko
ovog prstena nalazi se siva zona koju čine javni izvođači i preduzeća u javnom vlasništvu, što
možda jesu, ali uglavnom nisu dio javnog sektora.
Odavno je prepoznato da je efikasna funkcija javnog sektora neophodan ekonomski uspjeh
jedne zemlje. Ipak, mjerenje efikasnosti vlade i rezultirajuća usporedba javnih sektora pojedinih
zemalja predstavljaju niz poteškoća povezanih sa nedostatkom javno dostupnih podataka i
složenim problemima koji mogu nastati u postupku procjene.
Dva efekta (efektivnost i efikasnost) su presudni dio na putu da postigne uspjeh organizacije.
Za menadžere koji žele uložiti u izgradnju temelja imperativ je i postići pravi balans efikasnosti
i efikasnosti u svom radu. Ali prvo da razumijemo razliku između njih:
Efikasnost
Efikasnost postavlja pitanje „Šta treba učiniti“.
Efikasnost funkcionira na pravi način, na najbolji mogući način uz najmanje resursa,
vremena i truda.
Efikasnost se fokusira na proces.
4
2. Pojmovno određenje efikasnosti i efektivnosti
2.1. Pojam efikasnosti
Prema Peteru Druckeru efikasnost označava činjenje stvari na pravi način.
Ovo je operativni koncept koji je ogledalo knjigovodstvene ideje o vrijednosti za novac, pri
čemu se održava najbolji ostvarivi odnos između stvarne infrastrukture i pruženih usluga i
potencijala koji bi mogao biti isporučen.
Proučavanjem efikasnosti i efektivnosti analizira se odnos između ulaza, izlaza i rezultata.
Efikasnost se može posmatrati kao odnos inputa (korištenih resursa) neophodnih za realizaciju
outputa, to jest, rezultata djelovanja organizacije. Koncept efikasnosti odnosi se na interne
poslovne procese u cilju minimalizacije troškova, tj. najbolje korištenje ograničenih inputa za
realizaciju postavljenih ciljeva. Dakle, cilj je da se ostvaruju što veći rezultati uz što manje
uloženih sredstava radi ostvarivanja organizacijskih ciljeva.
1
Općenito, o efikasnosti budžetskih rezultata kvalitativno se ocjenjuje u mjeri u kojoj se
specifikacije postižu i isporučuju na vrijeme. Ako je potrebno 15 godina da se izvrši ono što je
bilo planirano za trogodišnji raspored isporuke, tada je efikasnost 20%. Ako je potrebno
dvostruko duže, onda je 50% i tako dalje. Ako plan rada sadrži 20 stavki, a 16 ih je u potpunosti
dovršeno, stopa učinkovitosti je 80%.
Kvantitativna mjera tehničke učinkovitosti proračunskog učinka je omjer izlaza i maksimalnog
mogućeg rezultata. Ako se u datom vremenu 100 jedinica može isporučiti za jedan dolar
izdataka, a isporuči se samo 80 jedinica, tada je učinkovitost 80%. Ako se radnim planom
isporuči samo 20 radnih predmeta, a moguće je 25, stopa učinkovitosti je 80%. Mjere
efikasnosti skale se takođe mogu izračunati. Oni ukazuju na to može li se osmisliti program
rasta resursa koji vodi rastu proizvodnje brže od stope rasta resursa. Ako stvarna vrijednost
svakog ulaza poraste za 1% i uzrokuje da stvarna vrijednost svih rezultata raste za 1,2%, tada je
to pokazatelj postojanja efikasnosti razmjera. Bilo bi potrebno osigurati da se rast proizvodnje
pravilno dodjeljuje ulazima, a ne vanjskim faktorima.
2
1
Šašić, Dž.
Menadžment u javnom sektoru,
Fakultet za upravu, Univerzitet u Sarajevu, 2020, str. 88-89.
2
Methods Of Measuring The Economy, Efficiency And Effectiveness Of Public Expenditure, Annex 7
, 2015,
dostupno na:
https://www.cepal.org/
, datum pristupa:21.06.2020. str.6
5
Efikasnost se može vidjeti iz tri ugla:
•
efikasnost kao izlaz - ulaz, tj. Odnos prihoda i rashoda, troškova i koristi,
•
efikasnost kao odnos stvarne proizvodnje i standarda (normi),
•
efikasnost kao uspjeh u ispunjavanju zacrtanog cilja.
Ukazuje na činjenicu da u javnom sektoru postoje dvije vrste efikasnosti:
•
interna, koja predstavlja racionalno ponašanje subjekta i
•
eksterna, određena kvalitetom usluga i njegovim vanjskim djelovanjem.
2.1.1. Oblici efikasnosti
U literaturi se navode i objašnjavaju različiti oblici efikasnosti koji se razlikuju sa oblicima
razmatranja, a to su:
1. Tehnička efikasnost-
Mjera koliko dobro ulaza pretvara u izlaz. Mjeri se kao odnos
fizičkog izlaza i fizičkog unosa. Ovaj oblik efikasnosti se odnosi na korištenje niza faktora
proizvodnje za proizvodnju outputa. To je odnos između inputa i rezultata, uzimajući u obzir
granicu proizvodnih mogućnosti, odnosno efikasnost korištenja skupa faktora za postizanje
rezultata. Tehnička efikasnost dobija ekonomski izraz kroz alokativnu efikasnost.
3
2. Proizvodna efikasnost-
Mjera koliko je određena vrijednost inputa pretvorena u izlaznu
vrijednost. Mjeri se kao odnos vrijednosti rezultata prema vrijednosti inputa. Proizvodna
učinkovitost je element uobičajenog mjerenja ukupne ili multifaktorske produktivnosti.
3. Alokativna efikasnost-
Mjera koliko su raspoloživi resursi dodijeljeni proizvodnji koja
zadovoljava sklonosti stanovništva. Mjeri se kao promjena neto dobiti (široko definirano). Izraz
alokativna efikasnost ponekad se definira tako široko da ga izjednačava s konceptom ukupne
ekonomske učinkovitosti.
Alokativna efikasnost se sastoji od odnosa troškova i koristi i javlja se kad postoji optimalna
raspodjela dobara i usluga s najefikasnijom raspodjelom resursa u odnosu na preferencije
potrošača.
4
3
Op.cit. Šašić, Dž.
Menadžment u javnom sektoru,
2020, str. 93.
4
Ibidem.
7
2.2. Pojam efektivnosti
Efektivnost se izražava omjerom između postignutog i programiranog rezultata i pokazuje
uspjeh stečen korištenjem resursa za postizanje predloženih ciljeva.
6
Prema Nikola Kjurchiski, u radu „Efikasnost javne uprave u resursnim ekonomijama“,
efikasnost se odnosi na „postizanje krajnjeg cilja“, dok efikasnost „mjeri kvalitetu“.
7
To je
element uticaja efikasnosti, jer ovisi o znanju i kvalifikacijama osoblja, a od kvaliteta njegovog
javnog kvaliteta direktno utiče i ljudski resurs. Mjerenje učinkovitosti u javnom sektoru znači
uspoređivanje ciljeva koji se mogu postići s onima koji su stvarno postignuti, ili drugim riječima
uspoređujući ulaz ili izlaz s konačnim ciljevima koji se trebaju postići, tj. "ishod".
8
Između
pojmova "izlaz" i "rezultat" važno je razlikovanje. Na primjer, u obrazovnom sistemu "izlaz" se
smatra i analizira u obliku uspješnosti ili postotka učenika određene dobi koji su stekli
obrazovanje. " Ishod "(konačni rezultat) može se razmatrati u obliku kvalificiranih stanovništva
radno sposobnog stanovništva stečenih obrazovanjem.
Za razliku od efikasnosti koja ima interni fokus na resurse i utroške ( interna perspektiva),
efikasnost, tj. učinkovitost menadžera organizacije ima i eksterni fokus (orijentaciju). Da bi
odredili da li menadžment određene organizacije slijedi svoju misiju, odnosno postizanje
rezultata u skladu sa vizijom organizacije, koristimo pojam efektivnost.
9
Ovo je strateški ili uticajni koncept koji zahtijeva najbolji mogući odnos između troškova i
koristi koje on stvara za javnost tokom 3-5 godina. Učinkovitost učinka mjeri se mjere u kojoj je
izvorni problem riješen, a koji se pak odnosi na to da li financiranje ide na vladine odgovornosti
s najvišim prioritetom - pitanja tržišnog propusta. To se može razmotriti adekvatno samo ako se
uzme u obzir ukupni kontekst vladine potrošnje. Pretpostavimo da se novac troši na potrebnu
infrastrukturu za turistički projekt čiji je cilj povećanje popunjenosti za 50%. Zatim, ako je stopa
popunjenosti porasla za 50%, proračun ima stopostotnu učinkovitost, a ako raste samo 10%,
tada proračun ima uticaj od 20%; i tako dalje. Slično tome, ako se izgradi sportski objekat, a
zatim koristi samo 50% planiranog - 50% zauzetog - tada je učinkovitost 50%. Ili, ako je
6
Mandl U., Dierx A., Ilzkovitz F.,
The effectiveness and efficiency of public spending,
European Commission,
Directorate General for Economic and Financial Affairs, 2008, str.3.
7
Kjurchiski N.,
Public Administration Efficiency in Resource Economies
. The Russian Presidential Academy of
National Economy and Public Administration (RANEPA), 2014, dotupno na:
http://ion.ranepa.ru/upload/images/2_140521_Public-Administration-Efficiency-in-ResourceEconomies.pdf
,
datum pristupa: 22.06.2020. , str. 8.
8
Veiss, S.D., Efficiency and Effectiveness in the Public Sector, REGENT, Vol.13, No.3(36), 2012, str. 375.
9
Op.cit. Šašić, Dž.
Menadžment u javnom sektoru,
2020, str.89.
